DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 72 <-- 72 --> PDF |
U veljači 2004. Vlada Republike Hrvatske donosi Zaključak u kojemu stoji da se zadužuju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske šume da izrade popis šumskih površina u vlas ništvu RH te predlože Vladi donošenje odluke o osnivanju služno sti radi podizanja višegodišnjih nasada. Prenamjena se odnosi na neobraslo šumsko zemljište i zemljište obra slo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina starosti do 15 godina. Prema istom zaključku spomenuto se ministarstvo i Hrvatske šume zadužuju i za izradu popisa kompenzacijskih površina koje bi se pošumljavale. U studenom 2005. proglašen je novi Zakon o šumama u koji se ugrađuje i problematika prava služnosti u svrhu podizanja trajnih nasada. U članku 57. tako stoji da se “u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može osnovati pravo služnosti u svrhu podizanja višegodišnjih nasada na neobraslom šumskom zemljištu i zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina”. Nakon donošenja Zakona uslijedit će Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasada, 2006. i nova, izmijenjena 2008. godine. Ako nije cijela famozna formulacija “na neobraslom šumskom zemljištu i zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim razvojinim stadijima šumskih sastojina” problematična, onda je zasigurno njen drugi dio “na zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina”.Taj se dio još dodatno specificira sa “makija, garizi, šikare, šibljaci i sl.”Ta je nesretna formulacija vrlo neodređena i ostavlja širok manevarski prostor u njenom tumačenju. U tu formulaciju kao žrtve vrlo lako mogu ući i panjače raznih vrsta. Svaki komentar prenamjene bilo kojih panjača u trajne nasade je suvišan. Na temelju prije spomenutog Zaključka, Zakona i Uredbe u devet odlukaVlade, u razdoblju od 2004. do 2011. godine, izdvojeno je23 298 hašuma i šumskog zemljišta! Ovih se dana očekuje deseta odlukaVlade, s vjerojatno još nekoliko tisuća hektara šuma/šumskog zemljišta predviđenih za trajne nasade. Oni naivni ističu da to nisu izgubljene površine, već da će se one i dalje voditi u našim programima/osnovama gospodarenja. Ne znam koji bi bio smisao da se one i vode u našim programima/ osnovama, jer korisnici mijenjaju kulturu u zemljišnim knjigama, i to više ni de facto ni dejure nisu šume, odnosno šumska zemljišta. Kada bi se te površine doista i dalje vodile u programima/osnovama,bilo bi to ništa drugo nego lažiranje podataka o površini šuma odnosno šumovitosti Lijepe naše.Aupravo postotak šumovitosti sa sintagmom o prirodnosti naših šuma vrlo često s ponosom ističemo. No, zaviri mo li nakratko u aktualnu zakonsku regulativu poljoprivrednog zemljišta, uočit ćemo da agronomi znaju za ovu našu nesmotrenu odluku o prenamjenama, te da na nju ne gledaju nimalo pasivno, već da su svoje interese zaštitili u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o po |