DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 45     <-- 45 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
(tablica 1). Svi su projekti uvedeni u jedinstven popis s
osnovnim podacima o projektu: naziv, trajanje, izvor
financiranja, te je svakomu projektu dodijeljen redni
broj (tablica 1).To je bio prvi korak u detaljnoj pojedinačnoj
kvalitativnoj analizi koja se sastojala od identifikacije
aktivnosti i rezultata projekta promatranih kroz
prizmu modela resornoga istraživanja, odnosno kroz
sfereistraživanja,integracijeiprimjene. Prvo je analizirana
prisutnost tih elemenata (npr. prisutnost sfere
znanstvene primjeneu informacijama o objavljenim
radovima i izlaganjima na skupovima) u projektnoj dokumentaciji,
a zatim njihov međusobni odnos i dinami ka.
Kako bi se uspjela rekonstruirati njihova dinamika,
bilo je potrebno proširiti analizu na primarne podatke


koji su prikupljeni polustrukturiranim upitnicima i razgovorima
s voditeljima projekata i upravom Instituta
(pri čemu su pojedini dijelovi upitnika odgovarali navedenim
elementima modela, odnosno sferama). Cilj je
bio prikupiti informacije o sferiintegracijete provjeriti
slaganje s podacima prikupljenim kvalitativnom analizom
projektne dokumentacije.


Uz pomoć prikupljenih podataka napravljeni su grafički
prikazi proizvodnih linija za svaki projekt posebno.
Razvrstavanje dobivenih grafičkih prikaza s
obzirom na sličnosti i razlike u identificiranim procesima
pristupilo se sintezi rezultata i njihovu znanstvenomu
tumačenju.


REZULTATI – Results


Sintezom rezultata izdvojeno je pet osnovnih proizvodnih
linija Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš.
Iako se unutar tih osnovnih linija naziru neke podskupine
koje se mogu izdvojiti, za potrebe ovoga rada primjenjivost
modela ilustrirana je na ovih pet skupina.


Proizvodna linija 1 – Preliminarna istraživanja
(Production line 1-Preliminary research).Ova istraživanja
počinju u sferi integracijes pretpostavkom o
tome koje će teme u budućnosti biti relevantne i što bi
za pojedinoga sudionika moglo biti korisno. Kako
nema izravnoga inputa “izvana”, tj. od sudionika iz političkih
procesa, proizvodna je linija u ovom dijelu prikazana
isprekidano i prelazi u punu u sferiistraživanja
(slika 2). U njoj i ostaje, što znači da je većina aktivnosti
u okviru preliminarnih istraživanja znanstvenoistraživačkoga
tipa.To ne isključuje mogućnost da se u
sferiintegracijes vremena na vrijeme provjeri ide li se
u dobrom smjeru, osobito ako istraživanje traje dugi
niz godina.To je na istom grafikonu prikazano isprekidanim
crtama, koje se iz sfereistraživanjaspuštaju u


sferuintegracije.Takva se crta može dalje nastaviti u
sferupraktične primjene(slika 2) s obzirom na to da se
u odnosu na perspektivu istraživanja takva primjena
očekuje u bližoj ili u daljnjoj budućnosti. Što se znanstvene
primjene tiče, tu situacija može biti drukčija.
Naime, analiza je pokazala da osim određenoga broja
projekata kod kojih se znanstveni radovi i predstavljanje
rezultata na znanstvenim skupovima očekuju tek u
budućnosti, u velikom broju slučajeva publikacije i izlaganja
već postoje. Zato je crta koja iz sfereistraživanjaulazi
u sferuznanstvene primjenepuna (slika 2) te
se na kraju dijeli na dvije skupine konačnih “proizvoda”,
npr. publikacije i izlaganja.


Analiza je pokazala da se 15 od 51 projekta može
svrstati u skupinu preliminarnih istraživanja (tablica 1).
Kao jedan od slikovitijih primjera može se navesti projekt
europskoga testa provenijencija bukve(INŠO
2007a).U njemu se pošlo od pretpostavke da će buduće
klimatske promjene dovesti do sukcesije vrsta te da će
bukva biti vrlo ugrožena. Naime, zbog povećanja tem-


Slika 2.Proizvodna linija 1 – Preliminarna istraživanja


Figure 2Production line 1 – Preliminary research