DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 121 <-- 121 --> PDF |
M. Pernek, N. Lacković: ULOGAJELOVIH KRIVOZUBIH POTKORNJAKAU SUŠENJU JELE I MOGUĆNOSTI ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 114-121 Većina ulova u feromonskim klopkama (94 %) nalazi se svake godine u travnju i svibnju. Iz toga se može zaključiti,kakose zadovoljavajućaprocjena stanja populacije dobiva na način da se klopke postavljaju samo u travnju i svibnju, a ne kroz cijelu vegetacijsku sezonu, čime se troškovi monitoringa značajno smanjuju. Rezultati su pokazali kako postoji značajna razlika u ulovima modificiraneTheysohn klopke s jedne strane te standardneTheysohn i IPM klopke s druge strane. Kako bi ulovi u klopkama bili što veći, na terenu je potrebno zabrtviti otvore koje Theysohn klopka ima s donje strane.Veći ulovi daju veću sigurnost u praćenju stvarne populacije potkornjaka, što je korisno u godinama koje prethode gradaciji.To je vrlo značajno,budući da se monitoringom želi što bolje prognozirati progradacija i s tim u veziodrediti adekvatne mjere zaštite. Kako dvije vrste potkornjaka, P. spinidens i P. curvidens, zauzimaju istu nišu, nemoguće ih je promatrati odvojeno. Pityokteines curvidens je manje abundantna vrsta u našim prostorima, o čemu piše Kovačević (1956). Rezultati ovoga istraživanja potvrđuju taj podatak, jer je omjer broja potkornjaka u kori dvaju stabala smreke iznosio P. curvidens : P. spinidens = 1:9 (Tablica 1). Na osnovi dobivenog rezultata prosječnog broja pot 2 kornjaka po dm i omjera spolova koji je približno 1:1 (Tablica 1) te prosječno 50 jaja koje odlaže ženka svij triju vrsta vrsta roda Pityokteines (Maksymov 1950), možemo odrediti potencijal 2 potkornjaka. Od 7 ženki na dm u idućoj F1 generaciji očekujemo 350 potkornjaka. Od 175 iz F1 generacije novo nastalih ženki, u idućoj nastaje 8.750 potkornjaka,čijih 4.375 ženki odloži 218.750 jaja. To je u konačnici broj koji potencijalno očekujemo iduću vegetacijsku sezonuod potkornjaka iz kore 2 čija je površina iznosila 103 dm. Dobiveni broj ZAKLJUČAK 1. Postoji jasna veza između abundance štetnika i pojave sušaca jele, što je populacija potkornjaka brojnija, suši se veći broj stabala. Zbog toga se može zaključiti da jelovi potkornjaci imaju značajnu ulogu u sušenju jele; 2. Jelovi potkornjaci rodaPityokteinesimaju velik biotički potencijal, gdje i uz njihovu maksimalnu utvrđenu smrtnost od 70 %, jedno napadnuto stablo jele bez provođenja mjera zaštite ugrožava 56 stabala iduće godine; 3. Jelovi potkornjaci su u Hrvatskoju jelovim šu- mama imali jaku gradaciju između 2005. i 2007. godine, koja je počela u 2003. izavršila 2009. godine; 4. Pokusnim monitoringomprimjenom feromonskih klopki utvrđeno je kako broj ulovljenih je treba umanjitiza mortalitet za kojega je utvrđeno da je relativno visok i do 70%(Pernek2007). Dakle, velik dio jedinki potkornjaka ne završava svoj razvoj. Isto tako potkornjaci koji su uspjeli završiti svoj razvoj, kao imaga stradavaju od bolesti kojom su inficirani još unutar kore, te od različitih drugih antagonista, pri čemu su dodatni negativni abiotički čimbenici, kao npr. loši vremenski uvjeti,nedostatak hrane i slično, također vrlo važni. Kada bi ovaj obračun uz korekciju mortaliteta od 70% primijenili na terenu,onda bi 90-to godišnje stablo promjera40 cm imalo18.000 potkornjaka na 2 površini kore od 1.260 dm. Broj ženki koji bi završio razvoj iznosio bi 2.700, a one bi odložile 135.000 jaja. Nakon toga20.250 preživjelih ženki produciralo bi1.012.500 jedinki.Taj broj jedinki za 2 svoj razvoj trebaoko 70.000 dm kore, koliko otprilike ima56stabala 90-godišnjihjela. Dakle jedno potkornjacima napadnuto stablo ugrožava 50–60 stabala u idućoj godini, štopokazuje velik potencijal jelovih potkornjaka. Kako bi se što više smanjila ta opasnost treba u početku gradacijestriktnoprovoditi preventivno-sanitarne mjere,s ciljem redukcije populacije potkornjaka. Kada je gradacija u punom tijeku,mjere suzbijanja pokazuju slab uspjeh. Osnovni je razlog što su se potkornjaci već prenamnožili te gore opisani biotički potencijal dolazi posebno do izražaja. Drugi razlog je vezan uz skriven život većine razvojnih stadija potkornjaka pod korom, te njihova nedostupnost zaštitnim sredstvima.Zbog toga preventivnim mjeramatreba dati posebno značenjej. Osnovni koncept je zadržavanje populacije niskom, korištenjem mjera: stroge primjene šumske higijene, brz odvoz zaraženog materijala iz šume i eventualna primjena insekticida. Treba biti oprezan pri primjeni kemijskih sredstava,jer je njihova uporaba u šumama iz ekoloških razloga sve više upitna. – Conclusion dinki jelovih potkornjaka dobro indicira brojnostnapadnutih stabala; 5. Feromonske klopke glavninu ulova imaju u travnju i svibnju, te se za potrebe monitoringa trebaju postaviti samo u to vrijeme, a ne kroz čitavi vegetacijski period, čime se znatno snizuju troškovi, uz zadovoljavajuću procjenu stanja populacije. 6. Za potrebe monitoringa treba koristiti modificiranuTheysohn klopku, jer ona daje daleko najbolje rezultate ulova; 7. Istraživanja treba nastaviti kako bi se dobilo saznanje da li i kada feromonska klopka indicira predgradacijsko stanje jelovih potkornjaka. |