DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 117 <-- 117 --> PDF |
M. Pernek, N. Lacković: ULOGAJELOVIH KRIVOZUBIH POTKORNJAKAU SUŠENJU JELE I MOGUĆNOSTI ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 114-121 UVOD – Introduction Obična jela (Abies albaMill.) jedna je od naj važnijih vrsta četinjača za hrvatsko šumarstvo. Prema novijim istraživanjima spada u najugroženiju vrstu drveća(Seletković iPotočić 2004, Ugarković et al. 2011)saperiodičkijačimsušenjima. Jači napadi potkornjaka na jeli događaju se nakon sušnih godina i na lošijim staništima. Ekonomske su štete u takvim slučajevima neminovne. Godine 1929. u Lici je zbog potkornjaka posječeno tisuće stabala jele, koja su morala biti prodana za nisku cijenu(Batić1930). U 50-tim godinama prošloga stoljeća u Gorskom kotaru i Macelju zabilježeni su jaki napadi jelovih potkornjaka, koje Spaić (1955) smatra najvažnijim biotičkimčimbenikom u procesu sušenja jele. PremaAndroiću(1986) pojačano sušenje jele ima nekoliko razloga: suša, način gospodarenja, otvaranje šuma radi prometnica, kanala, prosjeka, niz nepovoljnih biotičkih čimbenika. Pojačana sušenja jelovih sastojina u Europi počinju se bilježiti i u drugoj polovici prošloga stoljeća (Harapin2001). Harapin (2001) ističe značenje ugroženosti jele koja je na silaznoj liniji u filogenetskom razvoju, a sušenju jele daje epidemijski karakter. Nadalje, autor ističe kako se u Gorskom kotaru etat može podmiriti sanitarnom sječom, što govori o općem zdravstvenom stanju jelovihšuma. Prema istraživanjuPrpić i sur.(2001) sušenje jelovih šuma ima vrlo kompleksne, međusobno isprepletene uzroke.Od 2003. godine registrirana sunova jača sušenja, posebice u Lici i Gorskom kotaru (Diminić et al. 2011).Sličnapojava zbiva se u Bosni i Hercegovini i Sloveniji (Jakša 2005; Ušćuplić 2005). Prema podacima Službe za izvještajno prognozne poslove u šumarstvu (IPP, Hrvatski šumarski institut) od 2003. do 2008. godine u Hrvatskoj je posječena znatna količina sušaca jele, pri čemu je gotovo uvijek zabilježen jak napad jelovih potkornjaka (Pernek 2005; 2007; Pernek i sur. 2006). Prenamnoženje potkornjaka obično slijedi nakon jakog stresa, kao što je primjerice suša. U takvim uvjetima u šumi se nalazi veći broj fiziološko oslabljenih stabala na kojima će se potkornjaci prvo razviti. Kako je ponuda hraneveća nego uobičajenopotkornjacieksponencijalno povećavaju populaciju. Kada u konačnici razviju gradaciju počinju napadati zdrava stabla. Pojava sušenjajele otvorila je niz pitanja vezano uz uzroke, posebicekoliko je značenje jelovih krivozubih potkornjaka. Krivozubim jelovim potkornjacima smatraju se vrste iz rodaPityokteines(Coleoptera, Curculionidae, Scolytinae) poznate kao štetnici jele u palearktičkoj regiji (Pfeffer 1995). Dolaze, iako rjeđe, i na nekim drugim četinjačama kao što su smreka, ariš ili bor. U Hrvatskoj su poznate tri vrste ovog roda:P. curvidensGermar,P. spinidens Reitter i P. vorontzowi Jakobson (Pernek i sur. 2008a;Pfeffer1995). U kontekstu kompleksnosti uzroka sušenja jele u Hrvatskoj, istraživana je biologija jelovih potkornjaka (Pernek 2005), novi morfološki i molekularni markeri (Pernek i sur.2008b), temogućnost primjene feromona u praćenju populacije (Pernek i sur. 2006). Istraživana je i prisutnost gljiva plavila u hodnicima potkornjaka (Kirisits i sur.2009) te uloga potkornjaka i foretičkih grinja kao vektora patogena (Pernek et all.2008c).Također su istraživani prirodni neprijatelji, posebice patogeni (Pernek 2007; Pernek i sur. 2009) te populacijska dinamika jelovih potkornjaka (Podlaski i Borkowski, 2009). Prvi pokus ispitivanja feromonskih klopki za jelove potkornjake roda Pityokteines u Hrvatskoj postavljen je u 2004. godini kao dvogodišnji pokus. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u raduPernek i sur. (2006) i korišteni su za nastavak istraživanja koje se provodilo od 2006. do 2010. godine. Rezultati tih istraživanja donose se u ovome radu. Iako se cilj ovogaistraživanja razlikuje od prethodnog, neki podaci iz 2004.i 2005. godine objedinjenisu radi objašnjavanjapopulacijske dinamike potkornjakaP. curvidens. Cilj ovoga rada je utvrditi koliki su utjecaj na sušenje jele na području Litorića imali potkornjaci rodaPityokteines, odnosno koliko populacija potkornjaka oscilira ovisno o pojavi sušaca u šu- mama. MATERIJALI I METODE RADA – Materials and methods Za istraživanje oscilacije populacije potkornjaka korištene suferomonske klopkei inkubacija zaražene kore u laboratoriju. Feromonske klopke postavljenesu na Litoriću (UŠPDelnice, ŠumarijaVrbovsko) u 2004. i 2005. godine na na tri stajališta na način opisano uPernek i sur. (2006). Pokus je nastavljen 2006. godine na dvjema stajali ® štima postavljenjem 10Thysohn klopki. Ista stajališta odabrana su kroz sve godine istraživanja. Dok su od 2004. do 2006. godine testirane klopke kao biotehnička i ekološki povoljnija metoda zaštite ili komonitoring sustav (Pernek i sur.2006), |