DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Slika 3. Profesor Glavaš na NPŠO Rab Znanstveni doprinos profesora Glavaša druga je velika cjelina koju ovdje nećemo bibliografski precizno navoditi. Možemo samo spomenuti da je do danas objavio preko stotinu znanstvenih i stručnih radova, brojne prikaze i sažetke te veći broj poglavlja u znanstvenim knjigama, priručnicima i monografijama. Pouzdano mo žemo tvrditi da ga kao autora i vrlo zanimljivog i upečatljivog predavača poznaje čitava hrvatska šumarska javnost. Gotovo isto može se reći i za šumarsku operativu BiH i Slovenije. Doista, nemoguće je i neprimjereno u ovoj formi detaljno obuhvatiti cjelokupnost profesorova djela. Jedno od vrijednih i visokih priznanja dodijeljeno mu je 10. veljače 2004. godine prilikom svečanosti otvaranja 48. seminara biljne zaštite u Opatiji. Kako je na povelji naznačeno, “za veliki doprinos i dugogodišnju brigu, za zdrave i lijepe šume Republike Hrvatske i aktivno sudjelovanje u radu društva”primio je zlatnu plaketu Hrvatskog društva biljne zaštite. O tome su čitatelji Šumarskog lista već mogli detaljnije čitati na stranicama našega glasila. Na koncu ovog kratkog prikaza, zaželimo profesoru Glavašu uspješan nastavak aktivnog rada u svim njegovim brojnim izvannastavnim aktivnostima i inicijativa ma. Poznavajući ga kroz dugi niz godina, ne sumnjamo da će nastavak njegova djelovanja biti isto tako dinamičan i plodan kao što je to bio i do sada. Boris Hrašovec Predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS RADIONICA“DINAMIKAKRUŽENJAUGLJIKA U TLU ŠUMSKIH EKOSUSTAVA” Tartu, Estonija, 14. – 21. kolovoza 2011. godine U organizaciji COSTakcije FP0803 “Belowground carbon turnover in European forests”i Škole za doktorandeDoctoral school of Earth Sciences and Ecology, u kolovozu 2011. godine održana je radionica na Sveučilištu uTartu-u, Estonija (Slika 1). Glavni organizatori radionice bile su Dr. Ivika Ostonen (University of Tartu) i Dr. Ülle Püttsepp (Estonian University of Life Sciences). Radionica je bila namijenjena doktorandima ekologije, šumarstva i pedologije, a s ciljem prenošenja znanja o suvremenim metodama koje ste koriste pri procjeni raznovrsnih podzemnih procesa kruženja ugljika u šumskim ekosustavima. Definirana su tri ključna područja Slika1. Sveučilište uTartu-u oslikano na staroj fasadi zgrade u neinteresa; životni ciklus sitnog korijenja, životni ciklus posrednoj blizini Sveučilišta |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 91 <-- 91 --> PDF |
mikoriza te zalihe ugljika u tlu. Cilj radionice bio je povećati razumijevanje složenosti podzemnih procesa kruženja ugljika te naglasiti važnost združenog djelovanja raznovrsnih područja koja se bave istraživanjima u tlu. Tijekom radionice održana su predavanja znanstvenih eksperata iz Ujedinjenog kraljevstva, Finske, Švedske, Estonije i Italije. Sudjelovalo je 33 doktoranda za koje je tijekom radionice bio organiziran praktičan rad u grupama, na terenu i u laboratoriju, a radionica je završila izlaganjima pojedinih grupa o ostvarenim rezultatima tijekom tjedna. Radionica je započela predavanjem Prof. Heljä- Sisko Helmisaari(UniversityofHelsinki) o podzemnim procesima u šumskom ekosustavu te metodama utvrđivanja životnog ciklusa sitnog korijenja (engl.fine rootturnoverandlongevity). H.-S. Helmisaari je predstavila razne metode, e.g. sekvencijalno uzimanje izvrtaka (engl. sequential coring), mrežice za urastanje korijenja (engl. ingrowth root nets), metoda snimanja rasta korijenja kamerom (engl.minirhizotron) i izotopske metode, s posebnim osvrtom na minirizotrone kao najnoviju metodu. Metoda minirizotrona (MR) obuhvaća postavljanje MR cijevi u tlo (vertikalno ili pod određenim kutom), snimanje mikrokamerom (slika 2a) te analizu snimaka odgovarajućim softverom (slika 2b). MR cijevi su uglavnom građene od pleksiglasa, promjera 5 cm i duljine 50–100 cm i prilikom postavljanja na teren ostavlja se 20-ak cm cijevi iznad površine tla i taj dio se prekriva prvo crnom bojom (zbog sprječavanja neželjenog osvjetljenja unutar cijevi), a zatim bijelom bojom (zbog sprječavanja mogućeg zagrijavanja cijevi). Snimanje započinje tek nakon razdoblja od nekoliko mjeseci do godine dana koje je potrebno da se tlo ponovno vrati u nenarušeno stanje. Snimanje se obavlja u regularnim intervalima u trajanju od nekoliko godina, na 1–4 strane iste cijevi i to kontinuirano od najniže pozicije prema površini tla. Analiza snimaka obuhvaća određivanje dužine i promjera vidljivog korijenja. Snimke se analiziraju kao vremenski nizovi, i.e. bilježi se datum pojavljivanja novog korijenja na snimci, vrijeme dok je korijen živ te datum smrti ili nestanka. Daljnja analiza moguća je u programima kao što je Excel. Dr. Hakan Wallander (Lund University) održao je predavanje o važnosti mikoriza u šumskom tlu te načinima izmjere njihove produkcije (engl. ingrowth mesh bagsmethod). H.Wallander je naglasio značaj ektomikoriznih (EcM) gljiva kao simbiotskih organizama koji povećavaju apsorpcijsku površinu korijena i time stablu omogućavaju upijanje većih količina hranjiva. Zauzvrat gljive od stabla primaju ugljikohidrate i na taj način se može u tlo pohraniti oko 10–15 %ugljikohidrata ukupno proizvedenih u procesu fotosinteze (Simard i dr.2002). Taj proces je jedan od značajnijih u procesu kruženja i pohrane ugljika, stoga su se razvile razne metode njegovog određivanja/procjene. Jedna od njih je ingrowth meshbagsmethod, i.e. postavljanje vrećica, napunjenih kvarcnim pijeskom, u tlo (slika 3). Nakon određenog vremena inkubacije gljive u tlu koloniziraju sadržaj vrećice svojim micelijem te se daljnjim analiziranjem sadržaja vrećice (filtriranje, sušenje, vaganje, biokemijski markeri EcM porijekla) može odrediti biomasa micelija EcM gljiva te procijeniti stopa njihovog rasta. Slika3. Vrećica za utvrđivanje produkcije micelija ektomikoriznih gljiva u šumskom tlu Slika2. Minirizotron postavljen na terenu (pokusni objekt Järvselja); a – digitalna kamera; b – digitalna snimka |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 92 <-- 92 --> PDF |
626 Dr. Leho Tedersoo (UniversityofTartu) je predsta- vio svoje istraživanje o molekularnoj identifikaciji gljiva i ostalih mikroorganizama u rizosferi s posebnim osvrtom na metodu DNAsekvenciranja te naglaskom na njezine pozitivne i negativne strane (Tedersoo i dr. 2010). Dr. Eleonora Bonifacio (University of Torino) je održala predavanje o optimizaciji uzorkovanja tla za po- trebe procjene zaliha organske tvari. Organska tvar tla (OTT) varira kvalitativno i kvantitativno unutar jednog profila (vertikalna varijabilnost) i između različitih tala (horizontalna varijabilnost). Da bi se, što je više mo- guće, smanjio obujam laboratorijskih analiza (i time uštedilo vrijeme, a i novac) potrebno je provesti optimi- zaciju uzorkovanja koristeći pritom već postojeće infor- macije o tlu na istraživanom području (provedene studije, karte tala, opažanja na terenu, klasifikacija tala). Nadalje, E. Bonifacio je navela važnost sadržaja mine- rala u tlu, kao glavnih stabilizatora organske tvari u tlu. Postoji nekoliko mehanizama stabilizacije OTT; združi- vanje u agregate te fizikalne i kemijske interakcije s mi- neralima. Sadržaj minerala u tlu utječe na ukupnu količinu organske tvari koja u tlu može biti pohranjena, na njihovu podjelu u različite sastavnice (frakcije) te na njihovu stabilnost. Stabilnost organske tvari pohranjene u pojedinom horizontu tla uvjetuje brzinu raspadanja te organske tvari, i.e. vrijeme obrtaja (engl. turnoverrate). Poznavanje ukupnih zaliha ugljika u pojedinom hori- zontu te mehanizma stabilizacije tog horizonta (a time i vremena obrtaja organske tvari), omogućuje nam toč- niju procjenu ugljika pohranjenog u tlu. Dr. Luisella Celi(University of Torino) nastavila je predavanje o metodama frakcioniranja organske tvari tla (OTT). OTTčine sastavnice (frakcije) različitih mehani- zama stabilizacije. Stopa raspadanja OTT-a ovisi o ak- tivnosti i prostornom rasporedu mikroorganizama u tlu te o interakciji organske tvari s mineralima i metalnim ionima tla. Postoji mnogo metoda frakcinacije i karakte- riziranja strukturalno različitih organskih frakcija. Pri- mjenjivost pojedine metode ovisi o fizikalno-kemijskim značajkama određenog tla i specifičnim funkcijama nje- govih sastavnica, a primjena odgovarajuće metode pre- duvjet je kvalitetnog modeliranja dinamike organske tvari tla. L.Celi dala je pregled najčešće upotrebljava- nih metoda kemijske i fizičke frakcinacije, kao što su klasična frakcinacija s NaOH i/ili Na 4 P 2 O 7, koja se teme- lji na različitoj topivosti određenih sastavnica OTT-a, zatim kisela hidroliza sa HCl,koja odvaja labilne tvari Slika 4. Metoda frakcinacije na temelju različite gustoće pojedinih frakcija |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 93 <-- 93 --> PDF |
od otpornih aromatičnihi alifatičnih C spojeva, kemijska oksidacija s raznim reagensima te fizikalna frakcinacija koja razdvaja tvari različitih veličina čestica i/ili različite gustoće (slika 4). Primjenu posljednje metodevježbali smo 3. dan u laboratoriju koristeći uzorke tla pri kupljene na terenu prethodnog dana. Prof. Krista Lohmus(UniversityofTartu) predstavila je aktualni pokus manipulacije FAHM (Free Air HumificationManipulationexperiment), na pokusnom objektu Järvselja u JI Estoniji (Kupper i dr., 2011). Pokus ima za cilj istražiti utjecaj povećane zračne vlage na fiziologiju stabala. Povećanje zračne vlage jedna je od predviđenih klimatskih promjena u zemljama sjeverne Europe. Eksperiment se prostire na površini od 2.7 ha i sadrži devet pokusnih ploha (14 m x 14 m) gdje je u proljeće i jesen 2006. godine posađeno 10 000 kom/ha sadnica obične breze (B. pendulaRoth.) i hibridne topole (P. tremula xP. tremuloides Michx.). Na pokusu je postavljena i automatska meteorološka stanica koja kontinuirano prikuplja podatke od studenog 2006. godine. Izmjera se obavljala tijekom 2008. i 2009. godine. Na tretiranim plohama prosječno povećanje zračne vlage tijekom 2008. godine iznosilo je 7 %. Osim meteoroloških parametara mjeren je i tok biljnih sokova (engl.xylem sap flow) i temperatura lista na nekoliko pokusnih stabala. Preliminarni rezultati pokazali su da postoji statistički značajna razlika između kontrolnih i tretiranih ploha s obzirom na vodni potencijal u tlu tijekom mjeseca kolovoza.Također je primijećeno da je na tretiranim plohama prosječna gustoća toka biljnih sokova niža tijekom ljetnih mjeseci za oko 20–25%, što se može djelomično objasniti kao posljedica snižavanja temperature lista i gradijenta vlažnosti između lista i atmosfere zbog povećane zračne vlage. Terenska nastava odvijala se na pokusnom objektu Järvselja, u šumi obične smreke s ciljem prikupljanja uzoraka za laboratorijsku analizu. Rad u laboratoriju odrađivali smo u grupama. Obavljali smo sortiranje sitnog korijenja prikupljenog metodom engl. ingrowth rootnets(slika 5) (Hiranoi dr. 2009, Lukaci dr. 2010), frakcinaciju organske tvari tla metodom filtriranja prema gustoći (slika 4) te određivanje biomase micelija mikoriza. Prof. H.-S. Helmisaari demonstrirala je način analize digitalnih snimaka prikupljenih minirizotronskom kamerom; izmjere promjera i dužina korijenja te izračun rasta, razvoja i životnog ciklusa analiziranog korijenja. Posljednji dan jeProf. Douglas Godbold(Bangor University) održao predavanje o kruženju ugljika u tlu šumskih ekosustava u kontekstu klimatskih promjena. Naglasio je da se pod klimatskim promjenama najčešće ističu samo promjene u temperaturi i oborinama, a da se nedovoljno spominju ostali čimbenici koji uvjetuju promjene u okolišu, e.g. povećanje koncentracije atmosferskog ugljika, acidifikacija tala, depozicije du- Slika 5. Metoda procjene produkcije sitnog korijenja šika i sl. D. Godbold je predstavio BangorFACEprojekt (FreeAirCarbondioxideEnrichment). Razultati FACE projekata diljem Svijeta (DukeFACE, Aspen- FACE, ORNL-FACE, POP-EUROFACE) ukazuju da povećanje koncentracije atmosferskog ugljika utječe na povećanje neto produktivnosti šumskih ekosustava za oko 23%.Također, povećana koncentracija CO u 2 atmosferi pozitivno djeluje na rast sitnog korijenja te ubrzava proces njegovog životnog ciklusa, i na taj način povećava stopu pohranjivanja ugljika u tlo (Lukac i dr. 2003). Distribucija sitnog korijenja u tlu pokazala je trend alokacije u niže slojeve tla u FACE eksperimentima za neke vrste topola (P.alba, P.nigra, P.euramericana). Povećanje dužine sitnog korijenja u uvjetima povećane koncentracije atmosferskog ugljika zabilježeno je kod rodaBetula.Biomasa sitnog korijenja prepoznata je kao značajan ponor ugljika (Norby i dr. 2004). Povećana koncentracija CO u atmosferi re 2 zultira povećanjem postotka kolonizacije korijenja ektomikoriznim gljivama te pozitivno utječe i na dužinu hifa (Godbold i dr. 1997). Nakon predavanja pripremili smo izvješće po grupama te ga izložili ostalim sudionicima radionice nazočnim profesorima i organizatorima. Maša Zorana Ostrogović |