DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 88 <-- 88 --> PDF |
došlo do saznanja da ti organizmi posjeduju biološke i Intenzitet elektromagnetskog polja kojega šire stabla fiziološke osobine složenije i sofisticiranije od onih koje su im pridavali u prošlosti. Na primjer, skorašnja istraživanja Internacionalnog laboratorija vegetacijske neurobiologije iz Firence, navode da korijenski aparat biljaka ima srodnost s mozgom životinja, te ima sposobnost “adekvatnih odgovora” prema okruženju i živim organizmima s kojima dolazi u kontakt. U starim antičkim kulturama, kao i u novijim otkrićima istraživačkih institucija, postaje uvjerljiv slogan “Život je energija”. Fizika, biologija i napredna medicina potvrđuju da fini elektromagnetski i biokemijski mehanizmi kontinuirano djeluju unutar organizama za generiranjefenomena života. Svi živi organizmi, kao i minerali drže se zajedno, kontrolirani poljem elektromagnetske energije. Dio te energije (o kojoj ovise živa bića) istovremeno biva emitirano u obliku biološke energije kao slabo, ali specifično elektromagnetsko polje. je vrlo nizak, sličan polju bioenergije koje emitira čovjek (proučavane u mnogim znanstvenim institucijama), ali posjeduje velik biološki afinitet. Mnoge mediteranske i kontinentalne vrste posjeduju pozitivne osobine, a malo je onih koje uznemiruju, kao na primjer orah. Čovjekje od starih vremena identificirao hrast kao simbol snage i otpornosti, koji pogoduje kardiovaskularnom sustavu, imunitetu i reproduktivnim organima. Od ostalih vrsta tradicionalno se smatraju povoljnim maslina, jasen i breza. U grčkoj mitologiji jasen je posvećen Posejdonu, bogu mora, izvorima i vodenim tokovima, a ima jak terapeutski utjecaj na bubrege, mjehur i linfni sustav. Antičko geslo “zagrliti stablo”u prenesenom smislu možemo shvatiti kao preporuku za što duži boravak u prirodi, posebice u šumi, te tako što duže biti u kontaktu s realnom bioenergetskom emisijom stabala. Frane Grospić UMIROVLJENI ZNANSTVENICI RETIRED SCIENTISTS Prof. dr. sc. MILAN GLAVAŠ Prvog listopada ove godine, s početkom nove akademske godine 2011/2012, umirovljen je naš profesor i dugogodišnji predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, prof. dr. sc. Milan Glavaš. Prošlo je punih 40 godina otkako je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu započeo svoj plodan i osebujan znanstveni i nastavni put. Nemilosrdan ritam predavanja i ispitnih rokova na Fakultetu gotovo da nas je sve iznenadio kad se početkom nove školske godine približio dan formalnog odlaska u mirovinu našeg predstojnika zavoda. Krajem rujna ove godine, članovi njegova zavoda priredili su mu prigodan domjenak,na kojemu smo se svi zajedno prisjetili nekih trenutaka koje je u svojem prepoznatljivom, duhovitom izričaju evocirao naš profesor, ili “šef”, kako ga i dalje zovemo u zavodskim krugovima. Prilika je da se i na stranicama našega staleškog glasila nakrat ko podsjetimo na bogatu znanstvenu, stručnu i ljudsku karijeru koju je profesor Glavaš izgradio na Šumarskom fakultetu. Dr. sc. Milan Glavaš rođen je 3. studenog 1945. go- dine u Krasnu,gdje je završio osnovnu školu. Srednju šumarsku školu pohađa u Delnicama, a 1971. godine, istom fakultetu. Kao mladi asistent svoju karijeru znanstvenika i nastavnika započinje vođenjem vježbi i terenske nastave iz predmeta Šumarska fitopatologija. Paralelno sa svojim nastavnim obvezama znanstveno napreduje. Magistarski rad pod naslovom “Prilog poznavanju gljiveOphiostoma quercus(Georgev.) Nannf. u našim hrastovim šumama” obranio je 1980. godine, a disertaciju pod naslovom “Istraživanja parazitske gljive Elytroderma torres-juanii Diamandis et Minter nakon završenog studija i stečene diplome Šumarskog Slika1. S terenske nastave iz Zaštite šuma u Javnoj vatrogasnoj fakulteta u Zagrebu primljen je u stalni radni odnos na postrojbi Grada Rijeke |