DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 UDK 630* 622 + 653: 231 (Quercus roburL.) (001) PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJA OBNOVE SASTOJINA HRASTALUŽNJAKA(Quercus roburL.) NAPRIMJERU GOSPODARSKE JEDINICE “JOSIPKOZARAC” APPLICATIONAND COMPARISON OF DIFFERENT MODELS FOR REGENERATION PLANNING OF PEDUNCULATE OAK STANDS (Quercus roburL.) – AMANAGEMENT UNIT “JOSIP KOZARAC” CASE STUDY 111 Jura ČAVLOVIĆ, Krunoslav TESLAK, Ante SELETKOVIĆ SAŽETAK: U odnosu na planiranje intenziteta obnove na razini šume, složeniji i zahtjevniji dio planiranja odnosi se na odabir odgovarajućih sastojina za obnovu. To je posebno izraženo u uvjetima narušene strukture šume i sastojina, pri čemu se rangiranje sastojina prema prioritetu obnove treba zasnivati na objektivnim kriterijima. U radu je korišten model razlike prosječnog potencijalnog prihoda (rente) kao posljedica odluke o provedbi ili odgodi obnove potencijalno zrele lužnjakove sastojine, za rangiranje prema prioritetu obnove. Na primjeru uređajnog razreda hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Josip Kozarac”, prema propisanom 10-godišnjem etatu glavnog prihoda od 265 ha, odabrane su sastojine dobi iznad 100 godina rangiranjem na temelju razlike u renti i dobi kao kriterija. Rangiranje je pokazalo da sastojine loše strukture dobi manje od 120 godina i prosječno manje površine imaju najveći prioritet, dok sastojine kvalitetne strukture, dobi iznad 135 godina i prosječno veće površine imaju najmanji prioritet obnove. Obnovom 21 najstarije i strukturno najkvalitetnije sastojine ostvario bi se najveći ukupni prihod od 73 mil. kuna, ali i najveći posredni i dugoročni gubitci. Ukupnim prihodom od 47 mil. kuna i najmanjim dugoročnim i posrednim gubitcima bi rezultirao pristup temeljen na modelu razlike u renti. Postojeći pristupi planiranja obnove lužnjakovih sastojina dijelom uzimaju u obzir zahtjeve dugoročne održivosti gospodarenja, a primjena i razvoj modela odlučivanja vodio bi intenzivnijem i učinkovitijem gospodarenju. Ključne riječi:hrast lužnjak, uređivanje šuma, renta, planiranje etata glavnog prihoda, prioritet obnove, struktura sastojine 1. UVOD – Introduction Trajna obnova sastojina predstavlja jednu od najznača zitet obnove šume, odnosno površina sastojina koje se trej nijih pretpostavki i preduvjeta održivosti šuma i održivog ba ju obnoviti tijekom određenog planskogospodarskog ra i. 2000). U uvje- z doblja, treba odgovarati teoretskoj površini obnove. Pre gospodarenja šumama (Kneeshaw drtima koji odgovaraju idealnim teoretskim, intenzitet ob- ma tome, planiranje intenziteta obnove na razini šume nove šume definiran je površinom šume i ophodnjom, a (g ospodarska jedinica, uređajni razred) predstavlja jednoprostorna i vremenska dinamika obnove sastojina je usta s tavniji i općenitiji dio planiranja. Značajno složeniji i za ljena i zasniva se na modelu idealne šume. Iako udio zrelih h tjevniji dio planiranja odnosi se na izbor odgovarajućih sastojina može imati utjecaja na intenzitet obnove šume u sa stojina koje ćebiti uključene u planiranu površinu obno uvjetima narušene dobne strukture šume, radi zahtjeva du ve, posebno kada se radi o velikom broju potencijalnih sagoročne uspostave normalne dobne strukture šume, inten stojina za obnovu narušene i prostorno heterogene strukture, te kada se radi o višeciljnom pristupu gospodarenja Prof. dr. sc. Jura Čavlović, dr. sc. Krunoslav Teslak, (npr.Bettingeri dr.2003) gdje zadovoljavanje poseb- Doc. dr. sc. Ante Seletković, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, nih ciljeva gospodarenja može ograničavati ili uvjetovati Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, pro stornu i vremensku dinamiku obnove šuma. Dob sast 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: cavlovic@sumfak.hr |