DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 85 <-- 85 --> PDF |
stojina i u fazu obnove, unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i pad cijena krmiva) te demografsko-okolišni (pad broja stanovnika u pasivnim krajevima, odnosno sukcesija napuštenih poljoprivrednih površina i travnjaka prema šumskim ekosustavima). Oni su nedvojbeno doveli do stvaranja novih stanišnih uvjeta. Broj krupne divljači se povećao, a samim time je i porasla razina interakcije. Osim aktivnosti divljači na poljoprivrednim površinama, vinogradima i voćnjacima te šu- mama, sve više do izražaja dolaze i štete u prometu, kojih prije nije bilo u takvome obimu. Suočen s ovakvim stanjem, lovoovlaštenik jednostavno ne može pronaći dovoljno podataka u lovačkoj literaturi klasičnoga tipa – svi segmenti lovstva na jednom mjestu, nego se jednostavno nameće potreba izrade specijaliziranog priručnika u kojemu će odnos divljač i stanište, odnosno lovnog gospodarenja i ostalih gospodarskih grana biti obrađen detaljno. Takav priručnik upravo je knjiga magistra specijaliste Domagoja Križaja, dipl. ing. šum., nastala kao rezultat dugogodišnjeg praktičnog rada u području nadzora provedbe propisa s područja lovstva, odnosno integriranja različitih tehnoloških rješenja iz naše zemlje i inozemstva. Knjiga počinje ključnim poglavljem,u kojemu se definira šteta od divljači. Pri tome autor daje opis vrste Slika 1. Štete od divljih svinja na kukuruzu u lovištu “Garjevica” Štete od divljači na poljoprivrednim usjevima štetnog djelovanja pojedine vrste divljači na biljnu vrstu ili pojedinu kulturu koja je učestalije izložena nepovoljnom djelovanju divljači, a sve je dobro ilustrirano vlastitim fotografijama. U šumi zakonskih propisa suvremeni lovni tehnolog definitivno mora poznavati i one propise koji čak i izlaze iz okvira lovstva. Stoga je autor u drugome poglavlju dao prikaz zakonskih i podzakonskih akata u kojima je pitanje šteta od divljači izravno ili neizravno spomenuto. Ovo je neizostavno poglavlje iz kojega se u stvari mogu uočiti slučajevi u kojima lovoovlaštenik nije odgovoran za “štetu”koju je pričinila divljač kojom on gospodari. Naime, uvriježena je praksa kako se bilo koja aktivnost divljači prema ostalim interesnim skupinama tretira kao šteta i automatizmom je lovoovlaštenik dužan spomenutu posljedicu štetne radnje divljači namiriti oštećenome,bez da su detaljnije utvrđene okolnosti pod kojima je ovakva radnja nastala. Međutim, autor ističe potrebu evidentiranja šteta, kao jednog od pokazatelja kvalitete lovnog gospodarenja, odnosno ograničavanja ostalih djelatnosti na jednom prostoru. Da li su štete od divljači u Republici Hrvatskoj tijekom jedne godine po segmentima, odnosno djelatnostima gdje one nastaju velikoga opsega, kako materijalnog, tako i financijskog,ostavlja se da zaključi sam čitatelj, nakon što je pregledao poglavlje “Problem šteta od Slika 2. Oštećenje na kori počinjeno po vepru Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Ukupno po godinama 177.782,22 269.104,50 2.363.873,45 2.594.423,12 2.982.143,44 19.740,00 Ukupno ha/uzorak 112.980,00 129.133,00 520.631,00 510.719,00 535.550,00 44.298,00 Ukupno na 1.000 ha god. prosjek površine 1.573,61 2.083,93 4.540,40 5.079,94 5.568,38 445,62 3.858,38 divljači”. Kolega Križaj dobro percipira odnos lo-statistici šteta od divljači na razini županije i države. voovlaštenik-oštećenik,iz kojega proizlazi različit način Ono što je znakovito to je zaključak kako rapidno iz goobeštećenja (plaćanje štete u novcu ili materijalnom dine u godinu raste broj naleta vozila na divljač, ali i broj dobru), odnosno izravan utjecaj na konačne podatke o ozlijeđenih osoba u takvih prometnim nesrećama.Autor |