DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 116 <-- 116 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 114-121 UDK 630* 453 (001) ULOGA JELOVIH KRIVOZUBIH POTKORNJAKAU SUŠENJU JELE I MOGUĆNOSTI PRIMJENE FEROMONSKIH KLOPKI ZANJIHOV MONITORING THE ROLE OF BARK BEETLES IN SILVER FIR DECLINE AND POSSIBLE USE OF PHEROMONE TRAPS FOR THE MONITORING Milan PERNEK, Nikola LACKOVIĆ* SAŽETAK: Obična jela je najvažnija četinjača hrvatskog šumarstva, ali i najugroženija vrsta čije se sušenje odvija periodički. Novija jača sušenja jele događaju se od 2003. godine, posebiceo u Lici i Gorskom kotaru. Registriran je velik broj sušaca i jak napad jelovih potkornjaka. Gradacija potkornjaka uglavnom je vezana uz tri vrste roda Pityokteines koji dolaze u Hrvatskoj: P.curvidens,P. spinidensiP. vorontzowi. Cilj rada bio je utvrditi koliki utjecaj na sušenje jele imaju potkornjaci roda Pityokteines. U tu svrhu su na Litoriću u Gorskom kotaru postavljene feromonske klopke za monitoring, koji se provodio kroz vegetacijske periode od 2004. do 2010. godine. Uz monitoring u 2007. godini ispitivana je djelotvornost nekoliko sustava klopki: standardne/ suhe i modificirane/mokre. Za potrebe istraživanja korišten je feromonski pripravak Curviwit® koji služi za primamljivanje jedinki jelovog krivouzubog potkornjakaP. curvidens. Kroz sedam godina monitoringa jelovih potkornjaka, jasno je utvrđena njihova povezanost sa količinom sušaca, pri čemu su najveći ulovi u kopkama utvrđeni između 2005. i 2007. godine. Tih je godina u šumama posječeno najviše sušaca jele. Većina ulova (94 %) kroz sve godine monitringa bila je u travnju i svibnju, te se zaključuje kako je klopke smisleno koristiti samo u tim mjesecima. Testirane su modificirane Theysohn klopke kod kojih se tehničkom preinakom onemogućila odvodnja tekućine iz posudice za ulov kukaca. Usporedbom ulova potkornjaka sa standardnom Thysohn® klopkom, modificirane su znatno više lovile. Na osnovi izračuna gustoće populacije potkornjakaP. spinidensiP. curvidensna uzorkovanoj kori, simuliran je biološki potencijal tih kukaca uz primjenu stope mortaliteta od 70 %, kao maksimalni mortalitet utvrđen u prethodnim istraživanjima. Na temelju toga pretpostavlja se da potkornjacima naseljeno devedesetogodišnje stablo jele izravno ugrožava 50-60 stabala u idućoj godini. Kako je biotički potencijal ovih vrsta potkornjaka izrazito visok, smisleno je u svrhu redukcije populacije uspostaviti monitoring sustav feromonskim klopkama, a na temelju dobivenih rezultata provoditi preventivne- sanitarne mjere zaštite šuma. Ključne riječi: Pityokteines spinidens, P. curvidens, P. vorontzowi, Abies alba,feromonske klopke * Dr. sc. Milan Pernek (milanp@sumins.hr) Nikola Lacković, dipl. ing. šum. (nikolal@sumins.hr) Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko |