DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 67     <-- 67 -->        PDF

M. Lovrić, S. Krajter, M. Landekić, Ž. Zečić, N. Lovrić, D. Vusić, I. Martinić, M. Šporčić: RAZVOJ ... Šumarski list br. 11–12, CXXXV (2011), 595-603


elemente procjene rizika iz sustava dubinskog snimanja – Konverziju šumskog tla u tla druge namjene, te kon


sustava, a to su:


– Drvo je legalnog podrijetla,
– Pridobivanje drva obavljeno je bez kršenja ljudskih
i običajnih prava,
– Drvo ne dolazi iz šuma visoke zaštitne vrijednosti,
koje su ugrožene aktivnostima pridobivanja drva,
– Drvo ne dolazi iz područja na kojemu je izvršena
prenamjena šumskog zemljišta u neku drugu namjenu,
– Drvo ne dolazi iz šuma u kojima postoje genetski
modificirana stabla.


Unošenjem navedenih elemenata u svoj sustav dubinskog
snimanja poduzeće može iskoristiti FSC certifikat
iz mješovitih izvora (proizvod čija je drvna sirovina
djelomično certificirana), iako to ne znači potpuno zadovoljenjeFLEGTsustava
dubinskog snimanja.


Slične odredbe nalaze se i u PEFC standardu, u prilogu
II. standarda ST2002:2010 u kojemustoji opis sustava
dubinskog snimanja, koji je moguće zasebno
primijeniti u slučaju mješovitih izvora – tj. sustav nalaže
da drvo obuhvaćeno PEFC certifikatima ne smije dolaziti
iz “kontroverznih”izvora, koji su definirani kao:


– Područja u kojima upravljanje šumama nije u
skladu s lokalnim, nacionalnim ili međunarodnim
zakonodavstvom posebice vezano za


Pridobivanje drva i zaštitu prirode


Upravljanje područjima s visokim okolišnim ili kulturnim
vrijednostima


Zaštićene i ugrožene vrste, uključujući CITES propise


Zaštitu na radu


Prava lokalnog stanovništva


Plaćanje porezna i naknada


– Korištenje genetski modificiranih organizama,


verziju primarnih šuma u plantaže.
IFSC i PEFC sustav dubinskogsnimanja zahtijeva
samo-deklaraciju proizvođača/uvoznika, procjenu rizika
te procedure upravljanja rizičnim proizvodima.
Opći kriteriji koji mogu služiti za procjenu rizičnosti
proizvoda su ako država izvoznica drva ima koeficijent
percepcije korupcije (prema Transparency International)
iznad 5.0, ako postoji niska razina provođenja zakona
vezanih za šume (prema The World Bank
Newsletter, Chatham House, Environmental InvestigationAgency,
Global Witness i drugim nevladinim organizacijama),
te ako postoje osnovane sumnje vezane za
dobavljače drva.
Postoje brojni dobrovoljni sustavi verifikacije zakonitosti
proizvoda koje provode organizacije poput Société
Générale de Surveillance (VLO-Verification of
Legal Origini VLC-Verification of Legal Compliance
sustavi); Rainforest Alliance (VLO i VLC) i Bureau
Veritas (OLB-Timber Origin and Legality), no oni nisu
razvijeni kao certifikacijske sheme,jer ne postoji akreditacijski
proces koji bi im pružio zajedničku osnovu,
već je svako poduzeće koje vrši kontrolu zakonitosti
proizvoda razvilo vlastiti standard. Pod vodstvom
RainforestAlliance,međunarodne neprofitne organizacije
za očuvanje tropskih šuma, nastoji se provesti
usklađivanje sustava verifikacije zakonitosti drva sa
sustavima certifikacije.Trenutno niti jedan sustav verifikacije
zakonitosti ne postiže razinu kontrole koju pružaju
sustavi certifikacije. RainforestAlliance je također
razvio i inkrementalni niz standarda kao korake na putu
prema FSC certifikatu,od kojih je predzadnji (“Smart
Step”) program tehničke pripreme poduzeća za FSC
certifikat. Sličnu tehničku potporu nudi iThe Forest
Trust te WWF kroz Global Forest & Trade Network
(EFI, 2011c).


RASPRAVAI ZAKLJUČCI – Discussion and conclusions


Hoće li Uredba o drvu zaživjeti kao regulatorni instrument,
najviše ovisi o uspjehuVPAugovora,o čemu
za sada ne razmatrajunajveći uvoznici i proizvođači ne


3


zakonski pridobivenog drva, a to suKina (39-69 mil m)


3


i Rusija (25-36 mil m; Dieter, 2011.). Ako samo sadašnjih
šest država ostane uVPAsustavu,u njima će se
sječa drva smanjiti za 20%, a cijena drva narasti do 70
%.Takav scenarij čini države sa VPAugovorima nekonkurentnim,
ali s proširivanjem VPAsustava na države
koje su za sada u pregovorima i Rusiju,cijena drva bi se
povećala za samo 15%do 2020.godine, a sječa smanjila
za 10%. U oba slučaja u idućih deset godina cijena drva
u EU narasla bi4–5 %(Moiseyevi dr.2010). U istom
razdoblju proizvodnja tehničke oblovine u zemljama u


3


razvojusmanjila bi se za 8%(do – 48 mil m/god.), dok


bi se povećala za 4%u razvijenim državama, posebice


3
3


SAD-u (do 20 mil m/god.), Finskoj (do 2.8 mil m/god.)


3


i Njemačkoj (do 2.3 mil m/god.;Ruhong i dr.2008.).
Pri tome treba napomenuti da 70%nezakonski pridobivenog
drva u svijetu izveze se u drugu državu, a od država
u kojima je opasnost od nezakonskog pridobivanja
drva niska ili zanemariva najveći uvoznici nezakonskog


3
3


drva su SAD (15 mil. m/god.), Japan (13 mil. m/god.) i


3


Njemačka (6 mil. m/god.). Dodana vrijednost drvne industrije
smanjila bi se najviše u zemljama s visokim stopama
nezakonske sječe (12%Indonezija, 9%Brazil), a
najviše bi se povećala u Njemačkoj (4%) i SAD-u (2%;
Ruhong i dr.2008.). Ni široko razgranatVPAsustav
nije osiguranje uspjeha implementacije Uredbe o drvu,
jer izvoznici drva izVPApartnerskih država mogu zao


bići LAS sustav izvoženjem prvo u treću zemlju,a onda


u EU; u slučaju daljnje obrade drva u trećoj zemlji jako