DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 132 <-- 132 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 UDK 630* 443 (001) VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA U HRVATSKOJ PHYTOPHTHORA SPECIES ON BEECHAND POPLARS IN CROATIA Milan PERNEK*, Miljenko ŽUPANIĆ*, Danko DIMINIĆ**, Thomas CECH*** SAŽETAK: Rod Phytophthoračine pseudogljive koje parazitiraju velik broj vrsta drvenastog i zeljastog bilja. Uzrokuju odumiranje korijena i kore, što je često povezano s klimatskim ekstremima. S obzirom na važnost problema u svijetu te potencijalne opasnosti za hrvatsko šumarstvo, cilj istraživanja bio je utvrditi prisutnost vrsta roda Phytophthorau Hrvatskoj i procijeniti kolika je opasnost za njihovo širenje. Istraživanja su obavljena na bukvi u područjuUŠP Bjelovar i klonovima euroameričkih topola na području UŠP Osijek. Na bukvi je nađenaP. cambivora, a na topolamaP. cambivoraiP. ganopodyides. PojavaP. cambivorana bukvi vezana je uz klimatska odstupanja od prosjeka izmjenom ekstremnog sušnog i vlažnog razdoblja. Kod topola je od nađenih vrstaPhytophthoraponajprije stradao klon 275/81, također kao posljedica klimatskih odstupanja. Ključne riječi:Phytophthora, trulež korijena, bukva, topola UVOD – Introduction Vrste iz roda Phytophthoraprimarni su paraziti fi -dolazi do sinergističkog učinka dodatnih negativnih nog korijenja i kore biljaka te uzročnici truljenja čita-čimbenika, pri čemu šume propadaju (Brasier 1993, vog korijenovog sustava.Vrste iz ovoga roda poznati Brasieri sur.1993, Brasier1999). U Europi su su patogeni bilja u agronomiji, arborikulturi i šumar-provedena opširna istraživanja patogena iz roda Phystvu (Erwin iRibero 1996). Danas je poznat velik tophthora, a istraživane su ponajprije vrste koje narubroj vrsta iz rodaPhytophthorakoje parazitiraju stoti-šavaju stabilnost prirodnih šumskih ekosustava (Jung i njak različitih vrsta drvenastog bilja, pa se posljednjih Blaschke1995,Jungi sur.1999,Jungi sur.2000, 20-tak godina ubrajaju u značajnije uzročnike biljnih Jungi sur.2002). U posljednje vrijeme intenzivno se bolesti i u šumarstvu. Iako ih mnogi ubrajaju u gljive istražuju nove vrste, koje se opisuju kao opasni karan( Eumycota) i tradicionalno ih istražuju mikolozi,Phy-tenski organizmi (Jung i sur.2003). Oni su posebice tophthoravrste spadaju uOomycota, pseudogljive filo-opasni, jer se domaće vrste drveća nisu na njih prilagogenetski bliže algama (Hawksworth i sur.1995, dile i nemaju razvijen adekvatan obrambeni sustav. Belbahrii sur.2006). SporePhytophthoravrsta mogu u tlu preživjeti više Dosadašnja istraživanja pokazuju povezanost odu-godina,čekajući optimalne uvjete za klijanje (visoka miranja korijenja, uzrokovanih napadima Phytopht-vlaga, temperatura viša od 10 °C). Klijanjem se formihoravrsta i klimatskih ekstrema.Ta veza je ključna, jer raju zoosporangiji iz kojih izlaze zoospore, koje se akkada su klimatski čimbenici nepovoljni po domaćina, tivno, kemotaktički kreću prema finom korijenju kojega inficiraju. Kada uđu u stanice korijenja, hife se šire u * svim smjerovima. Nakon što iscrpe hranjiva,formiraju Dr. sc. Milan Pernek (milanp@sumins.hr) * Mr. sc. Miljenko Županić (zupanicm@sumins.hr) trajne spore koje raspadanjem drvnog materijala pono- Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko vno ulaze u tlo i ciklus se ponavlja. Bolest se obično raz ** Prof. dr. sc. Danko Diminić (diminic@sumfak.hr) vija duži niz godina, ali ga čimbenicii poput pojačane Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb vlažnosti tla (plavljenje, jake kiše, stajaća voda) zna *** Dr. sc. Thomas Cech (thomas.cech@bfw.gv.at) čajno ubrzavaju.Većina vrsta iz rodaPhytophthoražive Bundesforschungs- &Ausbildungszentrum fürWald, i prenose se preko vode u tlu, a samo je mali udio vrsta Naturgefahren & Landschaft (BFW), Seckendorff- Gudent-Weg 8, Beč, Austrija koje se prenose zrakom. Glede specifičnog životnog |