DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 91 <-- 91 --> PDF |
mikoriza te zalihe ugljika u tlu. Cilj radionice bio je povećati razumijevanje složenosti podzemnih procesa kruženja ugljika te naglasiti važnost združenog djelovanja raznovrsnih područja koja se bave istraživanjima u tlu. Tijekom radionice održana su predavanja znanstvenih eksperata iz Ujedinjenog kraljevstva, Finske, Švedske, Estonije i Italije. Sudjelovalo je 33 doktoranda za koje je tijekom radionice bio organiziran praktičan rad u grupama, na terenu i u laboratoriju, a radionica je završila izlaganjima pojedinih grupa o ostvarenim rezultatima tijekom tjedna. Radionica je započela predavanjem Prof. Heljä- Sisko Helmisaari(UniversityofHelsinki) o podzemnim procesima u šumskom ekosustavu te metodama utvrđivanja životnog ciklusa sitnog korijenja (engl.fine rootturnoverandlongevity). H.-S. Helmisaari je predstavila razne metode, e.g. sekvencijalno uzimanje izvrtaka (engl. sequential coring), mrežice za urastanje korijenja (engl. ingrowth root nets), metoda snimanja rasta korijenja kamerom (engl.minirhizotron) i izotopske metode, s posebnim osvrtom na minirizotrone kao najnoviju metodu. Metoda minirizotrona (MR) obuhvaća postavljanje MR cijevi u tlo (vertikalno ili pod određenim kutom), snimanje mikrokamerom (slika 2a) te analizu snimaka odgovarajućim softverom (slika 2b). MR cijevi su uglavnom građene od pleksiglasa, promjera 5 cm i duljine 50–100 cm i prilikom postavljanja na teren ostavlja se 20-ak cm cijevi iznad površine tla i taj dio se prekriva prvo crnom bojom (zbog sprječavanja neželjenog osvjetljenja unutar cijevi), a zatim bijelom bojom (zbog sprječavanja mogućeg zagrijavanja cijevi). Snimanje započinje tek nakon razdoblja od nekoliko mjeseci do godine dana koje je potrebno da se tlo ponovno vrati u nenarušeno stanje. Snimanje se obavlja u regularnim intervalima u trajanju od nekoliko godina, na 1–4 strane iste cijevi i to kontinuirano od najniže pozicije prema površini tla. Analiza snimaka obuhvaća određivanje dužine i promjera vidljivog korijenja. Snimke se analiziraju kao vremenski nizovi, i.e. bilježi se datum pojavljivanja novog korijenja na snimci, vrijeme dok je korijen živ te datum smrti ili nestanka. Daljnja analiza moguća je u programima kao što je Excel. Dr. Hakan Wallander (Lund University) održao je predavanje o važnosti mikoriza u šumskom tlu te načinima izmjere njihove produkcije (engl. ingrowth mesh bagsmethod). H.Wallander je naglasio značaj ektomikoriznih (EcM) gljiva kao simbiotskih organizama koji povećavaju apsorpcijsku površinu korijena i time stablu omogućavaju upijanje većih količina hranjiva. Zauzvrat gljive od stabla primaju ugljikohidrate i na taj način se može u tlo pohraniti oko 10–15 %ugljikohidrata ukupno proizvedenih u procesu fotosinteze (Simard i dr.2002). Taj proces je jedan od značajnijih u procesu kruženja i pohrane ugljika, stoga su se razvile razne metode njegovog određivanja/procjene. Jedna od njih je ingrowth meshbagsmethod, i.e. postavljanje vrećica, napunjenih kvarcnim pijeskom, u tlo (slika 3). Nakon određenog vremena inkubacije gljive u tlu koloniziraju sadržaj vrećice svojim micelijem te se daljnjim analiziranjem sadržaja vrećice (filtriranje, sušenje, vaganje, biokemijski markeri EcM porijekla) može odrediti biomasa micelija EcM gljiva te procijeniti stopa njihovog rasta. Slika3. Vrećica za utvrđivanje produkcije micelija ektomikoriznih gljiva u šumskom tlu Slika2. Minirizotron postavljen na terenu (pokusni objekt Järvselja); a – digitalna kamera; b – digitalna snimka |