DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 124 <-- 124 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129 UDK 630* 443 (001) UTJECAJ PEPELNICE (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) NARAST I PREŽIVLJENJE HRASTOVAPONIKA THE INFLUENCE OF POWDERY MILDEW (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) ON GROWTHAND SURVIVAL RATE OF OAK SEEDLINGS Boris LIOVIĆ* SAŽETAK: Biljna bolest pepelnica koju uzrokuje gljiva Microsphaera alphitoides, ima snažan utjecaj u procesu sušenja hrasta. Najveća opasnost prijeti poniku i pomlatku. Iskustva šumara s područja pridolaženja hrasta lužnjaka zadnjih desetljeća su da je pepelnica jedan od bitnih čimenika preživljenja hrastovog pomlatka, a time i obnove hrastovih šuma. Iako vrlo patogena gljiva, istraživanja njezinog utjecaja na razvoj i sušenje pomlatka hrasta koja bi opravdala sredstva uložena u zaštitu, relativno su malobrojna. Cilj istraživanja je odrediti stupanj ovisnosti visinskog i debljinskog prirasta te preživljenja ponika o intenzitetu zaraze pepelnicom. Pokus je postavljen po metodi slučajnogblok rasporeda u ograđenoj površini na području Uprave Šuma Podružnica Bjelovar. Pokus je po istoj metodi postavljen i u rasadnika Hrvatskog šumarskog instituta. Sakupljeni žirovi zaštićeni su fungicidima te posijani u redove u ograđenoj površini. Na poniku zaštićenom fungicidima, u 10 sati izmjeren je intenzitet fotosinteze od 8,31 µmol CO2 m-2s-1,dok je u 14 sati izmjereno 6,76 µmol. Na zaraženom (nezaštićenom) poniku izmjereno je u 10 sati znatno manje, 5,38 µmol CO2m-2s-1odnosno u 14 sati 3,75 µmol. To rezultira znatno manjom prosječnom visinom netretiranog ponika pod zastorom krošanja (22,62 cm), dok je prosječna visina ponika tretiranog fungicidima (25,57 cm). Suprotno tomu, u rasadniku nezaštićene biljke imaju na kraju prve vegetacije srednju visinu 24,82 cm, dok zaštićene nešto manju 22,56 cm. Masovno opadanje lišća dogodilo se kod nezaštićenog ponika 12 dana ranije nego kod zaštićenog. Preživljenje nezaštićenog ponika u šumi na kraju prve godine je 78 %, dok je preživljenje zaštićenog 94 %. Preživljenje je u rasadniku približno jednako u oba tretmana. Kod nezaštićenog ponika preživjelo je 92 % biljaka, odnosno 95,5 % kod zaštićenog. Ključne riječi:hrastov ponik, hrastova pepelnica, fungicidi, intenzitet fotosinteze 1. UVOD – Introduction Pepelnica ili hrastova medljika,kako su ju nekada Griff. et Maubl. Taksonomija gljiva je zbog njihove zvali, davno je prepoznata kao bolest koja ima snažan različitosti i unutarnjih odnosa između gljiva i drugih utjecaj u procesu sušenja hrasta. eukariota vrlo teška i podložna stalnim promjenama. Prema Species 2000 & ITIS Catalogue of Life(Bisby Hrastova pepelnica je biljna bolest koju uzrokuje obligatorni parazit, gljiva Microsphaera alphitoides et al. 2007) gljiva pripada u carstvo Fungi, porodica Erysiphaceae.Tijekom životnog ciklusa gljiva M. alphitoides prolazi kroz dva različita, ali jednako važna * Mr. sc. Boris Liović dipl. ing. šum., Hrvatski šumarski institut, stadija,koji su različito imenovani i svrstani u različite Cvijetno naselje 41, HR-10450 Jastrebarsko, porodice, razrede i odjeljke. Kod nas je poznata kao borisl@sumins.hr |