DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 78     <-- 78 -->        PDF

NOVI DOKTORI ZNANOSTI
NEWS DOCTORS OF SCIENCE
DARIO MAJNARIĆ



Dr. sc. Dario Majnarić,
dipl. ing. šum., obranio je doktor
ski rad pod naslovom


“Kva liteta staništa i gospodarski
ka pacitet smeđeg
medvjeda (Ursus arctosLIN-
NAEUS, 1758) na području
Gorskog kotara”.


Doktorski rad obranjen je


na Šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu, Zavodu za
zaštitu šuma i lovno gospodarenje, pred povjerenstvom:
prof. dr. sc. Marijan Grubešić–predsjednik, izv. prof.
dr. sc. Krešimir Krapinec–mentor, član i prof. dr. sc.
ĐuroHuber,Veterinarski fakultet – član.


Dario Majnarić rođen je u Rijeci 7. siječnja 1957.
godine. U Delnicama je završio osnovnu školu (1971.)
i gimnaziju (1975.). Na Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu upisao se kao redoviti student akademske go-
dine 1975./1976., a diplomirao je 12. travnja 1985. go-
dine iz predmeta Šumske komunikacije kod mentora
prof. dr. sc. Ive Kneževića.


Nakon završenog studija od 1. srpnja 1985. godine
počeo je raditi kao pripravnik u Primorsko-goranskom
šumskom gospodarstvu, Odjelu za uređivanje šuma,
gdje radi do veljače 1994. godine.Tada prelazi u Proizvodni
odjel Uprave šuma Delnice,gdje radi kao stručni
suradnik za lovstvo. Odjel za lovstvo osniva se 1996.
godine, te postaje rukovoditelj odjela na kojoj funkciji je
i danas. Radeći 13 godina na poslovima lovstva stekao
je iskustvo u gospodarenju divljači, a uvidjevši veliku
biološko-ekološku i gospodarsku vrijednost smeđeg medvjeda,
intenzivnije se posvetio istraživanju te vrste,
budući da je Uprava šuma podružnica Delnice danas vodeći
lovoovlaštenik u Hrvatskoj u gospodarenju smeđim
medvjedom. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavio
8 znanstvenih radova te brojne znanstveno-popularne
članke u stručnim lovačkim glasilima. Sudjelovao
je na jednom domaćem i tri inozemna znanstvena skupa,
a kao suradnik radio je na sedam znanstvenih projekata
koji se bave velikim zvijerima. Isto tako se mora naglasiti
kako je kolega Majnarić i koautor Plana gospodarenja
smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, koji je
završen 2008. godine.


Akademske godine 1993./1994. upisao je poslijediplomski
znanstveni studij, smjer Lovstvo na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te obranio
magistarski rad 11. veljače 2005.godine, pod mentorstvom
prof. dr. sc. Marijana Grubešića. Naslov magistarskog
rada bio je “Značaj gospodarenja smeđim
medvjedom (Ursus arctosL.) u Gorskom kotaru za
stabilnost i strukturu populacije”.


Nakon obranjenog magistarskog rada, uvidjevši potrebu
detaljnijeg istraživanja ove vrste, kolega Majnarić,
Fakultetskom vijeću Šumarskog fakulteta podnosi
zamolbu za ocjenu uvjeta stjecanja doktorata znanosti
izvandoktorskog studija i odobrenje teme doktorskog
rada, koja mu je i odobrena od strane Senata Sveučilišta
u Zagrebu, 15. svibnja 2007. godine.


Doktorski rad kolege Majnarića rezultat je dugogodišnjeg
sustavnog istraživanja smeđeg medvjeda na
području Gorskog kotara, podijeljen je u 7 temeljnih
poglavlja, a sadrži 272 stranice, 97 grafikona, 45 slika,
71 tablicu te 330 podataka korištene literature. U nenumeriranom
dijelu disertacije, osim poglavlja u kojemu
se autor zahvaljuje svim osobama koje su mu pomogle
u izradi disertacije, nalazi se i poglavlje u kojemu je
dana informacija o mentoru te sažetak doktorskog rada
na hrvatskom i na engleskom jeziku.


U poglavlju “Uvod”, autor se osvrće na problematiku
bonitiranja staništa s posebnim osvrtom na određivanje
kvalitete staništa medvjeda. Proučivši brojne radove
koji se bave ovom problematikom, autor različite tehnike
određivanja prikladnosti staništa dijeli u četiri temeljna
pristupa (profile ili envelope metoda, regresijski
modeli kod kojih pseudo odsutnost predstavlja stvarnu
odsutnost, “used-available”modeli i modeliranje mnoštva)
te za svaki daje kritički osvrt.


U poglavlju “Cilj istraživanja”, ukazuje se na važnost
izrade regresijskog modela koji će poslužiti za va-


Povjerenstvo za obranu – slijeva: K. Krapinec, M. Grubešić, Đ.
Huber.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 79     <-- 79 -->        PDF

lorizaciju stanišnih čimbenika bitnih za obitavanje sme đeg
medvjeda. Pri tome autor luči tri tipa ulaznih čim benika:
parametri vrste, parametri staništa i parametri
utjecaja čovjeka.


Poglavlje “Materijal i metode” sadrži pregled stanišnih
čimbenika Gorskog kotara, ali daje i demografske
parametre s posebnim osvrtom na problem depopulacije
stanovništva. U nastavku poglavlja daje se rezime
dosadašnjih rezultata istraživanja ove vrste u svijetu, s
osvrtom na prehranu, genetiku,kao i povijesni prikaz
gospodarenja medvjedom na istraživanom području.
Poglavlje završava opisom znanstvenih metoda koje su
korištene u ovome radu,s težištem na kvantificiranje
zaklonskog čimbenika i izučavanje prehrane smeđeg
medvjeda. U posebnom potpoglavlju dan je opis telemetrijskih
metoda, kojima su prikupljeni podaci o kretanjima
medvjeda na području Slovenije i Gorskog
kotara, a koji su u kasnijim poglavljima poslužili za izračun
preferabilnosti staništa.


Rezultati istraživanja testirani su sofisticiranim statističkim
testovima (analiza varijance, neparametarski
testovi, višestruka regresija te klasterska analiza), čija
primjena uvelike olakšava odlučivanje koji od čimbenika
staništa treba odbaciti, a koji je ključan za obitavanje
smeđeg medvjeda. Specifičnost ove disertacije je
korištenje trofejnih vrijednosti krzna smeđeg medvjeda,
kao zavisne varijable, koja se u biologiji vrlo
rijetko koristi, ali u Hrvatskoj je vrlo vrijedan parametar,
budući da postoji kontinuitet u obveznom ocjenjivanju
trofeja od preko 40 godina. Pri tome su korištene
trofejne vrijednosti 165 krzna medvjeda, stečenih u
razdoblju od 1997./1998. do 2009./2010. u 18 lovišta
na području Gorskog kotara. Od ukupno 27 ulaznih varijabli
model višestruke regresije je izlučio njih 7 (broj
naselja na 1 000 ha lovišta s 11 do 50 stanovnika, broj
naselja na 1 000 ha lovišta sa 101 do 500 stanovnika,
broj naselja na 1 000 ha lovišta s 1 001 do 5 000 stanovnika,
duljina autocesta u lovištu, duljina pruge u lovištu,
prosječno godišnje izlaganje animalne hrane i
ploština brdskih bukovih šuma u lovištu).


S obzirom na regresijsku jednadžbu na području
Gorskog kotara,za smeđeg je medvjeda moguće izdvojiti
3 bonitetna razreda. Prvi bonitetni razred čine lovišta
s iznadprosječnim trofejnim vrijednostima i količinom
izložene animalne hrane, uz istodobno ispodprosječne
gustoće naselja. Gustoća autocesta i pruga imaju ispodprosječne
vrijednosti. Drugi bonitetni razred čine lovišta
s prosječnim trofejnim vrijednostima, velikom gustoćom
malih naselja, prosječnom gustoćom autocesta i
pruga te ispodprosječnim izlaganjem animalne hrane.
Treći bonitetni razred čine lovišta s ispodprosječnim trofejnim
vrijednostima i gustoćom malih naselja, te velikom
gustoćom autocesta i pruge. Prihrana, udio brdskih
bukovih šuma i gustoća srednje velikih naselja imaju
prosječne vrijednosti.


U poglavlju “Rasprava” na 65 stranica dan je osvrt
na dosadašnja istraživanja utjecaja pojedinih stanišnih
čimbenika,pri čemu se dio njih do sada pogrešno tu-
mačio u operativi. Kao tipičan primjer može se navesti
u zapadnoj Europi prihvaćeno mišljenje o negativnom
utjecaju šumskih cesta na kvalitetu staništa ove vrste.
Kolega Majnarić je uspio dokazati kako duljina šumskih
cesta predstavlja pozitivan čimbenik staništa glede
obitavanja smeđeg medvjeda. Pri tome se kao izrazito
negativni čimbenici ističu autoput, željeznička pruga te
gustoća naseljenosti.


Rezimirajući rezultate svog istraživanja dr. sc. Dario
Majnarić predlaže određivanje godišnje odstrjelne kvote
na bazi mogućeg godišnjeg izlučenja trofejne vrijednosti,
a ne broja grla. Ta minimalna odstrjelna kvota za
Gorski kotar godišnje bi trebala iznositi 5 000 CIC točaka.
Pristupnik je razvio regresijske modele korekcije
odstrjelne kvote, prema kojima bi sadašnja odstrjelna
kvota trebala iznositi gotovo dvostruko više točaka od
minimalne. Za izradu ovog modela korišteni su podaci o
odstrjelu medvjeda u proteklih 29 lovnih godina (od
1981. do 2009. godine), odnosno trofejne vrijednosti
355 trofeja krzna smeđeg medvjeda. Sve tvrdnje u potvrđene
vrlo egzaktnim statističkim testovima.


Određivanje kapaciteta staniša, bilo da se radi o
lovom gospodarenju ili upravljanju populacijama divljih
životinja, vrlo je bitna sastavnica gospodarenja
prostorom. Za divljač je procjena staništa za svaku
vrstu obavezni dio zakonom propisanih planskih akata.
S druge strane, kod ostalih životinjskih vrsta, iako nije
zakonska obveza, poznavanje kvalitete staniša od ključne
je važnosti glede procjene dinamike populacije,
bilo da se radi o vrstama koje su progresiji ili regresiji u
bilo kojem planu upravljanja. Usprkos tomu, modeli
određivanja kapaciteta staništa još uvijek nisu optimalno
riješeni. Kod smeđeg medvjeda već je preko 20
godina u operativi uvriježeno, a u zakonskoj podlozi i
propisano, cijelo područje obitavanja ove vrste u Hrvatskoj
smatrati jednim bonitetnim razredom. Nadalje,
odstrjelna kvota često se puta propisuje i određuje na
temelju proizvoljnih kriterija. Iako je u SAD-u od
strane državne agencije (US Wildlife service) izdano
uputstvo za procjenu kvalitete staništa smeđeg medvjeda,
isto nije u potpunosti primjenjivo za hrvatska
staništa,budući da se neke navike, posebice prehrambene,
ali i stanišne prilike, znatno razlikuju. Kao još
jedna bitna razlika nameće se srednjeeuropska koncepcija
lovnog gospodarenja koja podrazumjeva intenzivnu
prihranu te dobro organiziranu lovočuvarsku
službu. Nadalje, u spomenutim uputama kvaliteta stojbine
za medvjeda procjenjuje se i time može dovesti do
subjektivnih ocjena svih stručnjaka, posebice mladog
kadra koji još nema dovoljno iskustva. S druge strane,
određivanje limitirajućih čimbenika za obitavanje još
nekih životinjskih vrsta (uključujući i medvjeda) uklju




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 80     <-- 80 -->        PDF

čuje i tzv. “mišljenje stručnjaka”, koje također u sebi
sadrži veliku subjektivnost u procjeni staništa, odnosno
precjenjivanje ili podcjenjivanje važnosti pojedinog
stanišnog čimbenika. Pri tomu, dobar dio čimbenika nikada
nije valoriziran na znanstveno adekvatan način.


Temeljni problem u određivanju čimbenika staništa
jest izbor zavisne varijable, odnosno parametra životinjske
vrste koji bi predstavljao reprezentativnu značajku
za diskriminiranje ili favoriziranje pojedinog čimbenika.
U ovoj disertaciji pristupnik se odlučio za varijablu
“trofejna vrijednost”, odnosno njenog indeksa “ostvarena
trofejna vrijednost po jedinici površine“ (1 000 ha).
Već otprije je bilo radova koji su važnost pojedinih stanišnih
čimbenika pokušali testirati preko podataka iz
odstrjela,bilo da se radi o trofejnim vrijednostima (dvopapkari)
ili realiziranom odstrjelu (europski zec –Lepus
euopaeus). Međutim, kod smeđeg medvjeda to do sada
nije primijenjeno. Pristupnik je primjenom modela višestruke
regresije dokazao koliko su staništa artificijelna,
ma koliko nam se ona u potpunosti činila prirodnima, ali
i prednost dominalnog sustava lova u odnosu na patentni
kakav se primjenjuje u većini anglosanksokskih zemalja
(napose u SAD-u).


S druge strane treba uzeti u obzir i činjenicu kako je
smeđi medvjed s komercijalne strane vrlo zanimljiva
vrsta te veći dio lovoovlaštenika lovnim turizmom
ostvaruje određeni prihod koji može upotrijebiti za produljenje
zakupa lovišta. Model raspodjele odstrjelne
kvote, predložen u ovome radu ne diskriminira niti
jedno lovište, a može poslužiti i za izradu modela “prekrojavanja”
granica lovišta,pri čemu se može izračunati
da li pojedino lovište gubi ili dobiva oduzimanjem
ili dodavanjem dijela lovišta.


Drugi izvorni doprinos kvaliteti gospodarenja je
određivanje odstrjelne kvote na bazi moguće količine
trofejne vrijednosti (CIC točke). Ovime se postiže bolje
praćenje kvalitativnog stanja jedinki te se smanjuje pogreška
koja nastaje pri utvrđivanju brojnog stanja ove
vrste.


Doktorski rad kolege Daria Majnarića izvorno je
autorsko djelo.Autor je pokazao zavidnu razinu korištenja
GIS programa te metoda statističke analize. Rad
predstavlja velik doprinos u valoriziranju lovnog gospodarenja,
koje je od dijela bioloških stručnjaka u
zemlji i inozemstvu još uvijek shvaćeno negativno.
Vrlo egzaktnim brojčanim argumentima naglašava se
pozitivna važnost ljudskog utjecaja na dinamiku populacije
divljih životinja. I konačno, rad je još jednom potvrdio
da je Hrvatska na svjetskoj ljestvici zemalja u
kojima lovno gospodarenja predstavlja tradicionalno
važno mjesto u ruralnom razvoju, glede uzgoja smeđeg
medvjeda vrlo visoko kotira, a što predstavlja ključan
argument kako je gospodarenje najbolji oblik zaštite
bilo koje životinjske vrste.


Iskreno čestitamo novom doktoru znanosti, sa željom
da njegovi argumenti dopru i do ostalih interesnih
skupina te osvijeste javnost i pokrenu je na pozitivno
mišljenje o šumarstvu i lovstvu.


Mentor:
Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec


OBLJETNICE – ANNIVERSARIES
60 GODINAŠUMARIJE VRBOVEC


Veliki je događaj kad jedna šumarija navrši šezdeset
godina postojanja, to nitko ne spori. Radi se o samo šezdeset
godina - a znamo da imamo šumarija koje obilježavaju
gotovo 250 godina kontinuiranoga rada. Isto tako
to je jedna šumarija - a znamo da ih ima oko 170 u Hrvatskoj.
No, kad se povodom šezdesetog rođendana ŠumarijeVrbovec
pojavi izdanje gornjega naslova, onda je
to itekako velika stvar, jer Verba volant, scripta manent
vrijedi i danas, bez obzira na sva tehnologijska čuda
koja nas okružuju. Imati monografiju ovakvoga opsega,
sadržaja i izgleda, privilegija je koju nemaju ni mnoga
šumska gospodarstva, a kamoli šumarije.


Dakle, vrijedni ljudi ŠumarijeVrbovec i njihovi vrijedni
suradnici i prijatelji,osmislili su i povodom obljetnice
Šumarijea krajem Međunarodne godine šuma, monogra