DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 86 <-- 86 --> PDF |
vrlo dobro ukazuje kako će promjenom u vlasničkoj strukturi šumskog zemljišta jednoga dana i štete u šu- mama postati jedan od problema s kojim će se lovoovlaštenik morati susresti. Na kraju poglavlja nameće se zaključak kako su štete od divljači u našoj zemlji relativno male u usporedbi s istima u zemljama Zapadne i Srednje Europe, ali i SAD-a. U posljednjem dijelu knjige, kolega Križaj tekstualno i mnogobrojnim ilustracijama daje prijedloge za smanjenje šteta od divljači i divljih životinja. Prikazane su različite metode smanjivanja šteta te inovacije individualne ili skupne zaštite usjeva, kultura, nasada, sastojina i prometnica. U skicama ograda su dane dimenzije kako bi se optimizirala zaštita divljači, odnos no ulaganje u lovište. Nadalje, daje se opsežan popis repelenata s načinom njihove primjene i učinkom, a poglavlje završava iskustvima u zaštiti protiv šteta od divljači u drugim zemljama. Knjiga kolege mr. Domagoja Križaja vrlo je vrijedan i originalan doprinos lovačkoj operativi, ali i dokaz da je tijekom niza godina problem integralnog gospodarenja prostorom prošao svoju valorizaciju i donio rješenja koja omogućavaju suživot više djelatnosti na jednom području. Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 5 rujan – listopad2011. godine izdvajamo: GianfrancoCalamini idr:Strukturna obilježja potencijalno starih apeninskih šuma – rezultati prvih istraživanja Cilj ovoga istraživanja je ustanovljenje karakteristika apeninskih šuma, koje se po svojoj strukturi mogu smatrati stare ili potencijalno stare u Eko-mediteranskoj regiji. Do danas su raspoloživi podaci za ovu regiju oskudni i definicija parametara koji su indikatori starosti obilježena je snažnim utjecajem ljudske aktivnosti kroz dugo razdoblje. Istraživanja su vršena na 10 apeninskih šuma, koje su već duže vremena pod režimom zaštićenih. U njima se istražuju karakteristične razlike u odnosu na populacije s kojima se aktivno gospodari sa šumarskog stajališta.U svakoj šumi postavljena je pokusna ploha veličine 0,16 do 1 ha, na kojoj su snimljeni dendrološki parametri po uobičajenom postupku. Strukturalne i dimenzionalne karakteristike pokazale su veliku razliku među promatranim područjima. Analizirani parametri uspoređeni su s podacima iz literature za europske šume. Evidentirano je da je na promatranim populacijama stupanj strukturne složenosti znatan. Strukturalne karakteristike i korištene parametre treba promatrati u kontekstu specifičnog klimatskog i biografskog obilježja, a promatrane šume mogu se smatrati potencijalno starima.Postavljanje stalnih pokusnih ploha omogućit će kontinuirano praćenje dinamičkih procesa koji u apeninskom okolišu kreiraju stvaranje “stare mediteranske šume”. Raffaele Cavallii dr.:Gospodarenje napuštenim planinskim pašnjacima –naseljavanje bora krivulja Nekontrolirano naseljavanje šumskih vrsta na napuštene planinske pašnjačke površine sve je češći problem. Negativne posljedice supromjena izgleda krajolika i smanjenje biološke raznolikosti te gubitak ekonomskih i prirodnih resursa. Na sjevernom dijelu visoravni Sette Comuni, na području venetskih Prealpi osobito je invazivan bor krivulj (Pinus mugoTurra), koji se snažno širi na pašnjačke površine, šumske ceste i staze, te ugrožava povijesne lokalitete iz Prvoga svjetskog rata. Operativni troškovi za sječu i uklanjanje stabala bora, te njihov odvoz na predviđene lokacije su vrlo veliki. Ovome treba dodati i troškove proizvodnje čipsa i njegov odvoz do potrošača. U izračunu troškova uzeti su u obzir različiti scenariji glede uvjeta šumskih prometnica. Izrađeni su grafikoni pojedinačnih troškova zbog analize ukupnih troškova u funkciji količine izraženog materijala. Autori su ustanovili da se troškovi sakupljanja materijala kreću od 52 do 143 € po toni izručenog materijala. Intervencijom na mreži izvoznih putova troškovi se mogu smanjiti na iznose od 52 do 107 € po toni. U studiji se navodi da predviđena financijska potpora iz Europske unije, kao i sredstva nacionalne i regio nalne potpore, nisu dovoljna za osiguranje adekvatnih intervencija i suprotstavljanje fenomenu invazije bora krivulja. Također je analizirana mogućnost alternativnog korištenja dobivenog materijala, kao primjericeekstrakcije esencijalnih ulja, što bi olakšalo savladavanje ekonomskih barijera. Sonia Ravera i dr.: Očuvanje obalnih šuma – uloga vlažnih područja Uloga vlažnih područja je višestruka,a posebice se može izdvojiti: očuvanje biološke raznolikosti, održanje hidrogeološke ravnoteže, održanje stabilnosti tla, |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 87 <-- 87 --> PDF |
regulacija mikroklime, primarna produkcija, prirodni movi oleandra i tamariksa (11%). Najviše su ugrožene rezervoar ugljika, navodnjavanje i ekonomski razvoj. U tim funkcijama bitnu ulogu ima vegetacija, usko vezana za tajokoliš, kako je to naglašeno u posljednjem izvješću na Konvenciji o biološkoj raznolikosti (CBD), te inicijativama na Konvenciji RAMSAR za vrijeme trajanjaWorld Wetland Day (WWD), upriličene prilikom četrdesete godišnjice posvećene temi “Forest for water and wetland”. Vegetacija vlažnih područja slična je u cijeloj Europi, s razlikama uvjetovanima različitostima klimatskog utjecaja i količinama raspoložive vode. Zbog povijesnih razloga vezanih za saniranje malaričnih područja, ugroženosti od poplava i intenzivnog korištenja vodnih resursa, šume vlažnih i obalnih područja u fazi su nestajanja.To je u cijeloj Europi u razdoblju 1990–2000. god. rezultiralo smanjenjem površina tih šuma za 107 000 ha. S vegetacijskog stajališta šume vlažnih područja pri padaju u četiri različite vegetacijske klase: Querco - Fagetea, Alnetea glutinosae, Salicetea purpureae i Nerio-Tamaricetae. U Italiji se prostiru na površini od 110 700 ha. Formacije koje nisu oštećene ljudskom aktivnošću, sačinjavaju pojas koji prati tok rijeka.Česti su povodnje, podzemne i oborinske vode. Raspored vegetacije je u korelaciji s ekološkim i hidro-geomorfološkim karakteristikama vodenog toka, kao i antropološkim intervencijama, uključujući šumsko-gospodarske radove. Gospodarenje tim resursima zahtijeva veliko poznavanje ove problematike. Normativni instrumenti za očuvanje vlažnih područja doneseni su Konvencijom o vlažnim područjima, koja ima međunarodnu važnost i Konvencijom Ramsar (po iranskom gradu, gdje je potpisana 2. veljače 1971. g.). Iz ovih konvencijaproizlazi potreba zaustavljanja procesa transformacije i destrukcije vlažnih područja, posebice kao staništa močvarnih ptica. Cilj ovoga istraživanja je pridonijeti procjeni učinkovitosti Konvencije Ramsar u očuvanju staništa biljnih i životinjskih vrsta vlažnog i močvarnog područja vodnih tokova u Italiji. Prve tehničko-znanstvene informacije u smislu Konvencije Ramsar donesene su za 51 stanište u Italiji.Ti su podaci verificirani i objavljeni tijekom2009–2010. god. Također su uređene tri tematske karte (karte zaštićenih područja, hidroloških elemenata i uporabe tla). Karte su izrađene u različitim mjerilima, ovisno o veličini staništa. U zone Ramsar uključeno je 60 staništa s više lokacija (1–27), s različitim stupnjem ugroženosti. Zastupljene su različite šumske zajednice karakteristične za ta vlažna područja: vrbici i topolici (29%), poplavne šume johe i jasena (18%), miješovite šume uz obale velikih rijeka (13%), manje zastupljene vrste i gr sastojine johe i uglavnom su uključene u zone Ramsar. Što se tiče stupnja zaštićenosti, većina ugroženih zona Ramsar nalazi se u rezervatima, regionalnim i nacionalnim parkovima.Više od 88%zona Ramsar nalazi se u potpunosti ili djelomično u zaštićenim područjima, gdje je osigurana kontrolirana zaštita, a ostali dio je zaštićen drugim oblicima nadzora, kao npr. faunističke oaze kontrolirane nevladinim udrugama. Konvencija Ramsar ima za cilj očuvanje i održivo gospodarenje vlažnim i močvarnim zonama planete. Ima važnu ulogu u povezivanju zaštitnih propisa mnogobrojnih država potpisnica konvencije. U cilju osiguranja boljeg gospodarenja florom i faunom vlažnih područja, upućeni su zahtjevi lokalnim upravama da granične šumske površine uključe u gospodarenje zbog važne uloge u očuvanju vodnog ekosustava. Aktualnost i kultura MarcoNieri:Blagotvorni dah stabala Uvjerenje da biljke (pogotovo stabla) koriste ljudima općenito je prihvaćeno, iako nažalost pronalazimo sve manje vremena za boravak u prirodi. To mišljenje također proizlazi iz saznanja da mnogi farmaceutski proizvodi sadrže supstance biljnog podrijetla. Mnoga istraživanja pokazala su da biljke mogu pružiti veliku pomoć,psihološku i emocionalnu.Posljednjih desetljeća sveučilišne institucije i istraživački centri u cijelome svijetu posvećuju pozornost utjecaju “zelenoga”, posebice u lječilištima, učilištima i radnim sredinama. Istraživanja Sveučilišta uTexasu ustanovila su da pacijenti bolnica gdje postoje vrtovi,brže ozdravljaju i bolje se osjećaju, a nasadi u radnom okruženju povećavaju učinak (12%), smanjuju stres i opasnost od oboljenja.To saznanje potaklo je osnivanje specijalnih vrtova (Healing Gardens) za olakšanje stanja nemoćnih, starih, oboljelih odAlzheimerove bolesti i bolesne djece. Stare kulture, indo-vedska, kineska, aboridžinska i indijanska, poznavale su terapeutsku snagu prirode, pa su organizirali rituale koji su predviđali fizički kontakt sa stablima radi izmjene energije, jačanja snage i karaktera. I u novijoj kulturi također je postojala ideja da stabla mogu biti od koristi za jačanje tijela i psihe.Tako je liječnik kancelara Otta Bismarcka savjetovao svoga pacijenta da svaki dan, u trajanju od pola sata zagrli stablo hrasta kako bi lakše podnosio teška zaduženja. U Kraljevskom botaničkom vrtu u Sidney-u mogu se naći ploče, koje pozivaju na “zagrljaj sa stablima”, u cilju stimuliranja emotivnog približavanja svijetu biljaka, što djeca i entuzijasti prihvaćaju s osmjehom. U novije vrijeme istražuje se odnos sa stablima, ne samo s kulturalnog i antropološkog stajališta, već također na “energetskoj”osnovi.Tako se u novije vrijeme |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 88 <-- 88 --> PDF |
došlo do saznanja da ti organizmi posjeduju biološke i Intenzitet elektromagnetskog polja kojega šire stabla fiziološke osobine složenije i sofisticiranije od onih koje su im pridavali u prošlosti. Na primjer, skorašnja istraživanja Internacionalnog laboratorija vegetacijske neurobiologije iz Firence, navode da korijenski aparat biljaka ima srodnost s mozgom životinja, te ima sposobnost “adekvatnih odgovora” prema okruženju i živim organizmima s kojima dolazi u kontakt. U starim antičkim kulturama, kao i u novijim otkrićima istraživačkih institucija, postaje uvjerljiv slogan “Život je energija”. Fizika, biologija i napredna medicina potvrđuju da fini elektromagnetski i biokemijski mehanizmi kontinuirano djeluju unutar organizama za generiranjefenomena života. Svi živi organizmi, kao i minerali drže se zajedno, kontrolirani poljem elektromagnetske energije. Dio te energije (o kojoj ovise živa bića) istovremeno biva emitirano u obliku biološke energije kao slabo, ali specifično elektromagnetsko polje. je vrlo nizak, sličan polju bioenergije koje emitira čovjek (proučavane u mnogim znanstvenim institucijama), ali posjeduje velik biološki afinitet. Mnoge mediteranske i kontinentalne vrste posjeduju pozitivne osobine, a malo je onih koje uznemiruju, kao na primjer orah. Čovjekje od starih vremena identificirao hrast kao simbol snage i otpornosti, koji pogoduje kardiovaskularnom sustavu, imunitetu i reproduktivnim organima. Od ostalih vrsta tradicionalno se smatraju povoljnim maslina, jasen i breza. U grčkoj mitologiji jasen je posvećen Posejdonu, bogu mora, izvorima i vodenim tokovima, a ima jak terapeutski utjecaj na bubrege, mjehur i linfni sustav. Antičko geslo “zagrliti stablo”u prenesenom smislu možemo shvatiti kao preporuku za što duži boravak u prirodi, posebice u šumi, te tako što duže biti u kontaktu s realnom bioenergetskom emisijom stabala. Frane Grospić UMIROVLJENI ZNANSTVENICI RETIRED SCIENTISTS Prof. dr. sc. MILAN GLAVAŠ Prvog listopada ove godine, s početkom nove akademske godine 2011/2012, umirovljen je naš profesor i dugogodišnji predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, prof. dr. sc. Milan Glavaš. Prošlo je punih 40 godina otkako je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu započeo svoj plodan i osebujan znanstveni i nastavni put. Nemilosrdan ritam predavanja i ispitnih rokova na Fakultetu gotovo da nas je sve iznenadio kad se početkom nove školske godine približio dan formalnog odlaska u mirovinu našeg predstojnika zavoda. Krajem rujna ove godine, članovi njegova zavoda priredili su mu prigodan domjenak,na kojemu smo se svi zajedno prisjetili nekih trenutaka koje je u svojem prepoznatljivom, duhovitom izričaju evocirao naš profesor, ili “šef”, kako ga i dalje zovemo u zavodskim krugovima. Prilika je da se i na stranicama našega staleškog glasila nakrat ko podsjetimo na bogatu znanstvenu, stručnu i ljudsku karijeru koju je profesor Glavaš izgradio na Šumarskom fakultetu. Dr. sc. Milan Glavaš rođen je 3. studenog 1945. go- dine u Krasnu,gdje je završio osnovnu školu. Srednju šumarsku školu pohađa u Delnicama, a 1971. godine, istom fakultetu. Kao mladi asistent svoju karijeru znanstvenika i nastavnika započinje vođenjem vježbi i terenske nastave iz predmeta Šumarska fitopatologija. Paralelno sa svojim nastavnim obvezama znanstveno napreduje. Magistarski rad pod naslovom “Prilog poznavanju gljiveOphiostoma quercus(Georgev.) Nannf. u našim hrastovim šumama” obranio je 1980. godine, a disertaciju pod naslovom “Istraživanja parazitske gljive Elytroderma torres-juanii Diamandis et Minter nakon završenog studija i stečene diplome Šumarskog Slika1. S terenske nastave iz Zaštite šuma u Javnoj vatrogasnoj fakulteta u Zagrebu primljen je u stalni radni odnos na postrojbi Grada Rijeke |