DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 61     <-- 61 -->        PDF

T. Kirin, J. Kralj, D. Ćiković, Z. Dolenec: HABITAT SELECTIONAND SIMILARITY OF THE FOREST ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 467-475
SAŽETAK: Istraživanja zajednica ptica pjevica šumskih staništa ukazuju
da na njihovu strukturu i gustoću populacija mogu utjecati floristička i strukturalna
svojstva vegetacije. U ovom istraživanju željeli smo, usporedbom zajednica
ptica šumskih staništa dvaju parkova prirode, utvrditi utjecaj
florističkih i strukturalnih svojstava vegetacije na zajednicu ptica gnjezdarica.
Istraživanje je provedeno tijekom 2006. i 2007. u Parkovima prirode Medvednica
i Žumberak – Samoborsko gorje. Šume pokrivaju oko 60 % površineu oba parka, ali su kontinuirane na Medvednici i nešto rascjepkanije na Žumberku.
Istraživanje ptica provedeno je metodom prebrojavanja u točki, a uzorkovanje
staništa metodom kružnih ploha. Istraživanje je provedeno na ukupno101 točki: 49 na Medvednici i 52 na Žumberku. Pri statističkoj obradi korišteni
su neparametrijski testovi (Kruskal–Wallis i Kendal Tau). Udio temeljnice
stabala korišten je za određivanje pripadnosti pojedinom šumskim tipu:
bukovoj, hrastovoj, mješovitoj listopadnoj i mješovitoj crnogoričnoj šumi.
Prosječna temeljnica stabla korištena je kao indikator starosti šume. Istraživanjem
je zabilježeno ukupno 27 vrsta ptica pjevica u šumama Medvednice i32 na Žumberku (Tablica 1). Šest vrsta ptica bilo je vezano uz određeni tip
šume, s više od 40 % parova zabilježenih u tom šumskom tipu. Diverzitet vrstabio je viši na Žumberku, dok je gustoća populacija ptica pjevica bila veća na
Medvednici (Slika 2). Sorensenov indeks pokazao je da zajednice ptica istog
tipa šume između dva područja pokazuju znatno veću sličnost nego floristički
sastav (Slika 3). Najveća sličnost u zajednicama ptica između dva Parka zabilježena
je u bukovim i hrastovim sastojinama. Hrastove sastojine pokazuju
najmanju florističku sličnost, ali nemaju značajnih razlika u strukturalnim
svojstvima niti u ekološkim skupinama ptica. Bukove sastojine naprotiv pokazuju
značajne strukturalne razlike i u njima je, kao i u mješovitim crnogoričnim
sastojinama, zabilježena najveća razlika među ekološkim skupinama
ptica između dva Parka. Strukturalne razlike tih šuma između dva Parka su
rezultat različite starosti sastojina, a ptice su imale veće gustoće u starijim šu-
mama. Među strukturalnim svojstvima vegetacije, ona vezana uz starost šume
(prosječna temeljnica i broj mladih stabala) bile su značajno korelirane s
ukupnom gustoćom populacija pjevica i s gustoćom različitih ekoloških skupina.
Zaključak je ovog istraživanja da floristički sastav šuma ima utjecaj na
odabir tipa šume u kojoj će se neke vrste ptica pjevica gnijezditi, dok na odabir
samog područja gniježđenja veći utjecaj imaju strukturalna svojstva šume.


Ključne riječi:zajednice ptica pjevica, šumska staništa, struktura vegetacije,
Parkovi prirode