DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 98     <-- 98 -->        PDF

područja Hrvatske. Raspravljena je problematika vrednovanja
općekorisnih fukcija šuma i dani su prijedlozi
za unapređenje klasifikacije i kriterija vrednovanja općekorisnih
funkcija šuma u Hrvatskoj.


Prof. dr. sc. Milan GlavašsaŠumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu prezentirao je rad pod naslovom
Šumski požari na kršu i odgovornost za njihovo nastajanje.
U svojoj analizi istaknuo je da na krškom području
prosječno godišnje izbije 230 šumskih požara
(Uprava šuma podružnica Split 195) koji opožare približno
15 000 ha površina.Vrlo je zabrinjavajuće da je po
jednom požaru opožareno preko 60 ha. Na površinama
kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. nastaje 52 %, a
na onima kojima gospodare drugi subjekti, u privatnim
šumama i na poljoprivrednim zemljištima 48 % požara.
Ustanovio je kako šumski požari trebaju biti briga cijeloga
društva, svih gospodara zemljišnim površinama, a
ne samo Hrvatskih šuma d.o.o.Tomu u prilog govori i
činjenica da velik broj požara nastaje u proljetnim mjesecima
zbog nekontroliranog spaljivanja biljnih ostataka
na poljoprivrednim zemljištima.


U radu Potencijalna ugroženost mediteranske
šumske vegetacije požarima,kojega su prezentirali dr.
sc. RomanRosavec,prof. dr. sc. Željko Španjoli
doc. dr. sc. Damir Barčićistaknuto je kako je vegetacija
Mediterana po mnogo čemu specifična, pa tako i po
uzročno-posljedičnoj vezi sa šumskim požarima. Kemijski
sastav drveća, grmlja i prizemnog rašća od velike
su važnosti za inicijalnu zapaljivost i daljnju gorivost,
jer neke biljne vrste sadrže lako zapaljive tvari. Poznato
je da su četinjače zbog obilja smole najlakše zapaljive.
Međutim, i mediteranske tvrdolisne listače često sadrže
različita eterična ulja, koja su po zapaljivosti bliska smolama,
pa vazdazelene makije i garige po stupnju podložnosti
požarima slijede odmah iza četinjača.


Mr. Dragica ŽajaizUprave šuma podružnice
Split,u radu koji nosi naslovIzgradnja na šumskom
zemljištu i izdvajanje iz šumskogospodarskog područja
bez naknade – prijetnja potrajnosti šuma
Dalmacije,istaknula je kako se izgradnjom dionice autoceste
Sveti Rok – Split (Dugopolje) dogodio značajan
zahvat u prostoru koji uključuje pojas širine 60 m.
Riječ je o površinama u državnom vlasništvu,koje su u
prirodi šuma i šumsko zemljište. Zakon o javnim cestama
(NN 100/96) propisao je da se za takve površine
ne plaća naknada za prenešena prava, koja je inače utvrđena
odredbama Zakona o šumama (NN 140/05). Istraživanjem
je obavljeno preklapanje područja izgradnje


(k.o.i k.č.z.), sukladno Rješenjima o izdvajanju, s podacima
iz Programa za gospodarenje šumama. Rezultati
istraživanja pokazuju da se od utvrđene naknade u iznosu
od 151 696 081,40 kn propustilo podići 8492 ha
novih šuma.To je u suprotnosti s temeljnim ciljevima
gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj (potrajnost).
Natemelju istraživanja predložena je izmjena
Zakona o javnim cestama ili mogućnost osiguranja dru


gih sredstava.


U radu koji nosi naslov Utjecaj šume na vodni


režim i zaštitu tla od erozije u slivu bujice Suvave,


autori dr. sc. Vlado Topić, dr.sc. LukrecijaButorac
i GoranJelić,dipl. ing. šum., sa Instituta za jadranske
kulture i melioraciju krša iz Splita,iznijeli su podatke o
oborinama, vodostajima, protokama i količinama nanosa
iznesenim otjecajnim vodama sa sliva bujice Suvave.
Prezentiran je pregled rezultata istraživanja za
istraživačka razdoblja od 1972. do 1975. godine, od
1975. do 1993. godine te od 2003. do 2009. godine
kada je ustanovljen vrlo nizak prosječni godišnji gubi


2


tak tla koji iznosi 32,3 tone ili 1,8 t/km(0,018 t/ha), što
je 3,7 puta manje u odnosu na prethodno istraživačko
razdoblje, kada je 58,2% površine sliva bilo pod neobraslim
šumskim zemljištem.


Autori dr. sc. Nenad Potočić, dr.sc. IvanSeletković
i dr. sc. Tamara Jakovljević,Hrvatski šu-
mar ski institut, Jastrebarsko, prezentirali su rad pod
nas lovom Stanje oštećenosti sredozemnih šuma i
utjecaj imisija. U radu su prezentirani rezultati procjene
oštećenosti krošanja šumskih vrsta drveća na području
hrvatskog Mediterana, rezultati praćenja imisija
putem bioindikacije i motrenja atmosferskih taloženja
(depozicije) u šumske ekosustave, zatim rezultati istraživanja
vezanih za odnos osutosti krošanja i debljinskog
prirasta hrasta medunca, kao i odnos osutosti krošanja i
različitih stanišnih parametara.


Rad pod naslovom Današnji rezultati i perspektive
budućih aktivnosti pri osnivanju novih šumskih
nasada na sredozemnom područjuprezentirali su dr.
sc. DamirDrvodelić,prof. dr. sc. Milan Oršanići
Vinko Paulić, dipl. ing. šum., sa Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Prikazana je trenutna struktura
šumskih nasada na Mediteranskom području Republike
Hrvatske s obzirom na zastupljenost vrsta, površinu,
dob, drvnu zalihu i prirast. Istaknuto je kako bi
buduće aktivnosti valjalo usmjeriti prema istraživanjima
fizioloških kriterijia kvalitete sadnica (potencijal
rasta korijena, vodni turgor itd.) i utjecaju mehaničkih
čimbenika (osjetljivost sadnica na oštećivanje, štetni
utjecaj vađenja, dorade, klasiranja, čuvanja, transporta,
tehnike ručne ili strojne sadnje) na uspjeh pošumljavanja
na kršu.


Autori prof. dr. sc. Igor Anić, dr.sc. Stjepan Mikac
sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i
IvoŠarić,dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,
UŠPSplit, prezentirali su rad pod naslovomPrirodno
pomlađivanje dalmatinskog crnog bora
(Pinus nigraJ. F. Arnold subsp. dalmatica /Vis./
Franco) na otoku Braču. Cilj istraživanja bio je usta


noviti utjecaj stupnja sklopa na strukturu, visinski pri


rast i kvalitetu mladika dalmatinskoga crnog bora. S