DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 78     <-- 78 -->        PDF

NOVI DOKTORI ZNANOSTI
NEWS DOCTORS OF SCIENCE
DARIO MAJNARIĆ



Dr. sc. Dario Majnarić,
dipl. ing. šum., obranio je doktor
ski rad pod naslovom


“Kva liteta staništa i gospodarski
ka pacitet smeđeg
medvjeda (Ursus arctosLIN-
NAEUS, 1758) na području
Gorskog kotara”.


Doktorski rad obranjen je


na Šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu, Zavodu za
zaštitu šuma i lovno gospodarenje, pred povjerenstvom:
prof. dr. sc. Marijan Grubešić–predsjednik, izv. prof.
dr. sc. Krešimir Krapinec–mentor, član i prof. dr. sc.
ĐuroHuber,Veterinarski fakultet – član.


Dario Majnarić rođen je u Rijeci 7. siječnja 1957.
godine. U Delnicama je završio osnovnu školu (1971.)
i gimnaziju (1975.). Na Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu upisao se kao redoviti student akademske go-
dine 1975./1976., a diplomirao je 12. travnja 1985. go-
dine iz predmeta Šumske komunikacije kod mentora
prof. dr. sc. Ive Kneževića.


Nakon završenog studija od 1. srpnja 1985. godine
počeo je raditi kao pripravnik u Primorsko-goranskom
šumskom gospodarstvu, Odjelu za uređivanje šuma,
gdje radi do veljače 1994. godine.Tada prelazi u Proizvodni
odjel Uprave šuma Delnice,gdje radi kao stručni
suradnik za lovstvo. Odjel za lovstvo osniva se 1996.
godine, te postaje rukovoditelj odjela na kojoj funkciji je
i danas. Radeći 13 godina na poslovima lovstva stekao
je iskustvo u gospodarenju divljači, a uvidjevši veliku
biološko-ekološku i gospodarsku vrijednost smeđeg medvjeda,
intenzivnije se posvetio istraživanju te vrste,
budući da je Uprava šuma podružnica Delnice danas vodeći
lovoovlaštenik u Hrvatskoj u gospodarenju smeđim
medvjedom. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavio
8 znanstvenih radova te brojne znanstveno-popularne
članke u stručnim lovačkim glasilima. Sudjelovao
je na jednom domaćem i tri inozemna znanstvena skupa,
a kao suradnik radio je na sedam znanstvenih projekata
koji se bave velikim zvijerima. Isto tako se mora naglasiti
kako je kolega Majnarić i koautor Plana gospodarenja
smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, koji je
završen 2008. godine.


Akademske godine 1993./1994. upisao je poslijediplomski
znanstveni studij, smjer Lovstvo na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te obranio
magistarski rad 11. veljače 2005.godine, pod mentorstvom
prof. dr. sc. Marijana Grubešića. Naslov magistarskog
rada bio je “Značaj gospodarenja smeđim
medvjedom (Ursus arctosL.) u Gorskom kotaru za
stabilnost i strukturu populacije”.


Nakon obranjenog magistarskog rada, uvidjevši potrebu
detaljnijeg istraživanja ove vrste, kolega Majnarić,
Fakultetskom vijeću Šumarskog fakulteta podnosi
zamolbu za ocjenu uvjeta stjecanja doktorata znanosti
izvandoktorskog studija i odobrenje teme doktorskog
rada, koja mu je i odobrena od strane Senata Sveučilišta
u Zagrebu, 15. svibnja 2007. godine.


Doktorski rad kolege Majnarića rezultat je dugogodišnjeg
sustavnog istraživanja smeđeg medvjeda na
području Gorskog kotara, podijeljen je u 7 temeljnih
poglavlja, a sadrži 272 stranice, 97 grafikona, 45 slika,
71 tablicu te 330 podataka korištene literature. U nenumeriranom
dijelu disertacije, osim poglavlja u kojemu
se autor zahvaljuje svim osobama koje su mu pomogle
u izradi disertacije, nalazi se i poglavlje u kojemu je
dana informacija o mentoru te sažetak doktorskog rada
na hrvatskom i na engleskom jeziku.


U poglavlju “Uvod”, autor se osvrće na problematiku
bonitiranja staništa s posebnim osvrtom na određivanje
kvalitete staništa medvjeda. Proučivši brojne radove
koji se bave ovom problematikom, autor različite tehnike
određivanja prikladnosti staništa dijeli u četiri temeljna
pristupa (profile ili envelope metoda, regresijski
modeli kod kojih pseudo odsutnost predstavlja stvarnu
odsutnost, “used-available”modeli i modeliranje mnoštva)
te za svaki daje kritički osvrt.


U poglavlju “Cilj istraživanja”, ukazuje se na važnost
izrade regresijskog modela koji će poslužiti za va-


Povjerenstvo za obranu – slijeva: K. Krapinec, M. Grubešić, Đ.
Huber.