DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Tehnika, tehnologija i menadžment u šumarstvu (2005); Specijalistički studij – Šumarske tehnike i tehnologije (2005).Voditelj je i mentor mnogih diplomskih i većeg broja magistarskih i doktorskih radova te član povjerenstava za obranu istih. Nakon umirovljenja na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, od 1. siječnja 2008. nastavlja rad u Hrvatskom šumarskom institutu, Jastrebarsko, u svojstvu znanstvenog savjetnika i predstojnikaZavoda za šumsku tehniku i menadžment. Na međunarodnom planu djeluje uAsocijaciji europskih nastavnika i istraživača iz područja iskorištavanja šuma i šumske tehnike (FORMEC simpozij), gdje je 1999. izabran za vicekoordinatora,u Svjetskoj udruzi šumarskih organizacija(IUFRO),kao dugogodišnji posebni suradnik njemačkog Kuratorija za šumski rad i šumarsku tehniku (KWF – Kuratorium für Waldarbeit und Forsttechnik)te kaosuradnikFAO/ILO/ECE Joint Committee.Drži predavanja naTehničkom univerzitetu u Dresdenu te na Šumarskim fakultetima uTharandtu, Brnu, Sopronu i Ljubljani. Sudjeluje aktivno na više od trideset međunarodnih skupova od kojih navodimo: IUFRO XVIIIWorld Congress, Ljubljana 1986. i Zagreb 1987., IUFROTanensymposium, Zagreb, 1990., Alpe – Jadran, Slovenija, Portorož, 1993., Langnau, Švicarska 1994., Sopron, Mađarska 1995., IUFRO XXWorld Congress, Tampere (1995, 2004), Grčka (1993), Rusija, Moskva 1996., Švedska (1998), Češka (1997, 2000), Slovačka (1992, 1997) i Slovenija (1996, 1998, 2000, 2001, 2002, 2004). Znanstveno-istraživački interes usmjerava prema više područja djelovanja u okviru iskorištavanja šumskoga bogatstva i gospodarstvenih biotehničkih postupaka. Njegovo je osnovno opredjeljenje proučavanje utjecaja terenskih, sastojinskih, tehničko-tehnoloških, ekoloških i gospodarstvenih čimbenika na mogućnost primjene, proizvodnost i prilagođenost tehnologija i tehničkih sredstava ekološkim, ergonomskim i ekonomskim zahtjevima pridobivanja drva. Kako se pretežiti dio istraživanja temelji na studiju rada i vremena te proučavanju promjenjivih i nepromjenjivih tehničkotehnoloških čimbenika proizvodnosti, takvim istraživanjima polučena je osnova za kritičku analizu modela pridobivanja drva i usmjeravanje prema bolje prilagođenim tehnologijama i svrsishodnijim tehničkim sredstvima. Osim navedenoga, istraživao je s uspjehom u području biomase, sječe stabala i izradbe šumskih drvnih sortimenata, području kakvoće drva, iskorištenja pri sječi i izradbi, istraživanjima debljine i udjela kore stabala u obujmu stabla i sortimenata, udjela bjeli i dvostruke bijeli hrasta lužnjaka, kao i drugim sličnim istraživanjima. Posebnu pozornost usmjerava prema istraživanjima bio ener getskog potencijala šumskih vrsta, proučavajući osim drveća (alepski bor, bukva obična, hrast lužnjak) i grmlje. U tom smislu 2009. organizira međunarodno znan stveno savjetovanje “Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorphafructicosa L.) u Hrvatskoj.” Među istraživačima biotehničke naracije usvaja među prvima ekološku osnovu iskorištavanja šuma. Posvećuje se istraživanjima štetnih pojava na šumskom tlu i stablima pri izvedbi radova pridobivanja drva. Nakon domovinskog rata istražuje šumske gospodarske gubitke u zonama ratnih operacija te gospodarske gubitke u preradbenim pogonima drvne industrije. Radio je na više od 35 znanstvno-istraživačkih i razvojnih projekata kao koordinator, voditelj teme ili suradnik. Sudjeluje aktivno na međunarodnom projektu FORNET, vezanom za unapređenje obrazovnih procesa u šumarstvu. Urednik je za šumarstvo opće enciklopedije Croatika, svezak I., Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, član uredničkoga vijeća časopisa Šumarski list, Drvna industrija i Radovi,član međunarodnog urednič ko ga vijeća časopisa Mehanizacija šumarstva ičasopisa Croatian Jornal of Forestry Engeenering te povremeni član uredništva časopisa Zbornik gozdarstva in lesarstva, Ljubljana. Radove objavljuje u domaćim i stranim znanstvenim časopisima i zbornicima radova s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Sudjeluje s prilozima u monografijamaŠume u Hrvatskoj(1992),Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Obična bukva (Fagus silvaticaL.)u Hrvatskojte u drugim znanstvenim i strukovnim edicijama. Samostalno ili u koautorstvu objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova te priloga u monografijama i knjigama. Sudjeluje na više od 40 domaćih znanstvenih, stručnih i obrazov nih skupova, od kojih neke inicira, organizira i vodi. Djeluje kao redoviti članAkademije šumarskih znanosti, Zagreb, te članHrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva,Hrvatskog lovačkog savezai većeg broja udruga. Predsjednik jeTehničkog odbora za norme obloga i piljenoga drva (TO 55) i Odbora za drvo (183)Hrvatskogzavoda za normeu okviru kojih radi na usklađivanju, donošenju i supstituciji domaćih normi s normama europskog normacijskog sustava (CEN, ISO). U lipnju 2007. godine, prilikom umirovljenja na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dodjeljena mu je spomen-medalja u znak zahvalnosti i priznanja za 35-godišnji doprinos razvitku i napretku Sveučilišta u Zagrebu. U travnju 2011. godine nagrađen je medaljom časti i poveljom Zapadnomađarskog sveučilišta zbog dugogodišnje uspješne suradnje sa Šumarskim fakultetom u Sopronu. Od 1. srpnja 2011. stupa u mirovinu. Time ne prekida stručnu i znanstvenu aktivnost koju, kao redovni član ostvaruje krozAkademiju šumarskih znanosti, zatim kroz Hrvatski šumarski institut, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb te kroz stručne i znanstvene objave. H.Jakovac |