DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 107 <-- 107 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 šuma.Ilustracije radiKrpan i Tomašić (2009) utvrđuju da izdanci amorfe u prvoj godini nakon sječe dose- gnu prosječnu visinu od preko dva metra. Uz to, zbog obilja sjemena amorfa u povoljnim uvjetima raste vrlo gusto. Istražujući pomlađivanja poljskoga jasena sječom u prugama,Anić (2001) nalazi od 15000 do 400000 biljaka amorfe/ha.Ako je visinski prirast amorfe iz sjemena u prvoj godini i značajno niži od onog iz panja, o kojemu govore Krpan iTomašić, očito je da joj pri obnovi sastojina na staništima najvrijednijih vrsta poplavnih šuma (hrast lužnjak, poljski jasen) one ne mogu visinskim prirastom konkurirati, budu potisnute u sjenu i ostajući bez dovoljno svijetla za opstanak ugibaju. Matić (2009) je mišljenja da su se sastojine vrlo teško obnavljale zbog grešaka koje su se tada radile, a posebno zbog izvođenja nepotrebnog pripremnog sijeka, čak nekoliko naplodnih sijekova te zbog izostanka radova na pripremi staništa, njezi i zaštiti ponika i pomlatka. Operativni su šumarski stručnjaci tijekom vremena koristili različite metode suzbijanja amorfe vezano za obnovu sastojina i to od mehaničkog uklanjanja, tretiranja herbicidima, kombiniranog mehaničko-kemijskog tretiranja do, u novije doba, povezivanja grupe izdanaka ispod krošnjica i uporabeTuleyjevih cijevi. Lovrić etal. (2009) iznose da je amorfa u šumariji Kutina (GJ Kutinske nizinske šume) zauzela preko 650 ha površine, a u šumariji Lipovljani (GJ Josip Kozarac) više od 100 ha.Troškovi obnove sastojina s vlastitim radnicima,ovisno o metodi suzbijanja amorfe, kreću se od 718 kn/ha do 9 876 kn/ha, a uporabomTuleyjevih cijevi troškovi se penju do19 000 kn/ha. Jurišićetal. (2009) za područje UŠPSisak navode da se amorfa kao problem pri obnovi šuma spominje već u Gospodarskoj osnovi “Posavske šume” iz 1955. godine, ko ja je izrađena za šumarije Sunja i Hrvatska Dubica. Kao heliofilna vrsta laganog sjemena i obilnog uroda us- pj ešno je osvajala zapuštene površine. Mišljenja su da je su šenje hrasta lužnjaka, kao rezultat poremećene prirodne ra vnoteže uz nestanak nizinskog brijesta iz naših poplav nih šuma, širom je otvorilo vrata ovoj agresivnoj vrsti. Amorfa je indikator stanja lužnjakovih sastojina,jer što je vi še ima,to je njihovo zdravstveno stanje lošije. Zbog ne- do stupnog terena uslijed ratnih djelovanja i nepravovreme no izvedenih šumskouzgojnih radova danas predstavlja veliki problem pri obnovi sastojina, kako hrasta lu žnjaka, tako i poljskog jasena. Prvi počeci suzbijanja za bilježeni su 80-tih godina prošloga stoljeća, pri čemi su po najprije korištene mehaničke metode. Autori iznose ko nkretan podatak da troškovi obnove površine s amorfom od 1,2 ha, uz mehaničku i kemijsku pripremu vlastitim ka pacitetima (7334 kn) te sadnju 3000 sadnica hrasta luž njaka starosti 1 + 0 u izvedbi poduzetnika (50520 kn), iz nose ukupno 57 854,00 kn. Nuspahić i Božić (2009) pišu da se inače veliki troškovi pomlađivanja sas tojina znatnoumnažaju kroz primjenu različitih metoda su zbijanja brojnih biljaka amorfe na pomladnim površina ma. Na području UŠPNova Gradiška borba s amorfom intenzivirala se tijekom zadnja tri desetljeća proš lo ga stoljeća, i sve se do danas pokušava iznaći te hnologija koja bi uz što manje troškove dala najbolje re zultate. Počeci suzbijanja amorfe povezani su s obnovom većih šumskih kompleksa ranih osamdesetih godina prošloga stoljeća. Ekonomski značaj amorfe – Economic importance of Indigobush Na našim prostorima još uvijek prevladava mišljenje da je amorfaštetna vrsta male uporabne vrijednosti. Međutim, u novije se vrijeme stav prema amorfi ubrzano mijenja. Među prvima počeli su je koristiti i cijeniti kao medonosnu biljku pčelari (Glavaš (2009). Nadalje, navodi da je u literaturi zabilježeno kako se iz amorfe može dobiti boja, insekticid, repelent, margarin, parfem i začini. Gusti grmovi amorfe su dobro sklonište životinjama, a šibe su povoljne za izradu cvjetnih vijenaca, pletenje košara ili kao pletivo za staklenu ambalažu. Žlijezde na mahunama sadrže ulje u količini od oko 3,5 %, a sastoji se od različitih terpena. U medicinske svrhe koriste se amorfini plodovi iz kojih se dobiva glikozid Amorfa i bioenergija – Opravdanost istraživanja biomase amorfe i njene potencijalne bioenergetske vrijednosti potkrepljujemo spoznajama dosegnutim pri prvim sustavnim istraživanjima njenoga biopotencijala. Krpan i Tomašić (2009) te Krpan i Tijardović (2009) iznose prve podatke o biopotencijalu amorfe.Amorfa je na pokusnim poljima ukupne površine 748 m2 posječena čistom amorfin,koji se primjenjuju kao lijek protiv nervnih i srčanih bolesti.Amorfa ima veliko značenje, pogotovo u SAD-u, kao ukrasna biljka. Razvijen je uzgoj i trgovina ukrasnih formi.Amorfa ima vrijednost kao fiksator dušika. Spominje se korištenje usitnjenog sjemena kao začina za ljudsku hranu. Stabljika služi za stelju. Zbog raširenog korjenskog sustava i otpornosti na udare vjetra koristi se za vjetrobrane pojase i prevenciju erozije. Smolaste bradavice na stabljici sadrže “amorpha”, kontaktni i probavni insekticid, koji ujedno služi i kao repelent. Stabljika sadrži indigo pigment, koji se koristi za dobivanje plave boje (čivit), no količine nisu isplative u industrijskoj proizvodnji (Krpan i Tomašić 2009). Indigobusch and Bioenergy sječom u ožujku 2008. te je utvrđena zelena biomasa od 46,8 t/ha. Uz srednji udio suhe tvari od 66,28 % zatečena suha biomasa je 37,6 t/ha. Broj jednogodišnjih izdanaka po hektaru iznosio je od 104 000 do 162 800. Srednji su promjeri na plohama od 7,1 mm do 7,8 mm, a srednje visine od 2,05 m do 2,41 m. Najveća zabilježena visina jednogodišnjih izbojka je 3,5 m, a najveći izmje |