DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 111     <-- 111 -->        PDF

A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113


(2009). Navedeni su autori našli da prosječna jednogo-U tablici 2 prineseni su podaci o sjemenu prikuplje


dišnja bioproizvodnja na plohama 1 prve godine nakon nom na plohama broj 2 u pokusnim poljima 1 – 4. Na


sječe iznosi 15,2 t/ha zelene mase. U drugoj je godini
nakon sječe jednogodišnja produkciona izdanačka moć
amorfinih panjeva smanjena i to na prosječno 12,0
(11, 96) t/ha ili, u odnosu na prvu godinu, za 3,2 t/ha.
Ako se uzme da su i plohe 2 u prvoj vegetaciji proizvele
prosječno 15,2 t/ha zelene mase, tada su u drugoj
vegetaciji smanjili proizvodnju drvne tvari prosječno
na 9,3 t/ha. Istini za volju, u drugoj vegetaciji povećana
je lisna masa u odnosu na prvu godinu, a biomasi drvne
tvari potrebno je pridodati masu sjemena, koju smo
utvrdili i o kojoj će biti govora nešto kasnije.


Uzorci sudrva i kore jednogodišnjih izdanka u prosjeku
za 1,1 % mokriji nego uzorci uzeti iz dvogodišnje
amorfe. Međutim, u oba je slučaja mokrina u času sječe
manja od 35,0 %, što ukazuje na povećanu komercijalnu
vrijednost biomase amorfe već u trenutku sječe i bez
dodatnog sušenja. Uslijed zanemarive razlike u sred njem
udjelu mokrine,odnosno suhe drvne tvari u drvu
amorfe na plohama 1 i 2, odnosi prosječnih vrijednosti
suhe biomase na plohama s vrijednostima od 7,87 t/ha i
16,39 t/ha ostajujednaki onom za zelenu biomasu.


plohama je sakupljeno od 3,20 kg (polje 3) do 4,94 kg
(polje 1) ili prosječno 3,97 kg, pa bimasa sjemena po
hektaru u trenutku sakupljanja iznosila od 1280 kg do
1976 kg ili prosječno 1589 kg. Mokrina sjemena iznosila
je od 14,3%(polje 4) do 15,7 % (polje 2) ili prosječno
15,2 %, a masa suhoga sjemenaod 1082 kg/ha do
1674 kg/ha ili prosječno 1 348 kg/ha.


U tablici 3 dati su podaci zelene i suhe mase drva
amorfe na plohama 2, kojima su pridodane vrijednosti
mase vlažnog, odnosno suhoga sjemena.


Marosvölgyietal. (2009) su utvrdili da energetska
vrijednost biomase amorfe kod W = 34,2%mokrine
iznosi 12,727 MJ/kg, a kod W0 20,259 MJ/kg.
Vrlo blize srednje vrijednosti mokrine dobivene u
našim istraživanjima (tablice 1) i producirana biomasa
(tablica 1 i 3) otvaraju nam mogućnost procjene energetske
vrijednosti biomase amorfe.Tako će jednogodišnja
produkcija zelene biomase amorfe po ha imati energetski
ekvivalent od 152,2 GJ, a suhe biomase 159,4 GJ, a u
dvogodišnjoj amorfi 332,2 GJ za zelenu, odnosno 359,1
GJ za suhu biomasu.Jirjis etal. (2008) proučavajući


Tablica 2 Masa sjemena amorfe i udio mokrine na pokusnim plohama 2


Table 2 Mass of Seed of Indugobush and Rate of Moisture on Experimental Plots 2


Pokusno Pokusna
Masa sjemena
Mass of seed
Udio mokrine
Rate of
moisture
Masa suhog sjemena
Mass of Dry
Seed per
hectare
polje
Experimental
Field
ploha
Experimental
Plot
na plohi
per plot
po hektaru
per hectare
kg kg/ha % kg/ha
1 2 4,94 1976 15,29 1674
2 2 3,97 1588 15,70 1339
3 2 3,20 1280 15,46 1082
4 2 3,78 1512 14,34 1295
Prosječno
Average 3,97 1589 15,20 1348


Tablica 3. Ukupna biomasa amorfe na plohama 2


Table 3 Total Biomass of Indigobush on Experimental Plots 2


Masa drva Masa sjemena Ukupna Masa
Pokusno Pokusna Mass of Wood Mass of seed Total Mass
polje
Experimental
Field
ploha
Experimental
Plot
zelena
green
suha
dry
zelena
green
suha
dry
zelena
green
suha
dry
t t t
1 2 22,47 15,02 1,97 1,67 24,44 16,69
2 2 22,43 14,99 1,59 1,34 24,02 16,33
3 2 31,42 20,92 1,28 1,08 32,70 22,00
4 2 21,73 14,59 1,51 1,30 23,24 15,89
Prosječno
Average 24,52 16,39 1,59 1,35 26,10 17,73