DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 93 <-- 93 --> PDF |
od otpornih aromatičnihi alifatičnih C spojeva, kemijska oksidacija s raznim reagensima te fizikalna frakcinacija koja razdvaja tvari različitih veličina čestica i/ili različite gustoće (slika 4). Primjenu posljednje metodevježbali smo 3. dan u laboratoriju koristeći uzorke tla pri kupljene na terenu prethodnog dana. Prof. Krista Lohmus(UniversityofTartu) predstavila je aktualni pokus manipulacije FAHM (Free Air HumificationManipulationexperiment), na pokusnom objektu Järvselja u JI Estoniji (Kupper i dr., 2011). Pokus ima za cilj istražiti utjecaj povećane zračne vlage na fiziologiju stabala. Povećanje zračne vlage jedna je od predviđenih klimatskih promjena u zemljama sjeverne Europe. Eksperiment se prostire na površini od 2.7 ha i sadrži devet pokusnih ploha (14 m x 14 m) gdje je u proljeće i jesen 2006. godine posađeno 10 000 kom/ha sadnica obične breze (B. pendulaRoth.) i hibridne topole (P. tremula xP. tremuloides Michx.). Na pokusu je postavljena i automatska meteorološka stanica koja kontinuirano prikuplja podatke od studenog 2006. godine. Izmjera se obavljala tijekom 2008. i 2009. godine. Na tretiranim plohama prosječno povećanje zračne vlage tijekom 2008. godine iznosilo je 7 %. Osim meteoroloških parametara mjeren je i tok biljnih sokova (engl.xylem sap flow) i temperatura lista na nekoliko pokusnih stabala. Preliminarni rezultati pokazali su da postoji statistički značajna razlika između kontrolnih i tretiranih ploha s obzirom na vodni potencijal u tlu tijekom mjeseca kolovoza.Također je primijećeno da je na tretiranim plohama prosječna gustoća toka biljnih sokova niža tijekom ljetnih mjeseci za oko 20–25%, što se može djelomično objasniti kao posljedica snižavanja temperature lista i gradijenta vlažnosti između lista i atmosfere zbog povećane zračne vlage. Terenska nastava odvijala se na pokusnom objektu Järvselja, u šumi obične smreke s ciljem prikupljanja uzoraka za laboratorijsku analizu. Rad u laboratoriju odrađivali smo u grupama. Obavljali smo sortiranje sitnog korijenja prikupljenog metodom engl. ingrowth rootnets(slika 5) (Hiranoi dr. 2009, Lukaci dr. 2010), frakcinaciju organske tvari tla metodom filtriranja prema gustoći (slika 4) te određivanje biomase micelija mikoriza. Prof. H.-S. Helmisaari demonstrirala je način analize digitalnih snimaka prikupljenih minirizotronskom kamerom; izmjere promjera i dužina korijenja te izračun rasta, razvoja i životnog ciklusa analiziranog korijenja. Posljednji dan jeProf. Douglas Godbold(Bangor University) održao predavanje o kruženju ugljika u tlu šumskih ekosustava u kontekstu klimatskih promjena. Naglasio je da se pod klimatskim promjenama najčešće ističu samo promjene u temperaturi i oborinama, a da se nedovoljno spominju ostali čimbenici koji uvjetuju promjene u okolišu, e.g. povećanje koncentracije atmosferskog ugljika, acidifikacija tala, depozicije du- Slika 5. Metoda procjene produkcije sitnog korijenja šika i sl. D. Godbold je predstavio BangorFACEprojekt (FreeAirCarbondioxideEnrichment). Razultati FACE projekata diljem Svijeta (DukeFACE, Aspen- FACE, ORNL-FACE, POP-EUROFACE) ukazuju da povećanje koncentracije atmosferskog ugljika utječe na povećanje neto produktivnosti šumskih ekosustava za oko 23%.Također, povećana koncentracija CO u 2 atmosferi pozitivno djeluje na rast sitnog korijenja te ubrzava proces njegovog životnog ciklusa, i na taj način povećava stopu pohranjivanja ugljika u tlo (Lukac i dr. 2003). Distribucija sitnog korijenja u tlu pokazala je trend alokacije u niže slojeve tla u FACE eksperimentima za neke vrste topola (P.alba, P.nigra, P.euramericana). Povećanje dužine sitnog korijenja u uvjetima povećane koncentracije atmosferskog ugljika zabilježeno je kod rodaBetula.Biomasa sitnog korijenja prepoznata je kao značajan ponor ugljika (Norby i dr. 2004). Povećana koncentracija CO u atmosferi re 2 zultira povećanjem postotka kolonizacije korijenja ektomikoriznim gljivama te pozitivno utječe i na dužinu hifa (Godbold i dr. 1997). Nakon predavanja pripremili smo izvješće po grupama te ga izložili ostalim sudionicima radionice nazočnim profesorima i organizatorima. Maša Zorana Ostrogović |