DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 86 <-- 86 --> PDF |
vrlo dobro ukazuje kako će promjenom u vlasničkoj strukturi šumskog zemljišta jednoga dana i štete u šu- mama postati jedan od problema s kojim će se lovoovlaštenik morati susresti. Na kraju poglavlja nameće se zaključak kako su štete od divljači u našoj zemlji relativno male u usporedbi s istima u zemljama Zapadne i Srednje Europe, ali i SAD-a. U posljednjem dijelu knjige, kolega Križaj tekstualno i mnogobrojnim ilustracijama daje prijedloge za smanjenje šteta od divljači i divljih životinja. Prikazane su različite metode smanjivanja šteta te inovacije individualne ili skupne zaštite usjeva, kultura, nasada, sastojina i prometnica. U skicama ograda su dane dimenzije kako bi se optimizirala zaštita divljači, odnos no ulaganje u lovište. Nadalje, daje se opsežan popis repelenata s načinom njihove primjene i učinkom, a poglavlje završava iskustvima u zaštiti protiv šteta od divljači u drugim zemljama. Knjiga kolege mr. Domagoja Križaja vrlo je vrijedan i originalan doprinos lovačkoj operativi, ali i dokaz da je tijekom niza godina problem integralnog gospodarenja prostorom prošao svoju valorizaciju i donio rješenja koja omogućavaju suživot više djelatnosti na jednom području. Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 5 rujan – listopad2011. godine izdvajamo: GianfrancoCalamini idr:Strukturna obilježja potencijalno starih apeninskih šuma – rezultati prvih istraživanja Cilj ovoga istraživanja je ustanovljenje karakteristika apeninskih šuma, koje se po svojoj strukturi mogu smatrati stare ili potencijalno stare u Eko-mediteranskoj regiji. Do danas su raspoloživi podaci za ovu regiju oskudni i definicija parametara koji su indikatori starosti obilježena je snažnim utjecajem ljudske aktivnosti kroz dugo razdoblje. Istraživanja su vršena na 10 apeninskih šuma, koje su već duže vremena pod režimom zaštićenih. U njima se istražuju karakteristične razlike u odnosu na populacije s kojima se aktivno gospodari sa šumarskog stajališta.U svakoj šumi postavljena je pokusna ploha veličine 0,16 do 1 ha, na kojoj su snimljeni dendrološki parametri po uobičajenom postupku. Strukturalne i dimenzionalne karakteristike pokazale su veliku razliku među promatranim područjima. Analizirani parametri uspoređeni su s podacima iz literature za europske šume. Evidentirano je da je na promatranim populacijama stupanj strukturne složenosti znatan. Strukturalne karakteristike i korištene parametre treba promatrati u kontekstu specifičnog klimatskog i biografskog obilježja, a promatrane šume mogu se smatrati potencijalno starima.Postavljanje stalnih pokusnih ploha omogućit će kontinuirano praćenje dinamičkih procesa koji u apeninskom okolišu kreiraju stvaranje “stare mediteranske šume”. Raffaele Cavallii dr.:Gospodarenje napuštenim planinskim pašnjacima –naseljavanje bora krivulja Nekontrolirano naseljavanje šumskih vrsta na napuštene planinske pašnjačke površine sve je češći problem. Negativne posljedice supromjena izgleda krajolika i smanjenje biološke raznolikosti te gubitak ekonomskih i prirodnih resursa. Na sjevernom dijelu visoravni Sette Comuni, na području venetskih Prealpi osobito je invazivan bor krivulj (Pinus mugoTurra), koji se snažno širi na pašnjačke površine, šumske ceste i staze, te ugrožava povijesne lokalitete iz Prvoga svjetskog rata. Operativni troškovi za sječu i uklanjanje stabala bora, te njihov odvoz na predviđene lokacije su vrlo veliki. Ovome treba dodati i troškove proizvodnje čipsa i njegov odvoz do potrošača. U izračunu troškova uzeti su u obzir različiti scenariji glede uvjeta šumskih prometnica. Izrađeni su grafikoni pojedinačnih troškova zbog analize ukupnih troškova u funkciji količine izraženog materijala. Autori su ustanovili da se troškovi sakupljanja materijala kreću od 52 do 143 € po toni izručenog materijala. Intervencijom na mreži izvoznih putova troškovi se mogu smanjiti na iznose od 52 do 107 € po toni. U studiji se navodi da predviđena financijska potpora iz Europske unije, kao i sredstva nacionalne i regio nalne potpore, nisu dovoljna za osiguranje adekvatnih intervencija i suprotstavljanje fenomenu invazije bora krivulja. Također je analizirana mogućnost alternativnog korištenja dobivenog materijala, kao primjericeekstrakcije esencijalnih ulja, što bi olakšalo savladavanje ekonomskih barijera. Sonia Ravera i dr.: Očuvanje obalnih šuma – uloga vlažnih područja Uloga vlažnih područja je višestruka,a posebice se može izdvojiti: očuvanje biološke raznolikosti, održanje hidrogeološke ravnoteže, održanje stabilnosti tla, |