DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 86     <-- 86 -->        PDF

vrlo dobro ukazuje kako će promjenom u vlasničkoj
strukturi šumskog zemljišta jednoga dana i štete u šu-
mama postati jedan od problema s kojim će se lovoovlaštenik
morati susresti. Na kraju poglavlja nameće se
zaključak kako su štete od divljači u našoj zemlji relativno
male u usporedbi s istima u zemljama Zapadne i
Srednje Europe, ali i SAD-a.


U posljednjem dijelu knjige, kolega Križaj tekstualno
i mnogobrojnim ilustracijama daje prijedloge
za smanjenje šteta od divljači i divljih životinja. Prikazane
su različite metode smanjivanja šteta te inovacije
individualne ili skupne zaštite usjeva, kultura, nasada,
sastojina i prometnica. U skicama ograda su dane dimenzije
kako bi se optimizirala zaštita divljači, odnos no
ulaganje u lovište. Nadalje, daje se opsežan popis
repelenata s načinom njihove primjene i učinkom, a poglavlje
završava iskustvima u zaštiti protiv šteta od divljači
u drugim zemljama.


Knjiga kolege mr. Domagoja Križaja vrlo je vrijedan
i originalan doprinos lovačkoj operativi, ali i dokaz
da je tijekom niza godina problem integralnog gospodarenja
prostorom prošao svoju valorizaciju i donio
rješenja koja omogućavaju suživot više djelatnosti na
jednom području.


Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec


L’ITALIA FORESTALE E MONTANA


(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje
Akademije šumarskih znanosti-Firenze)


Iz broja 5 rujan – listopad2011. godine izdvajamo:


GianfrancoCalamini idr:Strukturna obilježja
potencijalno starih apeninskih šuma – rezultati
prvih istraživanja


Cilj ovoga istraživanja je ustanovljenje karakteristika
apeninskih šuma, koje se po svojoj strukturi mogu
smatrati stare ili potencijalno stare u Eko-mediteranskoj
regiji. Do danas su raspoloživi podaci za ovu regiju
oskudni i definicija parametara koji su indikatori
starosti obilježena je snažnim utjecajem ljudske aktivnosti
kroz dugo razdoblje.


Istraživanja su vršena na 10 apeninskih šuma, koje su
već duže vremena pod režimom zaštićenih. U njima se
istražuju karakteristične razlike u odnosu na populacije s
kojima se aktivno gospodari sa šumarskog stajališta.U
svakoj šumi postavljena je pokusna ploha veličine 0,16
do 1 ha, na kojoj su snimljeni dendrološki parametri po
uobičajenom postupku. Strukturalne i dimenzionalne
karakteristike pokazale su veliku razliku među promatranim
područjima.


Analizirani parametri uspoređeni su s podacima iz literature
za europske šume. Evidentirano je da je na promatranim
populacijama stupanj strukturne složenosti
znatan. Strukturalne karakteristike i korištene parametre
treba promatrati u kontekstu specifičnog klimatskog i
biografskog obilježja, a promatrane šume mogu se smatrati
potencijalno starima.Postavljanje stalnih pokusnih
ploha omogućit će kontinuirano praćenje dinamičkih
procesa koji u apeninskom okolišu kreiraju stvaranje
“stare mediteranske šume”.


Raffaele Cavallii dr.:Gospodarenje napuštenim
planinskim pašnjacima –naseljavanje bora krivulja


Nekontrolirano naseljavanje šumskih vrsta na napuštene
planinske pašnjačke površine sve je češći problem.
Negativne posljedice supromjena izgleda krajolika
i smanjenje biološke raznolikosti te gubitak ekonomskih
i prirodnih resursa.


Na sjevernom dijelu visoravni Sette Comuni, na području
venetskih Prealpi osobito je invazivan bor krivulj
(Pinus mugoTurra), koji se snažno širi na pašnjačke površine,
šumske ceste i staze, te ugrožava povijesne lokalitete
iz Prvoga svjetskog rata.


Operativni troškovi za sječu i uklanjanje stabala
bora, te njihov odvoz na predviđene lokacije su vrlo veliki.
Ovome treba dodati i troškove proizvodnje čipsa i
njegov odvoz do potrošača. U izračunu troškova uzeti
su u obzir različiti scenariji glede uvjeta šumskih prometnica.
Izrađeni su grafikoni pojedinačnih troškova
zbog analize ukupnih troškova u funkciji količine izraženog
materijala.


Autori su ustanovili da se troškovi sakupljanja materijala
kreću od 52 do 143 € po toni izručenog materijala.
Intervencijom na mreži izvoznih putova troškovi se
mogu smanjiti na iznose od 52 do 107 € po toni.


U studiji se navodi da predviđena financijska potpora
iz Europske unije, kao i sredstva nacionalne i
regio nalne potpore, nisu dovoljna za osiguranje adekvatnih
intervencija i suprotstavljanje fenomenu invazije
bora krivulja.


Također je analizirana mogućnost alternativnog korištenja
dobivenog materijala, kao primjericeekstrakcije
esencijalnih ulja, što bi olakšalo savladavanje
ekonomskih barijera.


Sonia Ravera i dr.: Očuvanje obalnih šuma –
uloga vlažnih područja


Uloga vlažnih područja je višestruka,a posebice se
može izdvojiti: očuvanje biološke raznolikosti, održanje
hidrogeološke ravnoteže, održanje stabilnosti tla,




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 87     <-- 87 -->        PDF

regulacija mikroklime, primarna produkcija, prirodni movi oleandra i tamariksa (11%). Najviše su ugrožene


rezervoar ugljika, navodnjavanje i ekonomski razvoj.
U tim funkcijama bitnu ulogu ima vegetacija, usko vezana
za tajokoliš, kako je to naglašeno u posljednjem
izvješću na Konvenciji o biološkoj raznolikosti (CBD),
te inicijativama na Konvenciji RAMSAR za vrijeme
trajanjaWorld Wetland Day (WWD), upriličene prilikom
četrdesete godišnjice posvećene temi “Forest for
water and wetland”.


Vegetacija vlažnih područja slična je u cijeloj Europi,
s razlikama uvjetovanima različitostima klimatskog
utjecaja i količinama raspoložive vode.


Zbog povijesnih razloga vezanih za saniranje malaričnih
područja, ugroženosti od poplava i intenzivnog
korištenja vodnih resursa, šume vlažnih i obalnih područja
u fazi su nestajanja.To je u cijeloj Europi u razdoblju
1990–2000. god. rezultiralo smanjenjem površina tih
šuma za 107 000 ha.


S vegetacijskog stajališta šume vlažnih područja
pri padaju u četiri različite vegetacijske klase: Querco -
Fagetea, Alnetea glutinosae, Salicetea purpureae i
Nerio-Tamaricetae. U Italiji se prostiru na površini od
110 700 ha. Formacije koje nisu oštećene ljudskom aktivnošću,
sačinjavaju pojas koji prati tok rijeka.Česti su
povodnje, podzemne i oborinske vode. Raspored vegetacije
je u korelaciji s ekološkim i hidro-geomorfološkim
karakteristikama vodenog toka, kao i antropološkim intervencijama,
uključujući šumsko-gospodarske radove.
Gospodarenje tim resursima zahtijeva veliko poznavanje
ove problematike.


Normativni instrumenti za očuvanje vlažnih područja
doneseni su Konvencijom o vlažnim područjima, koja
ima međunarodnu važnost i Konvencijom Ramsar (po
iranskom gradu, gdje je potpisana 2. veljače 1971. g.). Iz
ovih konvencijaproizlazi potreba zaustavljanja procesa
transformacije i destrukcije vlažnih područja, posebice
kao staništa močvarnih ptica.


Cilj ovoga istraživanja je pridonijeti procjeni učinkovitosti
Konvencije Ramsar u očuvanju staništa biljnih
i životinjskih vrsta vlažnog i močvarnog područja
vodnih tokova u Italiji.


Prve tehničko-znanstvene informacije u smislu Konvencije
Ramsar donesene su za 51 stanište u Italiji.Ti su
podaci verificirani i objavljeni tijekom2009–2010. god.
Također su uređene tri tematske karte (karte zaštićenih
područja, hidroloških elemenata i uporabe tla). Karte
su izrađene u različitim mjerilima, ovisno o veličini
staništa.


U zone Ramsar uključeno je 60 staništa s više lokacija
(1–27), s različitim stupnjem ugroženosti.


Zastupljene su različite šumske zajednice karakteristične
za ta vlažna područja: vrbici i topolici (29%), poplavne
šume johe i jasena (18%), miješovite šume uz
obale velikih rijeka (13%), manje zastupljene vrste i gr


sastojine johe i uglavnom su uključene u zone Ramsar.
Što se tiče stupnja zaštićenosti, većina ugroženih
zona Ramsar nalazi se u rezervatima, regionalnim i nacionalnim
parkovima.Više od 88%zona Ramsar nalazi
se u potpunosti ili djelomično u zaštićenim područjima,
gdje je osigurana kontrolirana zaštita, a ostali dio je zaštićen
drugim oblicima nadzora, kao npr. faunističke
oaze kontrolirane nevladinim udrugama.
Konvencija Ramsar ima za cilj očuvanje i održivo
gospodarenje vlažnim i močvarnim zonama planete.
Ima važnu ulogu u povezivanju zaštitnih propisa mnogobrojnih
država potpisnica konvencije.
U cilju osiguranja boljeg gospodarenja florom i faunom
vlažnih područja, upućeni su zahtjevi lokalnim
upravama da granične šumske površine uključe u gospodarenje
zbog važne uloge u očuvanju vodnog ekosustava.


Aktualnost i kultura


MarcoNieri:Blagotvorni dah stabala


Uvjerenje da biljke (pogotovo stabla) koriste ljudima
općenito je prihvaćeno, iako nažalost pronalazimo
sve manje vremena za boravak u prirodi. To
mišljenje također proizlazi iz saznanja da mnogi farmaceutski
proizvodi sadrže supstance biljnog podrijetla.


Mnoga istraživanja pokazala su da biljke mogu pružiti
veliku pomoć,psihološku i emocionalnu.Posljednjih
desetljeća sveučilišne institucije i istraživački centri u cijelome
svijetu posvećuju pozornost utjecaju “zelenoga”,
posebice u lječilištima, učilištima i radnim sredinama.
Istraživanja Sveučilišta uTexasu ustanovila su da pacijenti
bolnica gdje postoje vrtovi,brže ozdravljaju i bolje
se osjećaju, a nasadi u radnom okruženju povećavaju
učinak (12%), smanjuju stres i opasnost od oboljenja.To
saznanje potaklo je osnivanje specijalnih vrtova (Healing
Gardens) za olakšanje stanja nemoćnih, starih, oboljelih
odAlzheimerove bolesti i bolesne djece.


Stare kulture, indo-vedska, kineska, aboridžinska i indijanska,
poznavale su terapeutsku snagu prirode, pa su
organizirali rituale koji su predviđali fizički kontakt sa
stablima radi izmjene energije, jačanja snage i karaktera.


I u novijoj kulturi također je postojala ideja da stabla
mogu biti od koristi za jačanje tijela i psihe.Tako je
liječnik kancelara Otta Bismarcka savjetovao svoga
pacijenta da svaki dan, u trajanju od pola sata zagrli
stablo hrasta kako bi lakše podnosio teška zaduženja.


U Kraljevskom botaničkom vrtu u Sidney-u mogu
se naći ploče, koje pozivaju na “zagrljaj sa stablima”, u
cilju stimuliranja emotivnog približavanja svijetu biljaka,
što djeca i entuzijasti prihvaćaju s osmjehom.


U novije vrijeme istražuje se odnos sa stablima, ne
samo s kulturalnog i antropološkog stajališta, već također
na “energetskoj”osnovi.Tako se u novije vrijeme




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 88     <-- 88 -->        PDF

došlo do saznanja da ti organizmi posjeduju biološke i Intenzitet elektromagnetskog polja kojega šire stabla


fiziološke osobine složenije i sofisticiranije od onih
koje su im pridavali u prošlosti. Na primjer, skorašnja
istraživanja Internacionalnog laboratorija vegetacijske
neurobiologije iz Firence, navode da korijenski aparat
biljaka ima srodnost s mozgom životinja, te ima sposobnost
“adekvatnih odgovora” prema okruženju i
živim organizmima s kojima dolazi u kontakt.


U starim antičkim kulturama, kao i u novijim otkrićima
istraživačkih institucija, postaje uvjerljiv slogan
“Život je energija”.


Fizika, biologija i napredna medicina potvrđuju da
fini elektromagnetski i biokemijski mehanizmi kontinuirano
djeluju unutar organizama za generiranjefenomena
života. Svi živi organizmi, kao i minerali drže se
zajedno, kontrolirani poljem elektromagnetske energije.
Dio te energije (o kojoj ovise živa bića) istovremeno
biva emitirano u obliku biološke energije kao
slabo, ali specifično elektromagnetsko polje.


je vrlo nizak, sličan polju bioenergije koje emitira čovjek
(proučavane u mnogim znanstvenim institucijama),
ali posjeduje velik biološki afinitet. Mnoge mediteranske
i kontinentalne vrste posjeduju pozitivne osobine, a
malo je onih koje uznemiruju, kao na primjer orah. Čovjekje
od starih vremena identificirao hrast kao simbol
snage i otpornosti, koji pogoduje kardiovaskularnom sustavu,
imunitetu i reproduktivnim organima.


Od ostalih vrsta tradicionalno se smatraju povoljnim
maslina, jasen i breza. U grčkoj mitologiji jasen je
posvećen Posejdonu, bogu mora, izvorima i vodenim
tokovima, a ima jak terapeutski utjecaj na bubrege,
mjehur i linfni sustav.


Antičko geslo “zagrliti stablo”u prenesenom smislu
možemo shvatiti kao preporuku za što duži boravak u
prirodi, posebice u šumi, te tako što duže biti u kontaktu
s realnom bioenergetskom emisijom stabala.


Frane Grospić


UMIROVLJENI ZNANSTVENICI
RETIRED SCIENTISTS
Prof. dr. sc. MILAN GLAVAŠ


Prvog listopada ove godine, s početkom nove akademske
godine 2011/2012, umirovljen je naš profesor i
dugogodišnji predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno
gospodarenje, prof. dr. sc. Milan Glavaš. Prošlo je
punih 40 godina otkako je na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu započeo svoj plodan i osebujan znanstveni i nastavni
put. Nemilosrdan ritam predavanja i ispitnih rokova
na Fakultetu gotovo da nas je sve iznenadio kad se
početkom nove školske godine približio dan formalnog
odlaska u mirovinu našeg predstojnika zavoda. Krajem


rujna ove godine, članovi njegova zavoda priredili su
mu prigodan domjenak,na kojemu smo se svi zajedno
prisjetili nekih trenutaka koje je u svojem prepoznatljivom,
duhovitom izričaju evocirao naš profesor, ili “šef”,
kako ga i dalje zovemo u zavodskim krugovima. Prilika
je da se i na stranicama našega staleškog glasila nakrat ko
podsjetimo na bogatu znanstvenu, stručnu i ljudsku
karijeru koju je profesor Glavaš izgradio na Šumarskom
fakultetu.


Dr. sc. Milan Glavaš rođen je 3. studenog 1945. go-
dine u Krasnu,gdje je završio osnovnu školu. Srednju
šumarsku školu pohađa u Delnicama, a 1971. godine,
istom fakultetu. Kao mladi asistent svoju karijeru znanstvenika
i nastavnika započinje vođenjem vježbi i terenske
nastave iz predmeta Šumarska fitopatologija.
Paralelno sa svojim nastavnim obvezama znanstveno
napreduje. Magistarski rad pod naslovom “Prilog poznavanju
gljiveOphiostoma quercus(Georgev.) Nannf.
u našim hrastovim šumama” obranio je 1980. godine, a
disertaciju pod naslovom “Istraživanja parazitske
gljive Elytroderma torres-juanii Diamandis et Minter


nakon završenog studija i stečene diplome Šumarskog


Slika1. S terenske nastave iz Zaštite šuma u Javnoj vatrogasnoj


fakulteta u Zagrebu primljen je u stalni radni odnos na


postrojbi Grada Rijeke