DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 52 <-- 52 --> PDF |
D. Stojanović, S. Ćurčić, S. Orlović, Z. Galić: INVENTARIZACIJA FAUNE ŠTETNIH SOVICA... Šumarski list br. 11–12, CXXXV (2011), 585-593 doptera s istaknutim naglaskom na šumske vrste sovica (Kovačević &Franjević-Oštrc,1978). Gotovo istodobno i po istim načelima u Srbiji se obavlja inventarizacija i istraživanja na mnogim lokacijama, od kojih je jedna i u Nacionalnom parku “Fruška gora”u mjestu Paragovo (Vasić & Jodal,1976; Đorović,1980; Vulević, 1988). U submediteranskom području Make donije također se obavljaju istraživanja hrastovih defolijatora iz reda Lepidoptera (Donevski, 1977, 1982). Rezultati svih ovih istraživanja jasno ilustriraju kvalitativne i kvantitativne odnose i sastav važnijih štetnih makrolepidoptera na istraživanim lokalitetima. Poznavanje faune makrolepidoptera nekog područja i njene populacijske dinamike ima višestruko značenje, kako za upoznavanje cjelokupne slike stanja faune i rješavanja mnogih entomoloških i zoogeografskih pitanja, tako i za učinkovitiju provedbu mjera neposredne zaštite u šumarskoj praksi kada su u pitanju štetne vrste i kalamiteti koje mogu uzrokovati, a sve u kontekstu šumarske dijagnostičko- prognozne službe (Kovačević,1968; Kovačević &Franjević-Oštrc,1978;Kranjčev, 1981). Sve navedeno osobito vrijedi i u zaštićenim prirodnim dobrima u kojima se sa šumama gospodari. Porodici sovica posebna je pozornost posvećena u specijaliziranoj literaturi koja obrađuje metodologiju i načela dijagnostičko-prognozne službe, i već je pred 30-ak godina u opširnom tekstudetaljno navedeno kako provoditi metode kontrole gustoće populacije i prognozu dinamike populacije brojnih, šumarski značajnih vrsta sovica (Vasić, 1981). Naznaka je dominantno stav ljena na veliko značenje sovica u sinergiji s ostalim defolijatorima sklonima prenamnoženju, ali i potencijalnim gradacijama u kojima mogu sovice i samostalno sudjelovati. Izvještajna i dijagnostičko-prognozna služba zaštite šuma prati dinamiku populacije onih vrsta sovica koje su u prošlosti prouzročile štetu i daje prognozu pojave tih vrsta,kako bi se blagovremeno uočilo povećanje brojnosti i na vrijeme počelo s obavljanjem preventivnih mjera u cilju sprječavanja prenamnoženja. Prema planu upravljanja od 2011–2020. godine, Nacionalni park “Fruška gora”je kao jedan od najvažnijih zadataka u poglavlju “Prioritetni ciljevi, mjere i aktivnosti na zaštiti, održavanju, praćenju stanja i unapređenju prirodnih i stvorenih vrednosti” naložio praćenje kretanja populacija štetnih kukaca u zaštićenim šumskim biocenozama. U šumama listača sovice se pojavljuju uvijek u kombinaciji s najvažnjim defolijatorima poput gubara (Lymantria dispar L.), kukavičjeg suznika (Malacosoma neustriaL.) te mnogobrojnim štetnim leptirima iz porodice savijača (Tortricidae). Što se baš samih sovica tiče, zabilježene su samostalne gradacije sljedećih vrsta: Orthosia populeti(Fabricius, 1775) na topoli,O. munda (Denis &Schiffermüller,1775) na topoli i vrbi i Nycteola asiatica (Krulikovsky, 1904) na topoli. Poznate su masovne pojave pojedinih sovica, a posebno: Pseudoips prasinana(Linnaeus,1758) često na bukvi,Scoliopteryx libatrix(Linnaeus,1758) čije su gradacije zabilježene na topoli, Dicycla oo (Linnaeus, 1758) vrlo česta na hrastu,Moma alpium(Osbeck, 1778) u gradacijama u šumama donjeg Srema, Acronicta rumicis (Linnaeus, 1758) često na vrbi i topoli i Minucia lunaris (Denis & Schiffermüller, 1775) kao jedna od najčešćih sovica na hrastu (Vasi,1981;Čamprag &Jovanić,2005).Panolis flammea (Denis & Schiffermüller, 1775), borova sovica, poznati je štetnik u europskim šumama (Hartmann i dr.2007). Cilj sedmogodišnjih istraživanja bio je izvršiti inventarizaciju potencijalno štetnih vrsta sovica koje žive na šumskom drveću i hrane se lišćem u šumskim biocenozama Nacionalnog parka “Fruška gora”. Podaci prikazani u ovome radu mogu ukazati na potencijal mogućih prenamnoženja evidentiranih vrsta ili grupa u okviru porodice i čitavog reda leptira. Ovako dobiveni podaci vrlo su važni za unapređenje strategije zaštite šumskih ekosustava u objektima zaštićene prirode od mogućih gradacija štetnika, odnosno potencijalnih šteta uslijed njihova prenamnoženja. Dobiveni podaci u okviru permanentnog monitoringa mogu ukazivati na trend rasta ili opadanja, učestalost sastava pojedinih vrsta, te posljedično mogućih izazvanih šteta. Dobiveni postotak štetnih vrsta u odnosu na ukupan broj vrsta sovica u Nacionalnom parku “Fruška gora” uspoređen je sa postotkom ovih vrsta dobivenim prije 30-ak godina u Spačvanskim šumama Hrvatske (Kovačević& Franjević-Oštrc,1978) udaljenim tridesetak kilometara zapadno od područja Fruške gore. MATERIJALI I METODE RADA– Materials and methods U razdoblju od 2002. do 2008. godine sakupljana su imaga sovica uz pomoć svjetlosne klopke (živine lampe “TEŽWTF”od 250Wi “Philips Ml”od 100, 160, 250 i 400W, kao i petromaks lampe od 400 W), iza koje je postavljeno bijelo pamučno platno. Manji broj prikupljenih imaga sakupljen je na uličnim svjetiljkama ili na cvijeću tijekom noći osvjetljavanjem jakim baterijskim lampama (Kranjčev, 1981). Jedan broj primjeraka sovica sakupljan je modificiranim Malaiseovim klopkama, kao i vinskim klopkama (Stojanović i dr. 2006a;Stojanović,2009). Učestalostjavljanja procjenjivana je bez izlovljavanja i usmrćivanja svih primjeraka. U odnosu na preporuke usmjerene na neinvazivne tehnike monitoringa (Kranjčev, 1981) nije korištena automatika-mrtvolovka, već je istraživač svo vrijeme uz izvore svjetla obavljao selekciju pri prikup lja nju, analizirao vrste i registrirao sustav svog osvjetljenog prostora u obvezi i suglasnosti sa zaštitom |