DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 105 <-- 105 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 UDK 630* 537 + 562 (001) BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGAGODINAISTRAŽIVANJA BIOPOTENTIAL OF INDIGOBUSCH (Amorpha fruticosa L.) – SECOND YEAR OF INVESTIGATION Ante P. B. KRPAN, Željko TOMAŠIĆ, Pavao BAŠIĆ PALKOVIĆ SAŽETAK: U radu se prinose rezultati druge godine istraživanja biopotencijala amorfe (Amorpha fruticosaL.) u šestgodišnjem pokusu postavljenom u prirodnoj amorfi u odjelu 126a, u gospodarskoj jedinici Posavske šume, šumarija Sunja, UŠP Sisak. Na posječenoj su površini 2008. osnovana četiri pokusna polja sa po šest ploha dimenzija 5 x 5 m svaka. Plohe broj 1 su mjerene drugi put, a plohe broj 2 prvi put. Srednje su visine izdanaka u drugoj jednogodišnjoj vegetaciji na plohama 1 od 2,13 m do 2,25 m. Najveća izmjerena visina je 3,4 m. Srednji je promjer izdanaka u prsnoj visini u rasponu od 7,0 mm do7,6 mm, a najveći 14 mm. U proporciji s brojem i dimenzijama izdanaka na plohama 1, proizvedena je zelena biomasa od 23,29 kg (9 316 kg/ha) do 38,14 kg (15 256 kg/ha). Visinski se prirast na plohama 2 u drugoj vegetaciji znatno smanjuje u odnosu na prvu godinu. Srednje vrijednosti visina su od 2,28 m do 2,58 m, a najveća je 3,7 m. Srednji promjer izdanaka je u rasponu od 9,1 mm do 10,5 mm, uz najveći izmjereni od 20,0 mm. Proizvedena je zelena biomasa na plohama 2 od 54,34 kg (21 734 kg/ha) do 78,55 kg (31 418 kg/ha). K tome je sakupljeno od 3,20 kg (1 280 kg/ha) do 4,94 kg (1 976 kg/ha) ili prosječno 3,97 kg (1 589 kg/ha) sjemena. Udjeli mokrine drva u plohama 1 i 2 u trenutku sječe su niski i iznose 34,23 %, odnosno 33,12 %. Mokrina sjemena je 14,3 %. Prosječna jednogodišnja produkcija suhe biomase je 7,87 t/ha, a u dvogodišnjoj amorfi s pridodanim sjemenom 17,73 t/ha. Energetski ekvivalent zelene biomase jednogodišnje amorfe je 152,2 GJ/ha, a suhe 159,4 GJ/ha. U dvogodišnjoj amorfi energetski ekvivalent zelene biomase je 332,2 GJ/ha, a suhe 359,1 GJ/ha. K l j u č n e r i j e č i: amorfa, bioproizvodnja, energetska vrijednost, nizinski šumski ekosustavi, Hrvatska UVOD – Introduction Dosadašnja su istraživanja biomase u Hrvatskoj bila je da će, zbog sve veće tržišne tražnje, uz biomasu stausmjerena prema komercijalnim šumskim vrstama. bala i poneke od drugih sastavnica šumske biomase u Osim stabala, gradbeni su elementi naših prirodnih dogledno vrijeme biti komercijalno zanimljive, ponajšuma raznoliko grmlje i prizemno rašće. Pretpostavka prije u energetskom smislu. Jedna od njih je amorfa, sjevernoamerička vrsta, koja je na našim prostorima Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno poznata pod nazivljem:čivitnjača, grmasta čivitnjača, naselje 41, 10 450 Jastrebarsko, antek@sumins.hr Dr. sc. Željko Tomašić, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, divlji bagrem, bagremac i kineski bagrem.Amorfa je Ljudevita FarkašaVukotinovića 2, 10 000 Zagreb, listopadna vrsta latinskog nazivaAmorpha fruticosaL. zeljko.tomasic@hrsume.hr Sistematizirana je u rodAmorphaL. i familijuFaba- Pavao Bašić Palković, dipl. ing. šum., Hrvatski šumarski institut ceae L. Rodu Amorpha L. pripada oko petnaest vrlo Centar za nizinske šumeVinkovci, Trg J. Runjanina 10, Vinkovci pavaobp@sumins.hr srodnih grmova, polugrmova i zeljanica koje dolaze u |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 106 <-- 106 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 Sj.Americi. Prirodno je rasprostranjena u istočnom i jugoistočnom dijelu SAD-a. U Europu je unesena 1724. godine, a u Hrvatskoj se pojavila početkom 20. stoljeća. Raste kao uspravni, šiboliki grm do 3 m vi- sine. Listovi su neparno perasto sastavljeni. Cvjetovi su raznospolni, entomogamni i skupljeni u uspravnim, vršnim klasovima. Cvjeta krajem proljeća i početkom ljeta. Plodovi su sitne, oko 1 cm duge bradavičaste mahune, koje sadrže po jednu sjemenku. Redovito i obilno plodonosi, a osim generativno obnavlja se i vegetativno izdancima iz korjena. Raste na neutralnim, slabo kiselim i slabo bazičnim tlima, a izbjegava ekstremno kisela i bazična tla. Heliofilna je ili hemiskiofitna vrsta. Najviše joj odgovaraju vlažna staništa te raste uz obale rijeka i potoka od kuda se širi vodom, posebno poplavnom (Idžojtić etal. 2009). Matić (2009) navodi da se o amorfi, za šumarstvo šte tnoj stranoj vrsti, koja je na našim prostorima nazoč na preko 120 godina, relativno malo pisalo u našim šuma r skim stručnim i znanstvenim glasilima. Sa šu marskog motrišta, kako navodi isti autor, amorfom su se bavili Ettinger (1889), Petračić (1938), Anić (1943), Spaić (1957), Glavaš (1990) i Anić (2001). Tom popisu dodajemo autore koji su s različitih aspekata is t ra živali amorfu kao Liović i Halambek (1988), Oršanić et al., (2006), Puljak (2005) te najnovije Matić (2009), Jovanović i Halilović (2009), Marosvölgyi etal. (2009), Vrbek iPilaš (2009) Liović (2009),Glavaš (2009),Krpan i Tomašić (2009),Kajba (2009),Poršinsky iRaguž (2009), BelčićiSučić(2009),Jurišićetal. (2009),Posarić i Bašić (2009), Nuspahić i Božić (2009), Lovrićetal. (2009),Novak-Agbabaetal. (2009), Zečić etal. (2009),Gradečki etal. (2009),Krpan iTijardović(2009) iGagić(2009). Poseban zamah istraživanju amorfe dat je 2008., kada je u Hrvatskom šumarskom institutu, Jastrebarsko, saživio projekt Biopotencijal i energetske značajke amorfe, za čiju je provedbu pod vodstvom prof. dr. sc. Ante P. B. Krpana oformljen tim šumarskih znanstvenika i operativnih stručnjaka različitih specijalnosti.Već iduće, 2009. godine, 12. ožujka, održan je u Zagrebu znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosaL.)u Hrvatskojna kojemu su prezentirana 22 rada o amorfi ili u svezi s amorfom. Scope of research PROBLEMATIKA – Širenje amorfe u Hrvatskoj – Spreading of Indigobush in Croatien U znanstvenim je krugovima prihvaćena tvrdnja da je amorfaunesena iz SjeverneAmerike u Europu 1724. Nejasan je točan datum unošenja u Hrvatsku kao i tijek njenog inicijalnog širenja. Petračić (1938) piše o amorfi kao opasnom korovu, koji ugrožava posavske šume. Ističe da se uzgaja uz željezničke pruge i nasipe kako zbog vezanja i učvršćivanja nasipa tako i iz dekorativnih razloga. Locira je uz željezničku prugu od Capraga doVinkovaca, a uz željezničke stanice Dubica i Jasenovac već tada stvara čiste grupe te prodire i na susjedne livade. Navodi da poplave raznose sjeme amorfe na veće udaljenosti. Općenito, rani zapisi upućuju na to da je ponajprije unešena kao vrtna ukrasna vrsta, a kasniji navode njenu uporabu za stabilizaciju pokosa nasipa željezničkih pruga (Krpan i Tomašić 2009). Širenje u šumske prostore panonske nizine, posebno u slivna područja naših nizinskih vodotoka, počinje oko 1900. Zahvaljujući biološkim svojstvima i prilagodbi ekološkim uvjetima narušenih ekosustava nizinskih poplavnih šuma, njezino je širenje vrlo intenzivno te je dobila epitet invazivne vrste. Kako navodi Matić (2009), amorfi ne odgovaraju suša staništa poplavnih šuma (šume na gredi) kao ni ekstremno vlažna (šume poljskog jasena). Danas se amorfa širi na staništa poplavnih šuma i to u poplavnu šumu hrasta lužnjaka i žutilovke (Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938), a posebno u subasocijacijama s drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboriscaricetosum brizoidesHt. 1938) i s rastavljenim šašem (Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938). Prema sadašnjim spoznajama najčešća je u Posavini. Intenzivno pridolazi u nizinskim dijelovima UŠPZagreb, Sisak, Karlovac, Nova Gradiška iVinkovci. Javlja se vrlo intenzivno u svim nizinskim šumarijama na području UŠP Sisak, a najviše u šumarijama Sunja i Hrvatska Dubica.U UŠPZagreb su amorfom posebno zahvaćeni nizinski dijelovi šumarija Lipovljani, Kutina i Popovača.Amorfa se javlja u svim nizinskim šumama na području kojim gospodari UŠPNova Gradiška, zahvaćajući šumarije Jasenovac, Novska, Stara Gradiška i Nova Gradiška zapadno te Trnjani, Slavonski Brod, Oriovac i Nova Kapela istočno. Na području UŠPVinkovci amorfa se najviše javlja na području šumarija Mikanovci i Strizivojna. Problemi u nizinskim šumskim ekosustavima napučenim amorfom Problems in lowland Forest Ecosystems colonized by Indigobush Amorfa, posebno u Posavini, zauzima velike površine šumskoga tla od kojih su neke suvislo obrasle sprječavajući zasjenom svaku obnovu sastojina vrijednim autoktonim vrstama drva. Kao biljka svijetla, osvaja šumske terene nakon sječe stabala i gustim sklopom zasjenjuje i guši željeni pomladak. Zbog toga je ponijela epitet vrlo opasnog korova, jer znatno otežava i poskupljuje obnovu naših najvrijednijih nizinskih |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 108 <-- 108 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 106 reni promjer u prsnoj visini je 16 mm. Preračunano na hektar, biomasa se kretala od 11,2 t do 19,2 t ili prosje- čno 15,2 t za sva četiri pokusna polja. Utvrđena mokrina uzoraka je od 38,7%do 42,5%ili prosječno 40,0%, od- nosno suha tvar 60,0%, pa slijedi da je u prvoj vegeta- ciji nakon sječe srednja masa proizvedene suhe biomase amorfe 9,12 t/ha. U drvu amorfe utvrđen je sadržaj ugljika od 46,2%i dušika od 3,86 mg/g. Kora amorfe sadrži 49,6%ugljika i 16,4 mg/g dušika. Što se energetske vrijednosti drva amorfe tiče,u lite- raturi nalazimo nedvosmislenu potvrdu iste. Puljak (2005) spaljivanjem u energani na biomasu u Ogulinu potvrđuje energetsku vrijednost biomase amorfe kao go- riva mjerenjem temperatura ložišta, dimnih plinova i vode.Marosvölgyi etal. (2009) navode da su ispiti- vanjem amorfe iz prirode i iz energetskih nasada utvrdili da je amorfa materijal izuzetno povoljan za pridobivanje energije. Izmjerena ogrjevna vrijednost pri W= 34,2% iznosila je 12,7 MJ/kg, a priW020,2 MJ/kg. Suha bo- rova piljevina je nešto manje vrijednosti – 19,7 MJ/kg. Nadalje, kod amorfe nalaze sadržaj pepela od 1,5%, te nešto viši sadržaj isparljivih komponenti. Potrebno je istaknuti, da se biomasa amorfe u našim šumama tvori od prirode, bez ikojih agrotehničkih mjera i troškova, koji se u značajnoj mjeri javljaju pri podizanju klasičnih kultura i plantaža ili energetskih nasada brzorastućih vrsta kratkih ophodnji. MATERIJAL I METODE – Material and Methods U okviru projekta je po godinama razrađena vrsta i opseg radova, metodologija terenskih izmjera i priku- pljanja materijala, predviđene su metode obrade poda- taka te vrsta i opseg laboratorijskih analiza. Istraživanja se biopotencijala amorfe izvode na četiri pokusna polja, koja su postavljena na području šumarije Sunja (UŠP Sisak), u odjelu 126a gospodarske jedinice Posavske šume. Odsjek je potpuno obrastao amorfom starosti 12 godina. Svako pokusno polje sadrži 6 ploha dimenzija 5 x 5 m. Plohe nose numeričke oznake 1–6, a njihov je položaj u svakom pokusnom polju različit (slika 1). U pripremnim je terenskim radovima amorfa na pokusnim poljima posječena, te su iskolčene i obilježene plohe. Plohe broj 1 mjere se i sijeku u godišnjem ciklusu, plohe broj 2 u dvogodišnjem, broj 3 u trogodišnjem itd.Time se želi steći uvid u eventualne promjene biopotencijala amorfe iz panja u slučaju ponavljanja sječa u spomenu- tim intervalima. U drugoj su godini trajanja projekta istraživanjem obuhvaćene pokusne plohe 1 i 2, kojih je položaj u pokusnim poljima vidljiv na slici 1. Slika 1. Pokusna polja amorfe s plohama Figure 1 Experimental Fields of Indigobush with Plots Pri terenskim se izmjerama uctrava tlocrtni položaj i oblik panjeva na plohama, utvrđuje se broj izdanaka na svakom panju, a izdancima se mjere visine s točnošću na cm pomoću mjerne letve i promjer na prsnoj visini s točnošću na mm pomoću pomičnog mjerila – šublera. Potom se motornom pilom posjeku izdanci amorfe na svakoj plohi zasebno i uvežu u snopove, nakon čega se snopovi odvagnu na prijenosnoj vagi uz preciznost od sto grama. Nakon vaganja uzimaju se iz snopova uzorci drva za laboratorijska ispitivanja. Masa uzorka kreće se oko 2 dva kilograma, a sa svake se plohe uzima po jedan uzorak. Uzorci se obrađuju u Laboratoriju za fizikalno-kemij- ska ispitivanja Hrvatskog šumarskog instituta, Jastrebar- sko. Za utvrđivanje mokrine se na gram točno odvaguju uzorci te suše na 105 ± 2°C do konstantne težine.Tada se ponovno odvagom utvrđuje masa uzorka u suhom stanju i izračunava mokrina. U istom laboratoriju vrše se analize |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 107 <-- 107 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 šuma.Ilustracije radiKrpan i Tomašić (2009) utvrđuju da izdanci amorfe u prvoj godini nakon sječe dose- gnu prosječnu visinu od preko dva metra. Uz to, zbog obilja sjemena amorfa u povoljnim uvjetima raste vrlo gusto. Istražujući pomlađivanja poljskoga jasena sječom u prugama,Anić (2001) nalazi od 15000 do 400000 biljaka amorfe/ha.Ako je visinski prirast amorfe iz sjemena u prvoj godini i značajno niži od onog iz panja, o kojemu govore Krpan iTomašić, očito je da joj pri obnovi sastojina na staništima najvrijednijih vrsta poplavnih šuma (hrast lužnjak, poljski jasen) one ne mogu visinskim prirastom konkurirati, budu potisnute u sjenu i ostajući bez dovoljno svijetla za opstanak ugibaju. Matić (2009) je mišljenja da su se sastojine vrlo teško obnavljale zbog grešaka koje su se tada radile, a posebno zbog izvođenja nepotrebnog pripremnog sijeka, čak nekoliko naplodnih sijekova te zbog izostanka radova na pripremi staništa, njezi i zaštiti ponika i pomlatka. Operativni su šumarski stručnjaci tijekom vremena koristili različite metode suzbijanja amorfe vezano za obnovu sastojina i to od mehaničkog uklanjanja, tretiranja herbicidima, kombiniranog mehaničko-kemijskog tretiranja do, u novije doba, povezivanja grupe izdanaka ispod krošnjica i uporabeTuleyjevih cijevi. Lovrić etal. (2009) iznose da je amorfa u šumariji Kutina (GJ Kutinske nizinske šume) zauzela preko 650 ha površine, a u šumariji Lipovljani (GJ Josip Kozarac) više od 100 ha.Troškovi obnove sastojina s vlastitim radnicima,ovisno o metodi suzbijanja amorfe, kreću se od 718 kn/ha do 9 876 kn/ha, a uporabomTuleyjevih cijevi troškovi se penju do19 000 kn/ha. Jurišićetal. (2009) za područje UŠPSisak navode da se amorfa kao problem pri obnovi šuma spominje već u Gospodarskoj osnovi “Posavske šume” iz 1955. godine, ko ja je izrađena za šumarije Sunja i Hrvatska Dubica. Kao heliofilna vrsta laganog sjemena i obilnog uroda us- pj ešno je osvajala zapuštene površine. Mišljenja su da je su šenje hrasta lužnjaka, kao rezultat poremećene prirodne ra vnoteže uz nestanak nizinskog brijesta iz naših poplav nih šuma, širom je otvorilo vrata ovoj agresivnoj vrsti. Amorfa je indikator stanja lužnjakovih sastojina,jer što je vi še ima,to je njihovo zdravstveno stanje lošije. Zbog ne- do stupnog terena uslijed ratnih djelovanja i nepravovreme no izvedenih šumskouzgojnih radova danas predstavlja veliki problem pri obnovi sastojina, kako hrasta lu žnjaka, tako i poljskog jasena. Prvi počeci suzbijanja za bilježeni su 80-tih godina prošloga stoljeća, pri čemi su po najprije korištene mehaničke metode. Autori iznose ko nkretan podatak da troškovi obnove površine s amorfom od 1,2 ha, uz mehaničku i kemijsku pripremu vlastitim ka pacitetima (7334 kn) te sadnju 3000 sadnica hrasta luž njaka starosti 1 + 0 u izvedbi poduzetnika (50520 kn), iz nose ukupno 57 854,00 kn. Nuspahić i Božić (2009) pišu da se inače veliki troškovi pomlađivanja sas tojina znatnoumnažaju kroz primjenu različitih metoda su zbijanja brojnih biljaka amorfe na pomladnim površina ma. Na području UŠPNova Gradiška borba s amorfom intenzivirala se tijekom zadnja tri desetljeća proš lo ga stoljeća, i sve se do danas pokušava iznaći te hnologija koja bi uz što manje troškove dala najbolje re zultate. Počeci suzbijanja amorfe povezani su s obnovom većih šumskih kompleksa ranih osamdesetih godina prošloga stoljeća. Ekonomski značaj amorfe – Economic importance of Indigobush Na našim prostorima još uvijek prevladava mišljenje da je amorfaštetna vrsta male uporabne vrijednosti. Međutim, u novije se vrijeme stav prema amorfi ubrzano mijenja. Među prvima počeli su je koristiti i cijeniti kao medonosnu biljku pčelari (Glavaš (2009). Nadalje, navodi da je u literaturi zabilježeno kako se iz amorfe može dobiti boja, insekticid, repelent, margarin, parfem i začini. Gusti grmovi amorfe su dobro sklonište životinjama, a šibe su povoljne za izradu cvjetnih vijenaca, pletenje košara ili kao pletivo za staklenu ambalažu. Žlijezde na mahunama sadrže ulje u količini od oko 3,5 %, a sastoji se od različitih terpena. U medicinske svrhe koriste se amorfini plodovi iz kojih se dobiva glikozid Amorfa i bioenergija – Opravdanost istraživanja biomase amorfe i njene potencijalne bioenergetske vrijednosti potkrepljujemo spoznajama dosegnutim pri prvim sustavnim istraživanjima njenoga biopotencijala. Krpan i Tomašić (2009) te Krpan i Tijardović (2009) iznose prve podatke o biopotencijalu amorfe.Amorfa je na pokusnim poljima ukupne površine 748 m2 posječena čistom amorfin,koji se primjenjuju kao lijek protiv nervnih i srčanih bolesti.Amorfa ima veliko značenje, pogotovo u SAD-u, kao ukrasna biljka. Razvijen je uzgoj i trgovina ukrasnih formi.Amorfa ima vrijednost kao fiksator dušika. Spominje se korištenje usitnjenog sjemena kao začina za ljudsku hranu. Stabljika služi za stelju. Zbog raširenog korjenskog sustava i otpornosti na udare vjetra koristi se za vjetrobrane pojase i prevenciju erozije. Smolaste bradavice na stabljici sadrže “amorpha”, kontaktni i probavni insekticid, koji ujedno služi i kao repelent. Stabljika sadrži indigo pigment, koji se koristi za dobivanje plave boje (čivit), no količine nisu isplative u industrijskoj proizvodnji (Krpan i Tomašić 2009). Indigobusch and Bioenergy sječom u ožujku 2008. te je utvrđena zelena biomasa od 46,8 t/ha. Uz srednji udio suhe tvari od 66,28 % zatečena suha biomasa je 37,6 t/ha. Broj jednogodišnjih izdanaka po hektaru iznosio je od 104 000 do 162 800. Srednji su promjeri na plohama od 7,1 mm do 7,8 mm, a srednje visine od 2,05 m do 2,41 m. Najveća zabilježena visina jednogodišnjih izbojka je 3,5 m, a najveći izmje |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 109 <-- 109 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 107 sastava drva i kore amorfe. Obrada se mjernih podataka izvodi na računalu uz uporabu programa Excel i Stati- stika. Kako amorfa iz panja počinje cvasti i plodonositi tek u drugoj godini starosti, na plohama 2, 3, 4, 5 i 6 će se, prije pristupa izmjerama, sakupljati sjeme amorfe i slati u spomenuti laboratorij na daljnju obradu. REZULTATI – Results Nakon druge su vegetacije izvedene izmjere i saku- plje ni uzorci na plohama 1 i 2 u svim pokusnim polji - ma.Za plohe su na svakom pokusnom polju predočeni numerirani tlocrtni položaji panjeva amorfe, a u odno- snoj tablici dati su podaci o ukupnom broju panjeva i izdanaka, srednjoj visini i srednjem promjeru izdanaka te masi izdanaka (slike 1–4). Broj i masa izdanaka pre- računana je na hektar. Mjerenja na pokusnim plohama – Measurements on experimental Plots Slika 2. Podaci izmjere na plohama 1 i 2 u pokusnome polju 1 Figure 2 Measuring Data for Plots 1 and 2 within Experimental Field 1 Slika 4. Podaci izmjere na plohama 1 i 2 u pokusnome polju 3 Figure 4 Measuring data for Plots 1 and 2 within Experimental Field 3 Slika 3. Podaci izmjere na plohama 1 i 2 u pokusnome polju 2 Figure3 Measuring data for Plots 1 and 2 within Experimental Field 2 Usporedivši međusobno podatke za plohe 1 na sli- kama, uočljivo je da je najveći broj panjeva u polju 3, u kojemu se bilježi i najveći broj izdanaka. Srednje vi- sine izdanaka na plohama su dosta ujednačene s vrijed- nostima od 2,13 m u polju 1 do 2,25 m u polju 2. Srednji su promjeri izdanaka u rasponu od 7,0 mm u polju 1 do 7,6 mm u polju 2. U proporciji s brojem i dimenzijama izdanaka ploha u polju 3 prednjači po biomasi drvne tvari s 38,14 kg/plohi, odnosno 15256 kg/ha. Najmanja je vrijednost biomase zabilje- žena na plohi u polju 4 i to 23,29 kg/plohi, odnosno 9 316 kg/ha. Najveći je zabilježeni promjer izdanka 14 mm i nalazi se na plohi u polju 1, a najveća visina 3,4 m također u polju 1. Iz podataka za plohe 2 na slikama 1–4, vidimo da je naj veći broj panjeva u polju 4, a najmanji u poljima 1 i 2. Broj izdanaka prednjači u polju 3, a najmanji je u polju 2. Srednje visine izdanaka na plohama su s vrijednostima od 2,28 m u polju 1 do 2,58 m u poljima 2 i 4. Srednji promjer izdanaka je u rasponu od 9,1 mm u polju 1 do 10,5 mm u polju 2. Ploha u polju 3 pred- njači po masi drvne tvari sa 78,55 kg/plohi, odnosno 31 418 kg/ha. Najmanja je vrijednost biomase drvne tvari zabilježena na plohi u polju 4 i to 54,34 kg/plohi, odnosno 21 734 kg/ha. Najveći zabilježeni promjer iz- danka od 20 mm izmjeren je u polju 4, u kojemu se na- lazi i najveća visina od 3,7 m. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 110 <-- 110 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 Pri izmjeri za vegetacijsku godinu 2009., slično kao i pri prvoj koja je provedena 2008., zapaža da amorfa nakon sječe snažno iz panja potjera šibolike izdanke trošeći svu energiju za visinski rast. U gornjoj trećini debalca lateralnim listovim formira krošnjicu. Nikakvo se granjanje, kao ni cvatnja i pridonošenje ploda u prvoj vegetaciji nakon sječe ne događa. Nalazimo (vidi podatke na slikama 1–4) da su srednje visine izdanaka u prvoj vegetaciji na plohama od 2,13 m do 2,25 m, a u dvogodišnjoj amorfi od 2,38 m do 2,58 m. Razlika je najmanjih i najvećih vrijednosti srednjih visina na plohama 1 i 2 svega 25 cm, odnosno 33 cm. U drugoj se vegetaciji bitno smanjuje visinski prirast amorfe, plošni debljinski prirast je od 2 do 3 mm, stabljika se grana, počinje cvasti i plodonositi. S obzirom na ujednačenost visinskog i debljinskog rasta i prirasta nalazimo da je proizvodnja biomase amorfe (drvne tvari) u izravnoj korelaciji s brojem izdanaka na jedinici površine. Ova su zapažanja važna za podizanje energetskih nasada ili pridobivanju biomase iz zakorijenjene amorfe, što bi trebao biti najčešći Slika 5. Podaci izmjere na plohama 1 i 2 u pokusnome polju 4 Figure 5Measuring data for Plots 1 and 2 within Experimental Field 4 slučaj na našim amorfom obraslim šumskim i napuštenim poljoprivrednim površinama. Proizvodnja biomase amorfe – Production of Biomass of Indigobush U tablici 1 prikazana je za plohe 1 i 2 u pokusnim poljima zelena masa na plohi, zelena masa preračunana na hektar, udio mokrine odnosno suhe tvari u zelenoj masi te proizvedena suha drvna tvar na plohi i po hektaru. Moramo upozoriti čitatelje da se pod zelenom masom ne podrazumijeva ukupna zelena masa nadzemnog dijela amorfe (drvo, kora, lisna masa i masa sjemena) već zapravo masa drvne tvari s korom. Naime, istraživanje lisne mase moguće je provesti samo u vegetacijskom razdoblju ili pri samom njenom kraju, jer lišće potpuno otpada s prvim mrazom. Masa lišća će nas zanimati pretežito iz teorijskih razloga. Slično je i sa zrelom sjemenom, koje se doduše može dugo zadržavati na stabljici (više mjeseci), ali se trešnjom relativno lako trusi i na taj način gubi. Podaci u tablici 1 navode nas na mišljenje kako je prosječna zelena masa jednogodišnjih izdanaka dvostruko manja od zelene mase dvogodišnje amorfe. Međutim, nije održiva teza kako je prirast dvogodišnje amorfe jednak dvostrukom prirastu jednogodišnjih izdanaka. Radi pojašnjenja moramo ući u podatke prve godine istraživanja koje prinose Krpan i Tomašić Tablica 1.Proizvedena biomasa amorfe te udjeli mokrine i suhe tvari Table 1 Production of Biomass of Indigobush and Rate of Moisture and Dry Mass Pokusno Pokusna Zelena masa Green Mass Udio Rate of Suha tvar Dry Mass polje Experimental Field ploha Experimental Plot po plohi per plot po hektaru per hectare mokrine moisture suhe tvari dry mass po plohi per plot po hektaru per hectare kg t/ha % kg t/ha 1 33,13 13,25 33,84 66,16 21,92 8,77 1 2 56,19 22,47 33,17 66,83 37,55 15,02 1 25,09 10,04 34,12 65,88 16,53 6,61 2 2 56,08 22,43 33,17 66,83 37,48 14,99 1 38,14 15,26 34,54 64,46 24,97 9,99 3 2 78,54 31,42 33,42 66,58 52,30 20,92 1 23,29 9,32 34,42 65,58 15,27 6,11 4 2 54,34 21,73 32,89 67,11 36,46 14,59 Prosječno 1 29,91 11,96 34,23 65,77 19,67 7,87 Average 2 61,29 24,52 33,12 66,88 40,99 16,39 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 111 <-- 111 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 (2009). Navedeni su autori našli da prosječna jednogo-U tablici 2 prineseni su podaci o sjemenu prikuplje dišnja bioproizvodnja na plohama 1 prve godine nakon nom na plohama broj 2 u pokusnim poljima 1 – 4. Na sječe iznosi 15,2 t/ha zelene mase. U drugoj je godini nakon sječe jednogodišnja produkciona izdanačka moć amorfinih panjeva smanjena i to na prosječno 12,0 (11, 96) t/ha ili, u odnosu na prvu godinu, za 3,2 t/ha. Ako se uzme da su i plohe 2 u prvoj vegetaciji proizvele prosječno 15,2 t/ha zelene mase, tada su u drugoj vegetaciji smanjili proizvodnju drvne tvari prosječno na 9,3 t/ha. Istini za volju, u drugoj vegetaciji povećana je lisna masa u odnosu na prvu godinu, a biomasi drvne tvari potrebno je pridodati masu sjemena, koju smo utvrdili i o kojoj će biti govora nešto kasnije. Uzorci sudrva i kore jednogodišnjih izdanka u prosjeku za 1,1 % mokriji nego uzorci uzeti iz dvogodišnje amorfe. Međutim, u oba je slučaja mokrina u času sječe manja od 35,0 %, što ukazuje na povećanu komercijalnu vrijednost biomase amorfe već u trenutku sječe i bez dodatnog sušenja. Uslijed zanemarive razlike u sred njem udjelu mokrine,odnosno suhe drvne tvari u drvu amorfe na plohama 1 i 2, odnosi prosječnih vrijednosti suhe biomase na plohama s vrijednostima od 7,87 t/ha i 16,39 t/ha ostajujednaki onom za zelenu biomasu. plohama je sakupljeno od 3,20 kg (polje 3) do 4,94 kg (polje 1) ili prosječno 3,97 kg, pa bimasa sjemena po hektaru u trenutku sakupljanja iznosila od 1280 kg do 1976 kg ili prosječno 1589 kg. Mokrina sjemena iznosila je od 14,3%(polje 4) do 15,7 % (polje 2) ili prosječno 15,2 %, a masa suhoga sjemenaod 1082 kg/ha do 1674 kg/ha ili prosječno 1 348 kg/ha. U tablici 3 dati su podaci zelene i suhe mase drva amorfe na plohama 2, kojima su pridodane vrijednosti mase vlažnog, odnosno suhoga sjemena. Marosvölgyietal. (2009) su utvrdili da energetska vrijednost biomase amorfe kod W = 34,2%mokrine iznosi 12,727 MJ/kg, a kod W0 20,259 MJ/kg. Vrlo blize srednje vrijednosti mokrine dobivene u našim istraživanjima (tablice 1) i producirana biomasa (tablica 1 i 3) otvaraju nam mogućnost procjene energetske vrijednosti biomase amorfe.Tako će jednogodišnja produkcija zelene biomase amorfe po ha imati energetski ekvivalent od 152,2 GJ, a suhe biomase 159,4 GJ, a u dvogodišnjoj amorfi 332,2 GJ za zelenu, odnosno 359,1 GJ za suhu biomasu.Jirjis etal. (2008) proučavajući Tablica 2 Masa sjemena amorfe i udio mokrine na pokusnim plohama 2 Table 2 Mass of Seed of Indugobush and Rate of Moisture on Experimental Plots 2 Pokusno Pokusna Masa sjemena Mass of seed Udio mokrine Rate of moisture Masa suhog sjemena Mass of Dry Seed per hectare polje Experimental Field ploha Experimental Plot na plohi per plot po hektaru per hectare kg kg/ha % kg/ha 1 2 4,94 1976 15,29 1674 2 2 3,97 1588 15,70 1339 3 2 3,20 1280 15,46 1082 4 2 3,78 1512 14,34 1295 Prosječno Average 3,97 1589 15,20 1348 Tablica 3. Ukupna biomasa amorfe na plohama 2 Table 3 Total Biomass of Indigobush on Experimental Plots 2 Masa drva Masa sjemena Ukupna Masa Pokusno Pokusna Mass of Wood Mass of seed Total Mass polje Experimental Field ploha Experimental Plot zelena green suha dry zelena green suha dry zelena green suha dry t t t 1 2 22,47 15,02 1,97 1,67 24,44 16,69 2 2 22,43 14,99 1,59 1,34 24,02 16,33 3 2 31,42 20,92 1,28 1,08 32,70 22,00 4 2 21,73 14,59 1,51 1,30 23,24 15,89 Prosječno Average 24,52 16,39 1,59 1,35 26,10 17,73 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 112 <-- 112 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 različite sustave skladištenja čipsa dvogodišnjeg hibrida topole u Saviglianu, Italija, nalaze stupanj mokrine u svježem stanju od 50,6%do 64,4%i ogrjevnu vrijednost kod navedenih mokrina od 16,80 MJ/kg.Spinelli iOradini(2009) navode da su poljoprivrednici na sjeveru Italije, zahvaljujući subvencioniranju od strane države, u pet godina podigli 5 000 ha nasada odabranih klonova topole u jedno ili dvogodišnjim ophodnjama,te da se uz sve agrotehničke mjere na najboljim tlima po ZAKLJUČAK U znanstvenim je krugovima prihvaćeno da je sjevernoamerički grm amorfa (Amorpha fruticosa L.) unesen u Europu 1724. Nije potpuno jasno kada je amorfa dospjela u Hrvatsku i kakav je tijek njenoga inicijalnoga širenja. Raniji zapisi upućuju na to da je ponaj prije unošena u urbane sredine kao ukrasna vrsta. Kasniji zapi si navode njenu uporabu za stabilizaciju pokosa nasipa željezničkih pruga. Oko 1900. počinje se širiti u šumske prostore panonske ni zine, posebno u slivna područja nizinskih vodotoka Posavine. Zahva ljujući biološkim svojstvima i prilagodbi uvjetima ekološki narušenih ekosustava nizinskih poplavnih šuma, njeno je širenje vrlo snažno te je dobila epitet invazivne vrste i vrlo opasnog korova, koji znat no otežava i poskupljuje obnovu naših najvrijednijih šuma. Istraživanjem amorfe željeli smo osnažiti znanja šumarskih strukovnih i drugih zainteresiranih krugova o LITERATURA Anić,M., 1943: O klijavosti amorfina sjemena. Šum. list, 9. str. 261–263, Zagreb. Anić,I., 2001: Uspijevanje i pomlađivanje sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini. Disertacija. Šumarski fakultet Zagreb, str. 1–197, Zagreb. Belčić,B., Ž.Sučić,2009: Tehnologije pridobivanja drvne sječke i opravdanost korištenja amorfe (Amorpha fruticosa L.)//Technologies for wood chips production and justification of the use of Indigobush (Amorpha fruticosa L.). U: A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M.Benko, p. 24/50, Zagreb. Gagić,R., 2009: Štetnici na amorfi (Amorpha fruticosaL.) s posebnim naglaskom naAcanthoscelides pallidioennis Motschulsky i njegove prirodne neprijatelje u Srbiji//Insect pests on Indigobush (Amorpha fruticosa L.) with special emphasis on Acanthoscelides pallidipennis Motschulsky and its natural enemies in Serbia. U: A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amo r stiže ili nešto premašuje produkcija od 30 t/ha zelene mase.Kajba (2009) bilježi da klonovi stablastih vrba imaju najveći potencijal u produkciji biomase u kratkim ophodnjama. U raznim se pokusima proizvedena suha biomasa kretala od 9,3 t/ha do 19,8 t/ha. Izneseni podaci ukazuju na konkurentnost amorfe u proizvodnji biomase u kratkim ophodnjama, tim više što se produkcija biomase postiže bez ikakvih agrotehničkih mjera pa onda i pripadnih troškova. – Conclusion biološkim i ekološkim značajkama te udomaćene biljne vrste i mogućem proširenju područja njenoga korištenja, čime bi se umanjio njen negativan uticaj na gospodarenje nizinskim šumama. Ponajprije, istraživanjem biopotencijala skrećemo pozornost na energetsku vrijednost amorfe iz prirode (ili iz budućih energetskih nasada kratkih ophodnji), što rezultati prikazani u ovome radu apsolutno potvrđuju. Uključivanje biomase amorfe u alternativne energetske tokove donosi višestruke koristi i razvojne šanse. Mišljenja smo da bi se time značajno povećala količina raspoložive šumske biomase u Hrvatskoj, šumarstvo bi proširilo asortiman proizvoda, smanjili bi se troškovi obnove nizinskih šuma, a žiteljima ruralnih i urbanih sredina u području rasprostranjenja amorfe ot vara se mogućnost stjecanja prihoda vezano za uzgoj i pridobivanje biomase amorfe i rad energetskih pogona. – References pha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 33/59, Zagreb. Glavaš, M., 1990: Upoznajmo amorfu. Pčela, 8 (109): str. 223–227, Zagreb. Glavaš, M. 2009: Ekonomski značaj amorfe (Amorpha fruticosa L.)//Economic importance of Indigobush (Amorpha fruticosa L.).U: A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M.Benko, p. 16/42, Zagreb. Gradečki-Poštenjak, M., Liović, B., S. Novak Agbaba, 2009: Kvalitativne osobitosti sjemena čivitnjače (Amorpha fruticosa L.)//Qualitative properties of Indigobush seed (Amorpha fruticosa L.).U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosa L.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 31/57, Zagreb. Idžojtić, M., Poljak, I., M. Zebec, S. Perić, 2009: Biološka svojstva, morfološka obilježja i ekološki zahtjevi čivitnjače (Amorpha fruticosa L.)//Biological, morphological and ecological characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosa |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 113 <-- 113 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 L.). U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 13/39, Zagreb. Jirjis,R.,Pari,L., F.Sissot,2008: Storage of PoplarWood Chips in northern Italy.World Bioenergy 2008, Conference Proceedings, p. 107–111, Jönköping 27–29 May, 2008, Sweden. Jovanović,B., V. Halilović,2009: Nekomercijalno drvo kao šumska biomasa za energiju //Noncommercial wood as forest biomass for energy. U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigo- bush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book of Abstracts and CD, M. Benko, p. 21/47, Zagreb. Jurišić, P., Petrović, V., D. Domazetović, 2009: Amorfa(Amorpha fruticosaL.) kao indikator narušenog zdravstvenog stanja poplavnih šuma hrasta lužnjaka na području UŠP Sisak //Indigobush (Amorpha fruticosa L.) as an indicator of disturbed health condition of floodplain forests of common oak - FA Sisak. U: A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M.Benko, p. 25/51, Zagreb. Kajba, D. 2009: Produkcija biomase vrba u kulturama kratkih ophodnji//Willow biomass production in short rotation coppice.U: A.P.B.Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosa L.) in Croatia, Book of Abstracts and CD, M. Benko, p. 20/46, Zagreb. Krpan, A. P. B., Ž. Tomašić, 2009: Amorfa (Amorpha fruticosaL.) – izvor biomase za energiju// Indigobush (Amorpha fruticosa L.) – biomass source for energy. U: A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteri stics of Indigobush (Amorpha fruticosa L.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p.18/44, Zagreb. Krpan, A.P.B., Tijardović, M.2009: Prezentacija pro jekta: Šumski proizvodi i tehnologije pridobiva nja - biopotencijal i energetske značajke am o r fe (Amorpha fruticosaL.)//Project: Forest produ c ts and harvesting technology - Biopotential and energetic characteristics of Indigobush (Am or p ha fruticosa L.).U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological- Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 32/58, Zagreb. Liović, B.2009: Obnova šuma hrasta lužnjaka u uvje tima zakorovljenja čivitnjačom (Amorpha fruticosaL.)// Regeneration of pedunculate oak forest under competition of Indigobush (Amorpha fruticosa L.).U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosa L.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 14/40, Zagreb. Liović, B., M. Halambek, 1988: Suzbijanje bagremca (Amorpha fruticosaL.). Radovi, 23 (75): str. 141–145, Zagreb. Lovrić, I., Hace, D., D. Vagner, 2009: Amorfa (Amorpha fruticosaL.) kao gospodarski problem u nizinskim šumama Uprave Šuma Podružnice Zagreb//Indigobush (Amorpha fruticosa L.) as management problem in lowland forests of FA Zagreb. U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 28/54, Zagreb. Marosvölgyi, B., Hájos, A., Zs. Horváth, 2009: Ispitivanje energetske pogodnosti amorfe (Amorpha fruticosaL.) u Mađarskoj//Examinations on energetics utilization of Indigobush (Amorpha fruticosa L.) in Hungary. U: A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M.Benko, p. 17/43, Zagreb. Matić, S. 2009: Načini privođenja šumskoj kulturi staništa osvojenih amorfom (Amorpha fruticosa L.)//Introduction to forest culture of habitats conquered with Indigobush (Amorpha fruticosa L.).U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 11/37, Zagreb. Novak Agbaba, S., Čelepirović, N., A. P. B. Krpan, 2009: Patogeni organizmi utvrđeni na amorfi (Amorpha fruticosaL.) u Hrvatskoj//Plant pathogen organisms on Indigobush (Amorpha fruticosa L.) in Croatia.U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological- Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosa L.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 29/55, Zagreb. Nuspahić,K., T.Božić,2009:Tehnike obnove poplavnih šuma na staništima zakorovljenim amorfom (Amorpha fruticosa L.) – Uprava Šuma Podružnica Nova Gradiška//Techniques of forests regeneration on habitats under competition of Indigobush (Amorpha fruticosa L.)-FA Nova Gradiška.U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigo- bush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book of Abstracts and CD, M. Benko, p. 27/53, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 114 <-- 114 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 Oršanić,M., I.Anić, D.Drvodelić,2006: Prilog combustible propety of noncomercial tree spepoznavanju morfološko-bioloških značajki plo-cies for generating heat and electrical energy. dova i sjemena grmaste čivitnjače (Amorpha fru-Šum.list, CXXIX, 3–4, 169–175, Zagreb. ticosa L.)//Acontribution to the knowledge of Spaić,I., 1957: Suzbijanje amorfe herbicidima. Šum. morphological-biological properties of fruits list, 81 (5–6): str. 216–222, Zagreb. and seeds of the false indigo (Amorpha fruticosa Spinelli,R., A.Oradini,2009: Tehnologije prido- L.). Glas. šumske pokuse, pos. izdanje 5 (ur. J. bivanja biomase u nasadima kratke ophodnje Vukelić), p. 75–90. //Harvesting technology for short rotation copPetračić, A., 1938: Amorfa fruticisa L. kao nov i pice. U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecologiopasan korov u posavskim šumama. Šum.list, cal and Energetic Characteristics of Indigobush 62, str. 623–626, Zagreb. (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAb- Poršinsky,T.,V.Raguž,2009: Pridobivanje šum-stracts and CD, M. Benko, p. 19/45, Zagreb. skog ostatka bundlerom//Supply of logging resi Vrbek,B., I.Pilaš,2009: Specifičnosti razvoja tala du es with bundler. U: A.P.B. Krpan (ur.) nizinskih šumskih ekosustava u području raspro- Bi o logical-Ecological and Energetic Characteri stiranja amorfe//Specific soil genesis in lowland stics of Indigobush (Amorpha fruticosa L.) in forest ecosystems colonized by Indigobush. U: Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and p.22/48, Zagreb. Energetic Characteristics of Indigobush (Amo r p Posarić, D., P. Bašić Palković, 2009: Utjecaj ha fruticosa L.) in Croatia, Book of Abstracts amorfe (Amorpha fruticosaL.) na obnovu {uma and CD, M. Benko, p. 15/41, Zagreb. hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) na području Zečić,Ž., Vusić,D., T.Topalović,2009: Uspo- Uprave Šuma Podružnice Vinkovci//The inf-re dba produkcije biomase čivitnjače (Amorphaluence of Indigobush (Amorpha fruticosa L.) on fruticosaL.) u sastojinama spačvanskih šuma razpedunculate oak forest regeneration - FA Vin-ličite starosti//Indigobush (Amorpha fruticosa L.) kovci.U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecologi-biomass production comparison in Spačva forest cal and Energetic Characteristics of Indigobush stands of different age.U:A.P.B. Krpan (ur.) Bio( Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAb- lo gical-Ecological and Energetic Characteristics stracts and CD, M. Benko, p. 26/52, Zagreb. of In digobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Puljak,S., 2005: Istraživanje gorivih svojstava neko-Bo ok of Abstracts and CD, M. Benko, p. 30/56, mercijalnih vrsta drveća za potrebe proizvodnje Zagreb. topline i električne energije//Investigating the SUMMARY: Recent studies of biomass in Croatia were directed towards commercial forest species. Besides trees, building elements of our natural forests are also various shrubs and ground vegetation. It is assumed that, because of the increasing market demand, the biomass of trees but also some of the other components of forest biomass will be commercially interesting in the near future. One of them is Indigobush (Amorpha fruticosaL.), a North American shrub, which can be found, in the areas of our lowland forest ecosystems since year 1900, making natural regeneration of stands even more difficult or often preventing natural regeneration. Today, Indigobush expands to the habitat of lowland forests and in riparian forest of oak and broom (Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938), especially in sub associations with trembling sedge (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. 1938) and remote sedge (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938) (Matić2009). According to present research, Indigobush is the most common in the Posavina region. This paper shows the results of the second year of study in Indigobush biopotential as a part of six-year-long experiment in a natural stand of Indigobush in the forest Management Unit Posavina, Department 126a, Forestry Sunja, FA Sisak.On the harvested area in the year 2008, four field experiments were established with six plots measuring 5 x 5 m each.Plots are marked form1 to 6.Numbering indicates the length of rotations for Indigobush as well as rhythm of measurements and harvesting on the plots. In the second year of the project survey sample plots 1 and 2 were included, which position in the experimental fields can be seen in Figure 1. Ways of filed |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 115 <-- 115 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 survey, sampling and data processing are described in the chapter Materials and Methods. The results of the field measurements on the plots are shown in Figures 1 to 4, in which positions of Indigobush stumps and values related to Indigobush sprouts can be seen.The number of annual sprouts on plots nr.1 ranges from 276 to 455 and two-yearold sprouts on plots nr. 2 ranges from 265 to 432. Converted to hectares, number of sprouts is 106,000 to 182,000.Medium height of annual sprouts on plots nr.1 is from 2.13 m to 2.25 m, and heights of two-year-old sprouts on plots nr. 2 are form 2.28 m to 2.58 m. The mean diameter of sprouts on plots nr. 1 ranges from 7.0 mm to 7.6 mm, and on the plots nr. 2 it ranges form 9.1 mm to 10.5 mm.At the annual sprouts the largest diameter recorded was 14 mm and maximum height was 3.4 m, and at the biennial sprouts it was 20 mm for maximum diameter and 3.7 m for maximum height. In proportion to the number and size of the Iindigobush sprouts mass of wood substance on plots nr.1 ranges from 23.29 kg to 38.14 kg, on the plots nr.2 from 54.34 kg to 78.55 kg. Given the uniformity of height and diameter growth and increment, we find that the production of Indigobush biomass is in direct correlation with the number of sprouts per unit area.In the second year, height increment is reduced (compared to the first year), the mean diameter increases from 2 to 3 mm, stem branches, starts flowering and fruiting.Table 1 shows green mass on the surface, green mass per hectare, the proportion of moisture or dry weight in green mass and dry wood substance produced on the plot and per hectare for plots 1 and 2 in the field experiment. In two-year-old Indigobush stand, production of green and dry biomass is twice as high (24.52 to 11.96 t/ha or 16.39 to 7.87 t/ha) compared to the biomass of annual stand of other vegetation.In the first vegetation period, after felling old Indigobush, the annual production of green biomass was 15.20 t/ha (Krpanand Tomašić2009), and in the second period was 11.96 t/ha or 3.24 t/ha less, indicating a decrease of Indigobush’s biopotential at repeated annual cutting on the same surface.One third of the green mass goes to moisture and two thirds go to dry matter, which places Indigobush, cut out of vegetation period, commercially favorable for biomass energy. In Table 2, data on seed collection from the plots number 2 of field experiments from 1 to 4 is shown. On the plots it was collected from 3.20 kg (field 3) to 4.94 kg (field 1) or an average of 3.97 kg, so the weight of seed per hectare at the time of collection ranged from 1.280 kg to 1.976 kg or an average of 1.589 kg.Seed moisture content ranged from 14.3 % to 15.7 % or an average of 15.2 %, a mass of dry seeds ranged from 1,082 kg/ha to 1,674 kg/ha, or an average of 1,348 kg/ha.First crop confirmed earlier findings of an abundant yield of Indigobush. Table 3 shows data of green and dry mass of Indigobush wood on plots nr. 2, for which the values of wet and dry seed mass have been added. With moisture content W = 34.2 % the energy value of Indigobush biomass is 12.727 MJ/kg, and at W0 = 20.259 MJ/kg (Marosvölgyiet al. 2009).Very close mean values of moisture content obtained in our study (Table 1) and data of produced biomass (Tables 1 and 3) show us ability to assess the energy value of Indigobush biomass.ld be noted that the Indigobush biomass in our lowland forests forms naturally without any agricultural practice and associated costs. Including Indigobush biomass into alternative energy flows brings multiple benefits and development opportunities. We think that this would significantly increase the amount of available forest biomass in Croatia, would have widened the range of forestry products, would reduce the cost of regeneration of lowland forests, and residents of rural and urban gives up the possibility of earning an income related to the cultivation and harvesting of Indigobush biomassas well as introduction of biomass power plants. Key words: Indigobush, bioproduction, energy value, lowland forest ecosystems, Croatia |