DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Slika 3. Profesor Glavaš na NPŠO Rab


Znanstveni doprinos profesora Glavaša druga je velika
cjelina koju ovdje nećemo bibliografski precizno
navoditi. Možemo samo spomenuti da je do danas objavio
preko stotinu znanstvenih i stručnih radova, brojne
prikaze i sažetke te veći broj poglavlja u znanstvenim
knjigama, priručnicima i monografijama. Pouzdano mo žemo
tvrditi da ga kao autora i vrlo zanimljivog i upečatljivog
predavača poznaje čitava hrvatska šumarska
javnost. Gotovo isto može se reći i za šumarsku operativu
BiH i Slovenije.


Doista, nemoguće je i neprimjereno u ovoj formi
detaljno obuhvatiti cjelokupnost profesorova djela.
Jedno od vrijednih i visokih priznanja dodijeljeno mu
je 10. veljače 2004. godine prilikom svečanosti otvaranja
48. seminara biljne zaštite u Opatiji. Kako je na povelji
naznačeno, “za veliki doprinos i dugogodišnju
brigu, za zdrave i lijepe šume Republike Hrvatske i aktivno
sudjelovanje u radu društva”primio je zlatnu plaketu
Hrvatskog društva biljne zaštite. O tome su
čitatelji Šumarskog lista već mogli detaljnije čitati na
stranicama našega glasila.


Na koncu ovog kratkog prikaza, zaželimo profesoru
Glavašu uspješan nastavak aktivnog rada u svim njegovim
brojnim izvannastavnim aktivnostima i inicijativa ma.
Poznavajući ga kroz dugi niz godina, ne sumnjamo
da će nastavak njegova djelovanja biti isto tako dinamičan
i plodan kao što je to bio i do sada.


Boris Hrašovec
Predstojnik Zavoda za zaštitu šuma
i lovno gospodarenje


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS


RADIONICA“DINAMIKAKRUŽENJAUGLJIKA
U TLU ŠUMSKIH EKOSUSTAVA”
Tartu, Estonija, 14. – 21. kolovoza 2011. godine


U organizaciji COSTakcije FP0803 “Belowground
carbon turnover in European forests”i Škole za doktorandeDoctoral
school of Earth Sciences and Ecology,
u kolovozu 2011. godine održana je radionica na Sveučilištu
uTartu-u, Estonija (Slika 1). Glavni organizatori
radionice bile su Dr. Ivika Ostonen (University of
Tartu) i Dr. Ülle Püttsepp (Estonian University of
Life Sciences).


Radionica je bila namijenjena doktorandima ekologije,
šumarstva i pedologije, a s ciljem prenošenja znanja
o suvremenim metodama koje ste koriste pri procjeni
raznovrsnih podzemnih procesa kruženja ugljika u šumskim
ekosustavima. Definirana su tri ključna područja


Slika1. Sveučilište uTartu-u oslikano na staroj fasadi zgrade u neinteresa;
životni ciklus sitnog korijenja, životni ciklus


posrednoj blizini Sveučilišta




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 91     <-- 91 -->        PDF

mikoriza te zalihe ugljika u tlu. Cilj radionice bio je povećati
razumijevanje složenosti podzemnih procesa kruženja
ugljika te naglasiti važnost združenog djelovanja
raznovrsnih područja koja se bave istraživanjima u tlu.
Tijekom radionice održana su predavanja znanstvenih
eksperata iz Ujedinjenog kraljevstva, Finske, Švedske,
Estonije i Italije. Sudjelovalo je 33 doktoranda za koje je
tijekom radionice bio organiziran praktičan rad u grupama,
na terenu i u laboratoriju, a radionica je završila
izlaganjima pojedinih grupa o ostvarenim rezultatima tijekom
tjedna.


Radionica je započela predavanjem Prof. Heljä-
Sisko Helmisaari(UniversityofHelsinki) o podzemnim
procesima u šumskom ekosustavu te metodama
utvrđivanja životnog ciklusa sitnog korijenja (engl.fine
rootturnoverandlongevity). H.-S. Helmisaari je predstavila
razne metode, e.g. sekvencijalno uzimanje izvrtaka
(engl. sequential coring), mrežice za urastanje
korijenja (engl. ingrowth root nets), metoda snimanja
rasta korijenja kamerom (engl.minirhizotron) i izotopske
metode, s posebnim osvrtom na minirizotrone kao
najnoviju metodu. Metoda minirizotrona (MR) obuhvaća
postavljanje MR cijevi u tlo (vertikalno ili pod
određenim kutom), snimanje mikrokamerom (slika 2a)
te analizu snimaka odgovarajućim softverom (slika
2b). MR cijevi su uglavnom građene od pleksiglasa,
promjera 5 cm i duljine 50–100 cm i prilikom postavljanja
na teren ostavlja se 20-ak cm cijevi iznad površine
tla i taj dio se prekriva prvo crnom bojom (zbog
sprječavanja neželjenog osvjetljenja unutar cijevi), a
zatim bijelom bojom (zbog sprječavanja mogućeg zagrijavanja
cijevi). Snimanje započinje tek nakon razdoblja
od nekoliko mjeseci do godine dana koje je
potrebno da se tlo ponovno vrati u nenarušeno stanje.
Snimanje se obavlja u regularnim intervalima u trajanju
od nekoliko godina, na 1–4 strane iste cijevi i to
kontinuirano od najniže pozicije prema površini tla.
Analiza snimaka obuhvaća određivanje dužine i promjera
vidljivog korijenja. Snimke se analiziraju kao
vremenski nizovi, i.e. bilježi se datum pojavljivanja
novog korijenja na snimci, vrijeme dok je korijen živ te
datum smrti ili nestanka. Daljnja analiza moguća je u
programima kao što je Excel.


Dr. Hakan Wallander (Lund University) održao je
predavanje o važnosti mikoriza u šumskom tlu te načinima
izmjere njihove produkcije (engl. ingrowth mesh
bagsmethod). H.Wallander je naglasio značaj ektomikoriznih
(EcM) gljiva kao simbiotskih organizama koji
povećavaju apsorpcijsku površinu korijena i time stablu
omogućavaju upijanje većih količina hranjiva. Zauzvrat
gljive od stabla primaju ugljikohidrate i na taj način se
može u tlo pohraniti oko 10–15 %ugljikohidrata ukupno
proizvedenih u procesu fotosinteze (Simard i dr.2002).
Taj proces je jedan od značajnijih u procesu kruženja i
pohrane ugljika, stoga su se razvile razne metode njegovog
određivanja/procjene. Jedna od njih je ingrowth
meshbagsmethod, i.e. postavljanje vrećica, napunjenih
kvarcnim pijeskom, u tlo (slika 3). Nakon određenog
vremena inkubacije gljive u tlu koloniziraju sadržaj vrećice
svojim micelijem te se daljnjim analiziranjem sadržaja
vrećice (filtriranje, sušenje, vaganje, biokemijski
markeri EcM porijekla) može odrediti biomasa micelija
EcM gljiva te procijeniti stopa njihovog rasta.


Slika3. Vrećica za utvrđivanje produkcije micelija ektomikoriznih
gljiva u šumskom tlu


Slika2. Minirizotron postavljen na terenu (pokusni objekt Järvselja);
a – digitalna kamera; b – digitalna snimka




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 92     <-- 92 -->        PDF

626
Dr. Leho Tedersoo (UniversityofTartu) je predsta-
vio svoje istraživanje o molekularnoj identifikaciji
gljiva i ostalih mikroorganizama u rizosferi s posebnim
osvrtom na metodu DNAsekvenciranja te naglaskom
na njezine pozitivne i negativne strane (Tedersoo i
dr. 2010).
Dr. Eleonora Bonifacio (University of Torino) je
održala predavanje o optimizaciji uzorkovanja tla za po-
trebe procjene zaliha organske tvari. Organska tvar tla
(OTT) varira kvalitativno i kvantitativno unutar jednog
profila (vertikalna varijabilnost) i između različitih tala
(horizontalna varijabilnost). Da bi se, što je više mo-
guće, smanjio obujam laboratorijskih analiza (i time
uštedilo vrijeme, a i novac) potrebno je provesti optimi-
zaciju uzorkovanja koristeći pritom već postojeće infor-
macije o tlu na istraživanom području (provedene
studije, karte tala, opažanja na terenu, klasifikacija tala).
Nadalje, E. Bonifacio je navela važnost sadržaja mine-
rala u tlu, kao glavnih stabilizatora organske tvari u tlu.
Postoji nekoliko mehanizama stabilizacije OTT; združi-
vanje u agregate te fizikalne i kemijske interakcije s mi-
neralima. Sadržaj minerala u tlu utječe na ukupnu
količinu organske tvari koja u tlu može biti pohranjena,
na njihovu podjelu u različite sastavnice (frakcije) te na
njihovu stabilnost. Stabilnost organske tvari pohranjene
u pojedinom horizontu tla uvjetuje brzinu raspadanja te
organske tvari, i.e. vrijeme obrtaja (engl. turnoverrate).
Poznavanje ukupnih zaliha ugljika u pojedinom hori-
zontu te mehanizma stabilizacije tog horizonta (a time i
vremena obrtaja organske tvari), omogućuje nam toč-
niju procjenu ugljika pohranjenog u tlu.
Dr. Luisella Celi(University of Torino) nastavila je
predavanje o metodama frakcioniranja organske tvari tla
(OTT). OTTčine sastavnice (frakcije) različitih mehani-
zama stabilizacije. Stopa raspadanja OTT-a ovisi o ak-
tivnosti i prostornom rasporedu mikroorganizama u tlu
te o interakciji organske tvari s mineralima i metalnim
ionima tla. Postoji mnogo metoda frakcinacije i karakte-
riziranja strukturalno različitih organskih frakcija. Pri-
mjenjivost pojedine metode ovisi o fizikalno-kemijskim
značajkama određenog tla i specifičnim funkcijama nje-
govih sastavnica, a primjena odgovarajuće metode pre-
duvjet je kvalitetnog modeliranja dinamike organske
tvari tla. L.Celi dala je pregled najčešće upotrebljava-
nih metoda kemijske i fizičke frakcinacije, kao što su
klasična frakcinacija s NaOH i/ili Na
4
P
2
O
7,
koja se teme-
lji na različitoj topivosti određenih sastavnica OTT-a,
zatim kisela hidroliza sa HCl,koja odvaja labilne tvari
Slika 4. Metoda frakcinacije na temelju različite gustoće pojedinih frakcija


ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 93     <-- 93 -->        PDF

od otpornih aromatičnihi alifatičnih C spojeva, kemijska
oksidacija s raznim reagensima te fizikalna frakcinacija
koja razdvaja tvari različitih veličina čestica i/ili različite
gustoće (slika 4). Primjenu posljednje metodevježbali
smo 3. dan u laboratoriju koristeći uzorke tla pri kupljene
na terenu prethodnog dana.


Prof. Krista Lohmus(UniversityofTartu) predstavila
je aktualni pokus manipulacije FAHM (Free Air
HumificationManipulationexperiment), na pokusnom
objektu Järvselja u JI Estoniji (Kupper i dr., 2011).
Pokus ima za cilj istražiti utjecaj povećane zračne vlage
na fiziologiju stabala. Povećanje zračne vlage jedna je
od predviđenih klimatskih promjena u zemljama sjeverne
Europe. Eksperiment se prostire na površini od


2.7 ha i sadrži devet pokusnih ploha (14 m x 14 m)
gdje je u proljeće i jesen 2006. godine posađeno
10 000 kom/ha sadnica obične breze (B. pendulaRoth.)
i hibridne topole (P. tremula xP. tremuloides Michx.).
Na pokusu je postavljena i automatska meteorološka
stanica koja kontinuirano prikuplja podatke od studenog
2006. godine. Izmjera se obavljala tijekom 2008. i
2009. godine. Na tretiranim plohama prosječno povećanje
zračne vlage tijekom 2008. godine iznosilo je
7 %. Osim meteoroloških parametara mjeren je i tok
biljnih sokova (engl.xylem sap flow) i temperatura lista
na nekoliko pokusnih stabala. Preliminarni rezultati pokazali
su da postoji statistički značajna razlika između
kontrolnih i tretiranih ploha s obzirom na vodni potencijal
u tlu tijekom mjeseca kolovoza.Također je primijećeno
da je na tretiranim plohama prosječna gustoća
toka biljnih sokova niža tijekom ljetnih mjeseci za oko
20–25%, što se može djelomično objasniti kao posljedica
snižavanja temperature lista i gradijenta vlažnosti
između lista i atmosfere zbog povećane zračne vlage.


Terenska nastava odvijala se na pokusnom objektu
Järvselja, u šumi obične smreke s ciljem prikupljanja
uzoraka za laboratorijsku analizu. Rad u laboratoriju
odrađivali smo u grupama. Obavljali smo sortiranje sitnog
korijenja prikupljenog metodom engl. ingrowth
rootnets(slika 5) (Hiranoi dr. 2009, Lukaci dr. 2010),
frakcinaciju organske tvari tla metodom filtriranja
prema gustoći (slika 4) te određivanje biomase micelija
mikoriza. Prof. H.-S. Helmisaari demonstrirala je način
analize digitalnih snimaka prikupljenih minirizotronskom
kamerom; izmjere promjera i dužina korijenja te
izračun rasta, razvoja i životnog ciklusa analiziranog
korijenja.


Posljednji dan jeProf. Douglas Godbold(Bangor
University) održao predavanje o kruženju ugljika u tlu
šumskih ekosustava u kontekstu klimatskih promjena.
Naglasio je da se pod klimatskim promjenama najčešće
ističu samo promjene u temperaturi i oborinama, a da
se nedovoljno spominju ostali čimbenici koji uvjetuju
promjene u okolišu, e.g. povećanje koncentracije atmosferskog
ugljika, acidifikacija tala, depozicije du-


Slika 5. Metoda procjene produkcije sitnog korijenja


šika i sl. D. Godbold je predstavio BangorFACEprojekt
(FreeAirCarbondioxideEnrichment). Razultati
FACE projekata diljem Svijeta (DukeFACE, Aspen-
FACE, ORNL-FACE, POP-EUROFACE) ukazuju da
povećanje koncentracije atmosferskog ugljika utječe
na povećanje neto produktivnosti šumskih ekosustava
za oko 23%.Također, povećana koncentracija CO u


2


atmosferi pozitivno djeluje na rast sitnog korijenja te
ubrzava proces njegovog životnog ciklusa, i na taj
način povećava stopu pohranjivanja ugljika u tlo
(Lukac i dr. 2003). Distribucija sitnog korijenja u tlu
pokazala je trend alokacije u niže slojeve tla u FACE
eksperimentima za neke vrste topola (P.alba, P.nigra,
P.euramericana). Povećanje dužine sitnog korijenja u
uvjetima povećane koncentracije atmosferskog ugljika
zabilježeno je kod rodaBetula.Biomasa sitnog korijenja
prepoznata je kao značajan ponor ugljika (Norby i
dr. 2004). Povećana koncentracija CO u atmosferi re


2


zultira povećanjem postotka kolonizacije korijenja ektomikoriznim
gljivama te pozitivno utječe i na dužinu
hifa (Godbold i dr. 1997).


Nakon predavanja pripremili smo izvješće po grupama
te ga izložili ostalim sudionicima radionice nazočnim
profesorima i organizatorima.


Maša Zorana Ostrogović