DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 35     <-- 35 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
UDK 630* 945.4 + 935 (001)


ANALITIČKI MODELRESORNOGAISTRAŽIVANJAKAO ZNANSTVENO
UTEMELJENOGASAVJETOVANJASUDIONIKAU POLITIČKOM PROCESU


Analiza znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta
za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novog Sada


ANALYTIC MODEL OF DEPARTAMENTAL RESEARCHAS SCIENCE-BASED
ADVISING OFACTORS IN POLITICAL PROCESS
Analysis of research activity of the Institute of Lowland
Forestry and Environment from Novi Sad


123


Mirjana STEVANOV, Michael BÖCHER, Max KROTT,


456


Saša ORLOVIĆ, Dijana VULETIĆ, Silvija KRAJTER


SAŽETAK: U posljednje vrijeme sve su izraženiji zahtjevi za “uporabljivom”
znanosti s izravno primjenjivim rezultatima u praksi. Mnoge europske
zemlje, tako i Srbija i Hrvatska, postavljaju slične zahtjeve. Postojeće strategije
i zakoni koji se odnose na znanstvenoistraživačku djelatnost javnih instituta
(Vlada RS 2010, Vlada RH 2006, Hrvatski sabor 2003, MZOS 2006,
2007, 2010) navode da se znanstvenoistraživačka djelatnost obavlja radi
ostvarivanja državnih interesa, uskom suradnjom s praksom i aktivnim prijenosom
znanstveno utemeljenih i pravodobnih informacija donositeljima
odluka i ostalim zainteresiranim stranama. Na primjeru Instituta za nizinsko
šumarstvo i okoliš iz Srbije, pokazat ćemo da li, kako i u kojoj mjeri javni
znanstveni instituti u području šumarstva i okoliša “osluškuju” potrebe sudionika
u političkim procesima, odnosno koliko je znanstvenoistraživačka djelatnost
Instituta u skladu sa zahtjevom “uporabljive znanosti”. Pri tome ćemo se
poslužiti modelom resornoga istraživanja (Böcher i Krott 2010), koji aktivnosti
i rezultate Instituta promatra kroz sfere istraživanja, integracije, znanstvene
i praktične primjene. Veze između tih sfera prikazane su proizvodnim
linijama, koje predstavljaju tijek i rezultate proizvodnje, u našem slučaju projekata.
Analiza obuhvaća 51 znanstveno-istraživački projekt u razdoblju od
2005. do 2010. godine. Rezultati pokazuju primjenjivost modela resornoga
istraživanja na odabrani Institut te jaku vezu između Instituta i korisnika rezultata
istraživanja. Korišteni model, analizom aktivnosti Instituta za nizinsko
šumarstvo i okoliš naglašava upravo uporabljivost rezultata koja je pri uobičajenim
metodama evaluacije Instituta teško vidljiva.


Ključne riječi:resorno istraživanje, model resornoga istraživanja,
šumarstvo, javni šumarski instituti, znanstvenoistraživački rad, proizvodne linije,
uporabljiva znanost


1


Mirjana Stevanov, Istraživač-suradnik, Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš, Antona Čehova 13,
21 000 Novi Sad, Srbija, e-pošta: mzavodj@gwdg.de


2


Michael Böcher, Istraživač-suradnik, Katedra za šumarsku politiku i politiku zaštite prirode, Fakultet za šumarsku
znanost i ekologiju šuma Sveučilišta u Göttingenu, Njemačka, Buesgenweg 3, Göttingen, e-pošta: mboeche@gwdg.de


3


Max Krott, Profesor, Katedra za šumarsku politiku i politiku zaštite prirode, Fakultet za šumarsku znanost
i ekologiju šuma Sveučilišta u Göttingenu, Njemačka, Buesgenweg 3, Goettingen, e-pošta: mkrott@gwdg.de


4


Saša Orlović, Znanstveni savjetnik, Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš,Antona Čehova 13,
21 000 Novi Sad, Srbija, e-pošta: sasao@uns.ac.rs


5


DijanaVuletić, Znanstvena savjetnica, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko,
Hrvatska, e-pošta: dijanav@sumins.hr


6


Silvija Krajter, Znanstvena novakinja-asistentica, Hrvatski šumarski institut, Trnjanska cesta 35, 10 000 Zagreb,
Hrvatska, e-pošta: silvijak@sumins.hr


449




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 36     <-- 36 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
UVOD – Introduction


Oblikovanje “uporabljive znanosti”(engl. usable
science), kako Dillingi Lemos(2011) nazivaju
znanstveno-istraživačke rezultate namijenjene izravnim
korisnicima, u mnogim je zemljama svijeta prepoznato
kao strateški zadatak. Sjedinjene Američke
Države među prvima zakonski propisuju da znanje
treba biti “uporabljivo i dostupno kreatorima politike”
(US Congress, 1990 u:DillingiLemos2011). Sličan
se učinak očekuje u Saveznoj Republici Njemačkoj
kao rezultat uvođenja koncepta modernoga resornoga
istraživanja (njem. Koncept einer modernen Ressortforschung),
koji je usvojilaVlada te zemlje 2007. go-
dine (Bundesregierung2007), a o čemu će biti
više riječi u nastavku ovoga rada.


IVlada Republike Srbije (RS) prepoznala je potrebu
za “(...) uspostavljanjem jače suradnje između znanstvenoistraživačkih
institucija i korisnika rezultata
istraživanja”(Vlada RS 2010: 27).To se vidi u Nacionalnoj
strategiji znanstveno-tehnološkoga razvoja
(Vlada RS 2010) te u Strategiji razvoja šumarstva,gdje
se naglašava nužnost “pomicanja fokusa s fundamentalnih
na primijenjena istraživanja, namijenjena izravnim
korisnicima”(Vlada RS 2006: 65). Kao izravni korisnici
navode se “veliki sustavi”poput državne uprave i
njezinih ministarstava (Vlada RS 2010), te privatni šumovlasnici,
mala i srednja poduzeća (Vlada RS 2006).
Pri tomu se u obadva dokumenta, osim zahtjeva za
praktičnom uporabljivošću rezultata, naglašava i potreba
za multidisciplinarnim pristupom u rješavanju
prioritetnih znanstvenoistraživačkih pitanja.


Slična je nastojanja iskazala i Republika Hrvatska
(RH), koja u svojim strateškim dokumentima i akcijskim
planovima za unaprjeđenje znanstvenoistraživač koga
sustava prepoznaje potrebu za boljom povezanošću između
znanosti i industrije, boljim sus tavima za prijenos
znanja te komercijalizacijom znanstvenih istraživanja
(Strateški okvir za razvoj 2006–2013, Znanstvena i tehnologijska
politika Republike Hrvatske 2006–2010,Ak


cijski plan 2007–2010).Tako, primjerice, u Akcijskom
planu stoji da je potrebno “jačanje potražnje poslovnoga
sektora za istraživanje i razvoj u javnim institutima i
sveučilištima”(str. 16), a u prijedlogu novoga Zakona o
znanstveno-istraživačkoj djelatnosti navodi se “primjena
rezultata istraživanja kao mjera za povećanje
konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva”te da “javni
znanstveni instituti izrađuju i znanstvene i stručne podloge
prema potrebama tijela državne uprave, jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih institucija
javnoga sektora”(čl. 21). U odnosu na takve
zahtjeve nameće se pitanje: Koje uvjete treba ispunjavati
znanost kako bi njezini rezultati bili relevantni za
praksu? PremaBöcheruiKrottu(2011) to su ponajprije
dva uvjeta: (1) odgovore na znanstveno-istraživačka
pitanja koja nameću problemi u praksi treba tražiti
sa stajališta različitih disciplina (multidisciplinarno), (2)
rješenja tih problema treba tražiti zajedno sa sudionicima
iz prakse,čije su iskustvo i suradnja prijeko potrebni
u jednom takvom procesu.


Resornim istraživanjem, kao oblikom pružanja
znanstveno utemeljenih informacija sudionicima iz
prakse, nastoje se zadovoljiti ti uvjeti te pružiti pravodobni
savjeti društvu i politici o aktualnim pitanjima i
problemima, a ta su pitanja i problemi polazišna točka
u procesu nastanka znanstvene spoznaje (Böcher
Krott2011).


Polazeći od činjenice da potreba i potražnja za resornim
istraživanjem postoje, dosadašnja istraživanja u
zapadnoeuropskim zemljama pokazuju da institucije
koje se njima bave uglavnom ispunjavaju te uvjete
(BöcheriKrott2011). Na primjeru Instituta za nizinsko
šumarstvo i životnu sredinu iz Novoga Sada
(Srbija) provjerit će se pretpostavka o postojanju sličnih
procesa u zemljama jugoistočne Europe. Najprije
će se objasniti teoretske postavke i sam model resornoga
istraživanja, koji će se zatim primijeniti na konkretne
aktivnosti Instituta.


TEORETSKAUTEMELJENJOST MODELARESORNOGA
ISTRAŽIVANJAI ISTRAŽIVAČKO-POLITIČKASFERA–
Theoretical basis of Model of departamental research and research-policy sphere


PremaBöcheruiKrottu(2010, 2011) teoretski
okvir na kojemu se temelji predloženi analitički model
sastoji se od sociologije znanstvene spoznaje i analitičke
teorije, čiji će elementi biti opisani u ovom poglavlju.
Nastavno će se ispitati utemeljenost modela u


Sociologija znanstvene spoznaje–
Gledano sa stajališta “radikalnoga”programa
(Wein gart2003, Knoblauch2010), sociologija
znanstvene spoznaje promatra spoznaju kao proizvod
jedinstvenoga društvenoga procesa koji se naziva istra


istraživačko-političkoj sferi prakse, kao neizbježnoj
kada je riječ o znanstveno utemeljenom savjetovanju
sudionika u političkim procesima (Böcheri Krott
2010, 2011).


Sociology of scientific knowledge


živanje. Pod pretpostavkom da na taj proces i u društvenim
i u prirodnim znanostima, među ostalim, utječe i
društveno okruženje (npr. političke odluke, ekonomski
okvir, masovni mediji itd.), sociologija znanstvene




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 37     <-- 37 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
spoznaje proučava i sistematizira uvjete pod kojima do-vačkih i razvojnih zadataka obavlja se za jedan resor, a
lazi (ili ne dolazi) do stvaranja konkretnih znanstvenihmanji dio projekata realizira se za druge resore ili u suspoznaja
(Weingart2003, Knoblauch 2010). To jeradnji s njima (Lundgreeni dr.1986, Böcheri
slučaj i sa spoznajom koja nastaje u okviru resornogaKrott2011). U Srbiji i Hrvatskoj veza između resora i


istraživanja. Sociologija znanstvene spoznaje promatraistraživanja nije formalizirana te instituti pripadaju
ga kao rezultat (samostalnoga) procesa,čija je osnovna
znanstvenomu administrativnomu sustavu, a resorna
funkcija pružanje znanstveno utemeljenih savjeta i in


istraživanja temelje se na projektima, za koje se instiformacija
sudionicima u političkom procesu, a koje na


tuti natječu kod različitih ministarstava, javnih i držastaje
u specifičnim uvjetima (Weingarti Lentsch


vnih poduzeća, lokalne samouprave itd. (INŠO 2010,
2008: 169, u:BöcheriKrott2011:62). Naime, in


HŠI 2010). Strukturni razvoj resora tih dviju zemalja
stitucije koje se bave resornim istraživanjem proizvode


ne ide u smjeru institucionalizacije znanstvenoistražiznanstveno
utemeljene činjenice, a referentni okvir za


vačkoga rada (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visotakvu
djelatnost određen je zadacima jednoga ili više


kom obrazovanju, NN 123/03, 105/04, 174/04, 2/07,
resora. Savjetodavna funkcija resornoga istraživanja


63/2011; Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti,
tako se uglavnom temelji na ustaljenoj vezi između


SG 110/05, 50/06, 18/2010), ali unatoč tomu u šumaristraživačkih
institucija i konkretnih resora (npr. mini


skom sektoru nisu rijetki primjeri postojanja neformalstarstava
u čijem se djelokrugu nalaze znanost, šumar


institutima daju konkretne ovlasti i zaduženja u provo


nih veza između instituta i ministarstava,gdje se
7
stvo ili okoliš, ali i ostalih sudionika, na primjer javnih


ili državnih poduzeća za gospodarenje šumama, gra


đenju istraživanja ili se prema njima postavljaju konđanstva,
lokalne samouprave itd.).


kretni zahtjevi za istraživanjima. U slučaju da se
Ako je ta veza i formalna, govorimo o instituciona


spomenute veze djelomično formaliziraju, odnosno deliziranom
resornom istraživanju (Böcheri Krott


finiraju zakonskim i/ili podzakonskim aktima, zovemo
2010), kakvo nalazimo u Njemačkoj gdje su zavodi i


to djelomičnom institucionalizacijom. Primjer za to nainstituti
tradicionalno smješteni u hijerarhijski okvir


lazimo u Hrvatskoj gdje su nekim zakonima Institutu
jednoga matičnoga resora (Lundgreeni.
dane ovlasti i zaduženja za provođenjem određenih ak


dr1986) i


8


tivnosti i istraživanja.
noga sustava (Lundgreeni dr.1986). Većinaistraži


gdje čine dio jedinstvenoga političko-administrativ


Analitička teorija–Analytical theory
Analitička teorija političkih znanosti temelji se na(Böcher2007, Pregernig2004, u: Böcheri
pretpostavci da je analitičko znanje izuzetno pogodno zaKrott2011:65). Povezanost toga tipa razumijevala bi
rješavanje političkih problema (Popper1972, Na-strogu podjelu sfere u kojoj nastaje znanstvena spoznaja
ssmacher2004, Krott2010). U tom kontekstui sfere u kojoj se ona politički koristi, što uglavnom nije
model resornoga istraživanja, kao znanstveno utemeljen
slučaj (Böcher2007,Pregernig2004, u:Böcher
oblik savjetovanja sudionika u političkim procesima


iKrott2011:65). S druge strane, poznato je da su gla(
BöcheriKrott2010), koristi se i za istraživanje op


vni pokretači političkih procesa ponajprije politički intetimalnoga
načina savjetovanja. Pri tome se vodi dvjema


resi onih sudionika koji su u te procese uključeni i koji
međusobno povezanim pretpostavkama (Böcheri


teže dobivanju što veće moći (Krott2005). Zato sudioKrott2010,
2011, Böcher2007):


nici odabiru znanstvene ekspertize,prema tomu pomažu


li im one u legitimiranju i ostvarivanju interesa ili ne posudionika
ne razumijeva se samo po sebi (Böcher


(1) Prihvaćanje znanstvenih spoznaja od političkih
mažu (BöcheriKrott2010: 11). U takvu se okruže2007,
DillingiLemos, 2011). Istraživanja novijega


nju znanstvena spoznaja, čiji je cilj “pronalaženje
datuma (Böcher2007, Lompe2006, Weingart


istine”, mora prvo aktivno izboriti za svoje mjesto
2001) osporavaju tradicionalnu predodžbu o postojanju


(Braun 1998, u:BöcheriKrott2011:65). Jedan od
linearnoga redoslijeda između definiranja problema (to


načina je upravo pronalaženje saveznika iz kruga političini
politika), proizvodnje znanja koje se koristi u savje


čkih sudionika kojima će biti u interesu da uz pomoć
todavne svrhe (radi rješavanja tih problema) i konačne
znanstvene ekspertize ostvare svoje (političke) ciljeve
racionalne političke odluke (koja se temelji na dobive-(Krott2010). Pri tome je visoka kvaliteta znanstvene
nim preporukama). Naime, potvrđeno je da takav slijedekspertize prijeko potreban, ali ne i dovoljan uvjet
ne odgovara stvarnosti i složenosti političkih procesa(BöcheriKrott2010). U analitičkoj teoriji to je opi


7


U Srbiji: Ministarstvo obrazovanja i znanosti, Pokrajinski ured za znanost i tehnološki razvoj, Ministarstvo poljoprivrede, trgovine,
vodoprivrede i šumarstva (Uprava za šume), Pokrajinski ured za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.


8


Zakon o šumama (NN 140/2005, 82/2006, 129/2008, 80/2010, 124/2010) navodi HŠI kao ovlaštenu instituciju za provedbu motrenja
šumskih štetnika i provedbu motrenja oštećenosti šuma, Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/2009, 61/2011) za
nadzor nad proizvodnjom i prometom materijala.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 38     <-- 38 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
sano kao situacija u kojoj se ne prihvaća ono znanje koje
je u danom trenutku najbolje, već ono koje zadovoljava
osnovne uvjete za uspješan prijenos (Krott 2010). O
tome govori sljedeća pretpostavka.


(2)Uspješan prijenos znanja (engl.knowledge transfer)
ovisi o (i) relevantnosti znanstveno utemeljene informacije,
(ii) vjerodostojnosti i (iii) legitimnosti (Hey
2009,Böcher2007,Mitchelli dr.2004,Cashi dr.
2002,Müller-Rommel1984).
(i)relevantnost: znanstveno utemeljena informacija
bit će relevantna za sudionike u političkom procesu ako
je u skladu s njihovom potražnjom, ako je značajna za
njihov svakodnevni rad i odlučivanje,i ako je u skladu
s njihovim očekivanjima i strukturnim zahtjevima.
Zatim je bitan i način komunikacije, odnosno potrebno
je ukloniti prepreku između znanstvenoga jezika i jezika
prakse.To znači da se kompleksni znanstveni sadržaji
moraju prikazati kratko (na nekoliko stranica
umjesto na nekoliko stotina stranica) i jasno (razumljivim
jezikom) te na način koji je najprikladniji za konkretnoga
korisnika, tj. za ciljnu skupinu (Hey2009,
Böcher2007, Mitchelli dr.2004, Cashi dr.
2002,Müller-Rommel1984).Tako se višestruko
povećava vjerojatnost da će ciljne skupine u političkom
procesu prihvatiti znanstveno utemeljene informacije
(Krott2010, u:BöcheriKrott2010).
(ii)vjerodostojnost: odnosi se na “količinu”povjerenja
koje sudionici u političkom procesu imaju prema institucijama,
istraživačima i sadržajima znanstveno
utemeljenih preporuka koje oni nude (Cashi dr.2002).
Što je ona veća, veća je i vjerojatnost uspješnoga prijeIstraživačko-
političkasfera


Dok su se prethodna dva poglavlja bavila prikazom
teoretskoga utemeljenja modela, istraživačko-politička
sfera promatra praktični dio resornoga istraživanja koji
je određen uvjetima okruženja u kojemu se istraživanje
odvija. Uvjeti okruženja razlikuju se od zemlje do zemlje,
pa se utemeljenost modela u sferi prakse treba sagledavati
na konkretnim primjerima. Ovdje su uzeti
primjeri iz Njemačke, kao zemlje s tradicionalnom demokracijom
i tržišnom ekonomijom, te Srbije i Hrvatske
kao dviju novih demokracija.


Model znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika
u političkom procesu višestruko se ogleda u konceptu
modernoga resornoga istraživanja (Böcheri
Krott2010) koji je propisan kao obvezan u Njemačkoj
(Bundesregierung2007). Naime, on promatra organizacije
koje se bave resornim istraživanjima kao institucije
koje su bliske praksi, koje su usmjerene na
praktične probleme i koje pružaju znanstveno utemeljene
savjete namijenjene korisnicima, tj. ciljnim skupinama
s kojima su povezane selektivnim i specifičnim
vezama (Bundesregierung2007). Kako se kao tak


nosa znanja. Tako politički sudionici koji imaju pozitivno
iskustvo u radu s nekom određenom istraživačkom
institucijom imaju viši stupanj povjerenja u informacije
koje ona pruža,u odnosu na ostale institucije (Böcher
iKrott2011:71).


(iii)legitimnost: odnosi se pak na to u kojoj mjeri
sudionici u političkom procesu vide proces znanstveno
utemeljene ekspertize kao transparentan, nepristran te
politički i proceduralno korektan (Cashi dr.2002).
Veća legitimnost znači i veću šansu za prijenos znanja,
a ona se povećava usmjeravanjem istraživanja na društvene
ciljeve i opće dobro, uzimanjem u obzir interesa
i želja cijele društvene zajednice te svih sudionika
uključenih u proces (BöcheriKrott2011:72).
Ta se tri uvjeta prema Krottu(2010) iBöcheru
iKrottu(2011) mogu ocjenjivati samo u odnosu na
konkretne sudionike, odnosno ciljne skupine. Na taj
način relevantnost, vjerodostojnost i legitimnost nužno
dolaze u dodir s gledištem interesa političkih sudionika,
tako da sami sudionici postaju važni saveznici u
primjeni znanstvenih spoznaja. Kako interesi (i moć)
političkih sudionika nisu jedinstveni (Krott2005), raspoloživa
“ponuda”znanstvenih spoznaja mora se prilagoditi
vrlo raznovrsnoj “potražnji”(Sarewitzi
Pielke2007). Pri tome se ne misli da znanost treba
biti u službi interesa određenih političkih sudionika,
već treba prepoznati njihovu potrebu za znanstveno
utemeljenim savjetovanjem i na nju odgovoriti odgovarajućom
ponudom (SarewitziPielke2007) uz
poštivanje načela objektivnosti i nepristranosti.


– Research-policy sphere
ve nalaze na granici između znanosti i prakse, te institucije
imaju jedinstvenu sposobnost da u okviru svoga
rada povežu ta dva inače prilično različita sustava.Ta se
specifičnost često ogleda i u samom imenu institucije i u
njezinoj internoj organizacijskoj shemi, što se uglavnom
mijenja s promjenom aktualnosti problema i pitanja u
društveno-političkom sustavu. Odgovori na ta pitanja
uvijek se traže u znanstvenom sustavu, pri čemu sami
istraživači, koji pripadaju različitim disciplinama druš tvenih
i prirodnih znanosti (multidisciplinarni i transdisciplinarni
pristup), moraju biti kompetentni za pružanje
kratkoročnih ekspertiza i obradu relevantnih tema na
srednjoročnoj i dugoročnoj razini, te dobro predviđati
teme koje bi mogle biti relevantne u budućnosti, a oko
kojih zasada nema akutnih problema (Bundesregierung2007).


Za razliku od Njemačke, u Srbiji i Hrvatskoj još ne
postoji strateški dokument koji bi na sličan način koncipirao
resorna istraživanja. Međutim, Zakon o znanstveno-
istraživačkoj djelatnosti RS predviđa izradu
“programa za prijenos znanja i tehnologije”radi “poti




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 39     <-- 39 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
canja primjene rezultata znanstvenoistraživačkoga
rada”u praksi (Narodna skupština RS 2005: §10, SG
110/05, 50/06, 18/2010). U tom smislu taj Zakon definira
istraživačko-razvojne institute kao “organizacije
čiju djelatnost uglavnom čine primijenjena i razvojna
istraživanja usmjerena zadovoljavanju potreba izravnih
korisnika, i temeljna istraživanja kao uvjet za primijenjena
i razvojna istraživanja”(Narodna skupština RS
2005: §45). Instituti tako obavljaju “znanstveno-istraživačke
(...) i druge poslove”(Narodna skupština RS


2005: §39) i od njih se zahtijeva visoka “kvaliteta
znanstvenoistraživačkoga rada”(Narodna skupština
RS 2005: §39). Na sličan je način uloga Instituta definirana
i u RH (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju, NN 123/03, 105/04, 174/04, 2/07,
63/2011). Tako su osnovni elementi resornoga istraživanja
dobili svoju zakonsku i institucionalnu osnovu, a
model znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika
u političkom procesu svoju utemeljenost u istraživačko-
političkoj sferi prakse.


MATERIJAL I METODE – Material and Methods
Model resornoga istraživanja– Model of departamental research


Osnovna funkcija resornoga istraživanja (Krotti
Suda2007,Molli dr.2006,Freiburghaus1989)
najčešće se ilustrira u obliku sučelja,odnosno premosniceizmeđu
znanstvenoga i političkoga sustava (Böcher
iKrott2010,Molli dr.2006,Freiburghaus
1989). Ona je i temelj za oblikovanje modela resornoga


istraživanja (BöcheriKrott2010, 2011) s tri osnovna
elementa:istraživanje(I),integracija(II) iprimjena


(III)(slika 1).Analitički gledano, svaki je od navedenih
elemenata zasebna sfera, a njihova uska povezanost ilustrirana
jeproizvodnim linijama(IV).
Slika 1.Model resornoga istraživanja i njegovi strukturni elementi: znanstveno utemeljeno savjetovanje sudionika u političkom procesu
(Izvor: Böcher i Krott 2010: 27)


Figure 1Model of departmental research and its constituting elements: science – based advising of actors in a policy process
(Source: Böcher i Krott 2010: 27)


Istraživanje–Research


Bez obzira na to je li riječ o prirodnim ili društve-der1995: 30),primjenom znanstveno prihvaćenih menim
znanostima, pod istraživanjem se razumijeva toda i standarda dolazi do novih spoznaja.Taj se proces
pro ces u kojem se, prema postojećim definicijamasastoji od niza koraka koji su tipični za većinu istraživa(
Kromrey2000: 67,Schnelli dr.1999,Atteslan-nja (postavljanje istraživačkih pitanja, definiranje ob




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 40     <-- 40 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
jekta istraživanja, odabir i primjena istraživačke mekom
od navedenih koraka, istraživačke aktivnosti ne
tode, prikupljanje i analiza podataka i njihova znanusmjeravaju
se isključivo na razvoj jedne ili više znanstvena
interpretacija) i u svakom od njih trebastvenih disciplina (i objavljivanje rezultata u znanstvezadovoljiti
standarde kvalitete i aktualnosti, tzv. “statenim časopisima) te da je veza s politikom i praktičnim
of the art”(BöcheriKrott2010). Oni su u znanstverješavanjem
podjednako bitna (Böcheri Krott
noj zajednici prihvaćeni i vrijede za sve institucije koje2010).To se dobro može uočiti na slici 1, gdje je sfera
se bave znanstveno-istraživačkim radom
9
(Böcheriistraživanjausko povezana sa sferomintegracijepreko
Krott2010). To znači da se istraživačka djelatnostjedne moguće proizvodne linije, a konkretniji primjeri
mora provoditilege artisbez obzira na namjenu samogadani su u poglavlju 3.2.
istraživanja, tj. je li riječ o znanstvenom istraživanju ko-
Aktivnosti su u okviru sfere istraživanjabrojne i
jemu je namjena rješenje problema iz prakse ili je riječ o
raznovrsne. Kao primjer mogu se uzeti svi koraci od
istraživanjima čija je primjena isključivo uznanstvenoj
prijavljivanja do finalizacije projekata koje financiraju
sferi, što se jasno vidi iz postojećih strategija i zakona
resorna ministarstva (npr. ministarstva znanosti): pisaobiju
zemalja. Time znanstveno utemeljeni rezultati
nje prijedloga, uredski, laboratorijski ili terenski rad,
imaju vjerodostojnost, što je jedan od preduvjeta za uspokusi
itd.Također, analiza podataka i priprema rezulpješan
prijenos znanja (Hey2009, Cashi dr.2002,
tata za izlaganje na znanstvenim skupovima, semina-
Böcher2007,Mitchelli dr.2004,Müller-Romrima,
kolokvijima (u okviru institucije ili izvan nje) te
mel1984).
pisanje znanstvenih radova dolaze u domenu spomeMeđutim,
specifično je samo za institucije koje senute sfere, zajedno s razvojem i primjenom novih
bave resornim istraživanjem da se u većini slučajevametoda i tehnologija (BöcheriKrott2010: 36). Nispomenuti
“state of the art”osigurava primjenom teojedan
od tih koraka međutim nije izoliran od aktivnosti
rija, metoda i podataka koji su u domeni istraživačkihu ostalim sferama, što je empirijski i potvrđeno (popitanja
koja su prepoznata kao relevantna za praksu.Toglavlje Rezultati).
znači da “osluškivanje”prakse ima važnu ulogu u sva-
Integracija–Integration
Integracija je sfera u kojoj se znanstvene spoznajestvenih znanja koje institucija posjeduje te od dobroga
povezuju s potrebama prakse. U kontekstu modela repoznavanja
prakse i specifičnosti političkih sudionika
sornoga istraživanja to znači proces usmjeravanja(BöcheriKrott2011:76). Integracija se stoga teznanstveno-
istraživačkoga rada na konkretne praktičnemelji na dugoročnoj suradnji i povjerenju sudionika iz
probleme da bi se ti problemi prepoznali i uspješno riprakse
te na akumuliranom znanju o sektoru i gospodarješili
(Böcheri Krott2011:76). Iako sam processkoj grani kojoj on pripada (Böcheri Krott2011:
razumijeva brojne kontakte sa sudionicima u politi76).
Kao takva ona ne umanjuje kvalitetu znanstvenočkom
procesu, on ostaje internoga tipa i služi kao jednaistraživačkoga rada i njegove rezultate, već, naprotiv,
vrsta filtera, od sudionika k instituciji, tj. k istraživastvara
“dodanu vrijednost”resornoga istraživanja
čkojsferi (npr. pri selekciji istraživačkih pitanja), i(BöcheriKrott2011:77). (2) Sferaintegracijeuvjenazad,
od institucije k sudionicima u sferi primjene10
tuje transdisciplinarnost i multidisciplinarnost resor(
npr. pri selekciji sadržaja koji će ući u sferu primjene). noga istraživanja (Böcheri Krott2011:77), što
potvrđuju brojni primjeri projekata iz prakse (INŠO
Integracija počinje identifikacijom aktualnih i bu2010,
HŠI 2010).
dućih potreba sudionika (za znanstveno utemeljenim
savjetima i rješenjima) i prepoznavanjem problema uSve aktivnosti koje se odvijaju u okviru ove sfere
praksi.To dalje utječe na proces istraživanja, kako kroztemeljene su na kontaktu s “vanjskim”sudionicima.
odabir prioritetnih istraživačkih pitanja,tako i kroz me-On je prijeko potreban kako bi se prikupile relevantne
đusobno daljnje prepletanje tih dvaju sfera.To se preinformacije
za internu uporabu i odlučivanje, ali i odapletanje
može ilustrirati primjerom jedne mogućebrale i pripremile informacije za ulazak u sferu priproizvodne
linije prikazane na slici 1, gdje se, međumjene. Neki od primjera takvih aktivnosti su
ostalim, može vidjeti kako ulaskom u sferu primjenekomunikacija i konzultiranje s ministarstvima, agenciintegracija
prestaje. O primjeni će biti riječi u sljedejama,
javnim poduzećima itd. (npr. prije početka proćem
poglavlju, a prije toga treba naglasiti dvije stvari.jekta radi odabira relevantnih tema, tijekom trajanja
(1) Uspješnost povezivanja znanstvenoga istraživanjaprojekta radi provjere ispravnosti smjera kojim se ide i
sa zahtjevima prakse ovisi o kvaliteti stručnih i znanna
kraju projekta, prije odabira informacija i rezultata
9


U RH osiguranje kvalitete znanstvenoistraživačkoga rada određeno je Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju
(NN 45/2009) te je osnovanaAgencija za znanost i visoko obrazovanje za provođenje nadzora. U RS time se bavi Odbor za akreditaciju,
čiji je djelokrug definiran Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (SG 110/05, 50/06, 18/2010).
Za razliku od nje, u sferi primjene kontakti s praksom u službi su znanstveno utemeljenoga savjetovanja konkretnih ciljnih skupina (vidi IV).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 41     <-- 41 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
koji će biti poslani), zatim priprema sadržaja za stručne
diskusije, skupove, izlaganja i radne skupine (koje se
također organiziraju i radi prikupljanja relevantnih
informacija i radi predstavljanja rezultata određenim
ciljnim skupinama, npr. građanstvu, privatnim šumov-


Primjena (znanstvena IIIa i praktična IIIb)


Za razliku od sfera istraživanjai integracije, u kojima
se internoradi na “konačnim proizvodima”, sfera
primjeneodnosi se na djelatnosti resornoga istraživanja
koje su usmjerene “prema van”, tj. prema ciljnim skupinama
i sudionicima u političkom procesu (Böcheri
Krott2011). Sudionici mogu biti iz prakse (polje IIIb,
slika 1) i iz znanstvene zajednice, koja je također značajna
ciljna skupina kada je riječ o primjeni rezultata resornoga
istraživanja (polje IIIa, slika 1). Ovisno o tome
kamo se usmjeravaju “konačni proizvodi”, govorimo o
praktičnoj i/ili o znanstvenoj primjeni (desno gornje i
desno donje polje na slici 1 – IIIa i IIIb). U oba slučaja
cilj je isti: utjecati na određenu ciljnu skupinu odnosno
na informacijsko stanje korisnika pri čemu se koriste
različiti načini, resursi i izazivaju različite reakcije
(BöcheriKrott2011).


Aktivnosti koje se ovdje navode kao primjer jesu izlaganja
na stručnim skupovima, pružanje informacija
ministarstvima u obliku izvještaja, osnova za pripremu


Proizvodne linije


Proizvodne linije grafički prikazuju proces nastajanja
“proizvoda”znanstveno utemeljenoga savjetovanja
sudionika u političkom procesu (Böcheri Krott
2011: 78). One povezuju sfere istraživanja,integracije
iprimjenekao “kopče”odnosno spone (slika 1), jer bi
u protivnom oni ostali odvojeni i međusobno neovisni.
Tako se iz primjera jedne moguće proizvodne linije na
slici 1 može jasno vidjeti prepletanje znanstveno-istraživačkih
aktivnosti s aktivnostima integracije, sve do
trenutka kad je “proizvod”spreman i kad prelazi u
sferuprimjene. Ovde jasno dolazi do izražaja specifičnost
resornoga istraživanja, a to je da se (gotovo) svaki
pojedinačni proizvod znanstveno utemeljenoga savjetovanja
sastoji od različitih sastavnica, koje mogu biti


lasnicima, šumarskim školama, nevladinim organizaci


jama itd.), izrada brošura i drugih medija koji će poslu


žiti u sferi primjeneza komunikaciju sa sudionicima


11


itd.(BöcheriKrott2010: 40).


–Utilisation (scientific IIIa and practical IIIb)
zakona, uredaba, planova, programa i slično, komunikacija
s građanstvom preko izlaganja, brošura, mrežnih
stranica itd. (IIIb, slika 1).Također, priprema, slanje i
objavljivanje radova u znanstvenim časopisima te izlaganja
na znanstvenim skupovima čine aktivnosti iz
sfere primjene(IIIa, slika 1) s tim da ciljnu skupinu
ovdje, za razliku od prethodnih, čine pripadnici znanstvene
zajednice. U oba se slučaja nastoji znanstveno
utemeljenim savjetovanjem, tj. predstavljanjem rezultata
prethodnih dviju faza proizvodnoga procesa, utjecati
na sudionike i njihovo djelovanje. Iako između
samih faza ne postoje oštre granice, njih je ipak potrebno
napraviti radi analitičkoga promatranja cijeloga
kompleksa aktivnosti vezanih uz proces nastanka
“proizvoda”znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika
u političkom procesu. Isprekidane crte ucrtane
na modelu dijele sfere istraživanja,integracijei primjenei
čine “analitički presjek”između sferaistraživanjaiintegracijei
sferaprimjene.


–Production lines
zastupljene u najrazličitijem omjeru s tim da njihova
kvaliteta ne ovisi o opsegu pojedinačnih aktivnosti
(Böcheri Krott2011:79). Na istom se primjeru
može vidjeti da su proizvodi resornoga istraživanja
(uglavnom) znanstveno i praktično usmjereni (polja
IIIa i IIIb, slika1) te se zato opravdano smatra da rezultate
institucija koje se bave ovakvim istraživanjem ne
treba procjenjivati isključivo u jednom ili drugom kontekstu,
već zajedno (BöcheriKrott2010).
Böcher i Krott koriste se povezanošću sferaistraživanja,
integracijeiprimjenepri definiranju resornoga
istraživanja (2010: 28),a proces nastanka “znanstveno
utemeljenoga proizvoda”grafički prikazuju proizvodnim
linijama.


Primjena modela–Application of the Model


Prethodno objašnjeni model resornoga istraživanja
primijenjen je na znanstveno-istraživačku djelatnost
Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novoga Sada
analizom 51 znanstveno-istraživačkoga projekta u razdoblju
od 2005. do 2010. godine (tablica 1). Postupak
je obuhvaćao analizu primarnih i sekundarnih podataka.
Primarne podatke istraživač (ili skupina istraži


11


Na način i jezikom prilagođenim konkretnoj ciljnoj skupini.


12


vača) prikuplja izravno, npr. iz intervjua i upitnika, dok
sekundarni podaci već postoje u trenutku istraživanja te
ih istraživači (ili skupine istraživača) upotrebljavaju za
konkretne potrebe (Babbie2007). Sekundarni su podaci
obuhvaćali internu projektnu dokumentaciju Instituta
za nizinsko šumarstvo i okoliš za razdoblje od
2005. do 2010. godine s identificiranim 51 projektom


Integracija se odvija u okviru same institucije, ali razumijeva kontakte s vanjskim sudionicima i ciljnim skupinama (prikupljaju se informacije
koje se koriste pri određivanju istraživačkih prioriteta, pri donošenju odluka tijekom samoga istraživačkoga procesa, asve ne bi li
se kreirali proizvodi koje će praksa prepoznati kao relevantne).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 42     <-- 42 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
Tablica 1.Opis materijala i podjela rezultata po vrsti primjene i proizvodnoj liniji


Table 1Description of the material and division of results according to utilization and production line


MATERIJAL/MaterialREZULTATI/Results
Br.
Nr.
Naziv projekta
Name of the project
Trajanje/

Duration

Financiranje
Financing
Primjena
UtilisationProizv.
linija-
Prod.
line
Resor/
Departement

Institucija/

Institution

Zna-
Praksa/
nost/Prac-Scien-ticetion
1Unaprjeđenje pčelinje paše Improvement
of bee harvest2005
PVŠAWMF

PUŠROF
.
.
4
2Stvaranje novih vrsta sjemena i sadnog materijala topola
i lužnjaka -Development of new sorts of seeds, seedlings
and saplings of Poplar andPedunculate Oak
2005
PVŠ
AWMF
PUŠ
PUŠ
.
Bud./
FA1
3Izrada gospodarske osnove za šumeVojvodine i izvanšumsko
zelenilo -General forest management plan for forests and
greenery of Vojvodina county
20052008

PVŠ
AWMF
PUŠROF
..
5
4Agrošumski nasadi u ruralnom razvoju-
Agroforestry plantations in rural development
20052006

PVŠAWMFPUŠROF

Bud./
.
FA1
5Program prognozno-izvještajne službe (PIS) -Programme
of monitoring of forest health status
2005trajeongoing

PVŠAWMF

UzŠDfF
..
5
6Osnivanje i gospodarenjeenergetskim nasadima -
Planting and management of energy plantations
2005-
2009
Z-SPUZRSS

Bud./
.
FA1
7Unaprjeđenje proizvodnje i kvalitete drveta nizinskih
drvenastih vrsta-Improvement of production and quality
of wood of lowland woody sorts
20052007

Z- SMZOMEP
.
4
8Fitoremedijacija oštećenih tala i voda klonovima topola -
Restoration of degraded soil and water by poplar clones
2005-
2007
Z- SMZO-
MEP
Bud./
.
FA4
9Očuvanje i unaprjeđenje genetičkih resursa divlje trešnje-
Protection and improvement of genetic resources of wild cherry2005
PVŠAWMF

UzŠ-
DfF.
Bud./
FA1
10Unaprjedjenje načina gospodarenja kitnjakovim šumama na
Fruškoj gori iVršačkom brijegu - Improvement of management
of Sessile oak in forests of Fruška gora and Vršački Brijeg
2005
PVŠAWMF

UzŠDfF
..
3
11Zaštita od štetnih faktora u rasadnicima, nasadima, kulturama,
sjemenskim objektima i sastojinama, uključujući suradnju
za PIS -Protection of nurseries, plantations, cultures, stands
for seed production and regular stands, including Programme
of monitoring of forest health status
2003-
2013
PVŠAWMF

VŠVS
..
5
12Suzbijanje korovske vegetacije u rasadnicima i nasadima
topola te obnovljenim šumama hrasta lužnjaka -Weed control
in nurseries and plantations of poplars in regenerated forest
stands of Pedunculate Oak
20032013

PVŠAWMF

VŠVS
..
3
13Stvaranje novih sorti topola i vrba i njihovo uvođenje u
proizvodnju -Creation of new poplar and willow clones
and their production
20032013

PVŠAWMF

VŠVS
.
.
4
14Proučavanje staništa topola i vrba i izrada pedoloških karata -
Research of poplar and willow habitats and making
of soil maps
20032013

PVŠAWMF

VŠVS
.
.
4
15Očuvanje i unaprjeđenje genetskih resursa divlje kruške -
Protection and improvement of genetic resources of wild pear
20062007

PVŠAWMF

UzŠ-
DfF.
Bud./
FA1
16Izdvajanje sjemenskih objekata, organizacija rasadničke
proizvodnje i unaprjeđenje tehnikeuzgoja -Selection of
stands for seed production, organization of nursery
production and improvement of silvicultural methods
20062007

PVŠAWMF

UzŠDfF
..
3




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 43     <-- 43 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
17Istraživanje ekološko-proizvodnih potencijala staništa s
aspekta povećanja produktivnosti nasada mekih listača u
srednjem podunavlju -Research of ecological and production
potentials of habitats with aim of increasing productivity of
softwood broadleaves in Central Danube Region
2006
PVŠAWMF

UzŠDfF
.
.
4
18Istraživanje mogućnosti rekultivacije degradiranih zemljišta
u dijelu inudacije rijekeTimok i Borske rijeke - Research of
possibilities for reclamation of degraded soils in flood basin
of rivers Timok and Borska
2006O-EUzO-
DEP.
.
4
19Revitalizacija genskih zbirki – banka gena vrba -
Revitalisation of gene banks- willow gene bank
20062007

Z- SPUZRSS
.
Bud./
FA1
20Revitalizacija genskih zbirki – banka gena topola -
Revitalisation of gene banks- poplar gene bank
20062007

Z- SPUZRSS
.
Bud./
FA1
21Istraživanje faune tripsa urbanog zelenila -Research of
thrips fauna on urban greenery 2006Z- SPUZRSS
..2
22Unaprjeđenje proizvodnje sadnog materijala i uzgajanja
medonosnih vrsta drveća i grmlja uVojvodini -
Improvement of production of planting material and 2006
PVŠAWMF

PUŠROF
.
Bud./
FA1
silvicultural methods of honey trees and shrubs
23Zaštita od štetnih faktora u rasadnicima, nasadima,
kulturama, semenskim objektima i sastojnama, uklj. suradnju
na PIS Protection
of nurseries, plantations, cultures,
stands for seed production and regular stands, including
Programme of monitoring of forest health status
20062016

PVŠAWMF
VV-WV..
5
24Suzbijanje korovske vegetacije u rasadnicima, nasadima
topola i šumama -Weed control in nurseries, poplar
plantations and forests
20062016

PVŠAWMF
VV-WV..
3
25Stvaranje novih klonova topola i vrba i njihovo uvođenje
u proizvodnju -Creation of new poplar and willow clones
and their production
20062016

PVŠAWMF
VV-WV..
4
26Proučavanje staništa nizinskih drvenastih vrsta -Research
on habitats of lowland woody species
20062016

PVŠAWMF
VV-WV.
.
4
27Pošumljavanje opožarenih površina na području SRP
Deliblatska pješčara -Afforestation of burnt areas on special
forest reserve Deliblatska pješčara
2007O-EMZOMEP
.
.
4
28Biološka rekultivacija odlagališta pepela, šljake i otvorenih
kopova na području Republike Srbije -Biological reclamation
of ash and cinder deposits and surface mines in Republic
of Serbia
2007O-EMZO-
MEP.
.
4
29Rekultivacija površinskih kopova i odlagališta na području
RTB Bor - Reclamation of surface mines and deposits in
Coper Mining and Smelting Complex Bor
2007O-EMZO-
MEP.
.
4
30Program sanacije opožarenih površina u ŠG Pirot i parku
prirode Stara planina-Programme of sanation of burnt areas
in Forest Office Pirot and Nature park Stara planina
2007traje
-
ongoing
O-EMZOMEP
.
.
4
31Osnivanje zaštitnog vegetacijskog pojasa između odlagališta
troske i privatnih posjeda u cilju zaštite i unaprjeđenja okoliša 2007Establishment
of protection vegetation belts between cinder
deposits and private estates for the purpose of protection and
improvement of environment
traje -
ongoing
O-EMZOMEP
..
5
32Popuna i proširenje zaštitnih pojaseva na području općine
Pančevo -Filling and extension of protection belts in
Pančevo municipality
2007traje
ongoing

O-EMZOMEP
..
5
33Mikrogljive na staništima mekih listača -Microfunghi on
habitats od softwood tree species2007Z- SPUZRSS
..2
34Nacionalni šumarski akcijski plan – obrazovanje, istraživanje
i razvoj u šumarstvu -National forest action plan- education,
research and development in forestry
2007
PVŠAWMF

UzŠ-
DfF..
3




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 44     <-- 44 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
35Osnivanje sjemenske plantaže bukve europskog
provinijeničnog testa -Evaluation of Beech Genetic Resources
for Sustainable Forestry (COST E52)
20072010

PVŠAWMF

UzŠDfF
.
Bud./
FA1
36Povećanje šumovitosti i podizanje agrošumskih nasada u cilju
proizvodnje drveta, unaprjeđenja biljne proizvodnje i okoliša -
Increasing of forest cover and growing agroforestry plantations
for the wood production, improvement of plant production
and environment
2007
PVŠAWMF

UzŠDfF
..2
37Izrada strategije ublažavanja djelovanja klimatskih promjena
na šumske ekosustave uVojvodini -Strategy of mitigation of
climate change impacts on forest ecosystems in Vojvodina
2008Z- SPUZRSS
.
Bud./
FA1
38Stvaranje klonova topola i vrba za uzgoj u multifunkcionalnim
nasadima -Creation of poplar and willow clones for the
purpose of planting it in multifunctional plantations
20082010

Z- SMZTRMSTD
.
.
4
39Milijun sadnica za Srbiju -A million saplings for Serbia
2008O-EMZO-
MEP..
5
40Analiza osjetljivosti šumskih ekosustava na klimatske
promjene u Republici Srbiji -Analysis of susceptibility of forest
ecosystems to climate change in Republic of Serbia
20092010

PVŠAWMF

UzŠDfF
.
Bud./
FA1
41Restoracija autohtonih vrsta topola u aluvijalnim područjima -
Restoration of autochtonous poplar species in alluvial areas2009
PVŠAWMF

UzŠ-
DfF.
.
4
42Istraživanje varijabilnosti autohtonih vrsta drveća uVojvodini -
Research on autochtonous tree species in Vojvodina county
2010traje
-
ongoing
PVŠAWMF

PUŠROF
.
Bud./
FA1
43Nasadi bijele vrbe u funkciji povećanja šumovitosti i ruralnog
razvoja Vojvodine-Silver Birch plantations in a role of
increasing forest cover of Vojvodina county
2010Z- SPUZRSS
.
Bud./
FA1
44Istraživanje stanja ugljika u tlima najznačajnijih šumskih
ekosustava u Srbiji -Research on carbon status in soils of most
important forest ecosystems in Serbia
2010
PVŠAWMF

UzŠDfF
.
.
4
45Šumarsko-politički instrumenti – opcije za usmjeravanje
šumarskog sektora Srbije -Forest policy instruments- options
for guidance of Serbian forestry sector
2010
PVŠAWMF

UzŠDfF
.
.
4
46Monitoring najznačajnijih šumskih tala uVojvodini -
Monitoring of most important forest soils in Vojvodina county2010O-EPUO-
RSE.
Bud./
FA1
47Kako povećati šumovitostVojvodine -How to increase forest
cover in Vojvodina county2010
PVŠAWMF

PUŠ-
ROF..
3
48Biotočke – Nivo II (Fruškagora) -ICP level II plots
on Fruška gora)2009
PVŠAWMF

UzŠ-
DfF..
3
49Biotočke - Nivo II (Odžaci) -ICP level II plots
(in area Odžaci)2010
PVŠAWMF

PUŠ-
ROF..
3
50Jačanje kapaciteta u istraživanju multifunkcionalnih plantaža
topola i vrba u SrbijiStrengthening of research capacity for
poplar and willow multipurpose plantation growing in Serbia
20072010

PVŠAWMF
EU-EU.
.
4
(STREPOW)
51Održivo gospodarenje šumama u službi obnovljive energije,
održive gradnje i bio-baziranih proizvoda -Sustainable forest
management providing renewable energy, sustainable
20102013

PVŠAWMF
EU-EU.
.
4
construction and bio-based products (RoK-FOR)


Tumač skraćenica - Acronyms: (PVŠ-AWMF) - Poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo -Agriculture, water management and forestry;
(Z- S) – znanost-science; (PUZ-RSS) -Pokrajinski ured za znanost i tehnološki razvoj-Regional secretariat for science and
technological development; (PUŠ-ROF) -Pokrajinskiured za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo-Regional secretariat for
agriculture, water management and forestry;(PUO-RSE) – Pokrajinski ured za zaštitu okoliša i održivi razvoj -Regional secretariat
for environmental protection and sustainable development; (UzŠ-DfF) -Uprava za šume-Directorate for forests;(UzO-DEP)
Uprava za zaštitu okoliša -Directorate for environmental protection;(VŠ-VS) –Vojvodinašume -State forest company Vojvodinašume;
(VV-WV) - Vode Vojvodine-State company for water management Vode Vojvodine; (O-E) – okoliš-environment; (MZOMEP)
– Ministarstvo zaštite okoliša-Ministry of environmental protection; (MZTR-MSTD)-Ministarstvo znanosti i tehnološkog
razvoja -Ministry of science and technological development; (EU-EU) - Europska unija; (Bud.-FA) – Primjena se očekuje u budućnosti-
Application is expected in future; (Proiz.linija -Prod. line) – proizvodna linija -Production line.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 45     <-- 45 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
(tablica 1). Svi su projekti uvedeni u jedinstven popis s
osnovnim podacima o projektu: naziv, trajanje, izvor
financiranja, te je svakomu projektu dodijeljen redni
broj (tablica 1).To je bio prvi korak u detaljnoj pojedinačnoj
kvalitativnoj analizi koja se sastojala od identifikacije
aktivnosti i rezultata projekta promatranih kroz
prizmu modela resornoga istraživanja, odnosno kroz
sfereistraživanja,integracijeiprimjene. Prvo je analizirana
prisutnost tih elemenata (npr. prisutnost sfere
znanstvene primjeneu informacijama o objavljenim
radovima i izlaganjima na skupovima) u projektnoj dokumentaciji,
a zatim njihov međusobni odnos i dinami ka.
Kako bi se uspjela rekonstruirati njihova dinamika,
bilo je potrebno proširiti analizu na primarne podatke


koji su prikupljeni polustrukturiranim upitnicima i razgovorima
s voditeljima projekata i upravom Instituta
(pri čemu su pojedini dijelovi upitnika odgovarali navedenim
elementima modela, odnosno sferama). Cilj je
bio prikupiti informacije o sferiintegracijete provjeriti
slaganje s podacima prikupljenim kvalitativnom analizom
projektne dokumentacije.


Uz pomoć prikupljenih podataka napravljeni su grafički
prikazi proizvodnih linija za svaki projekt posebno.
Razvrstavanje dobivenih grafičkih prikaza s
obzirom na sličnosti i razlike u identificiranim procesima
pristupilo se sintezi rezultata i njihovu znanstvenomu
tumačenju.


REZULTATI – Results


Sintezom rezultata izdvojeno je pet osnovnih proizvodnih
linija Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš.
Iako se unutar tih osnovnih linija naziru neke podskupine
koje se mogu izdvojiti, za potrebe ovoga rada primjenjivost
modela ilustrirana je na ovih pet skupina.


Proizvodna linija 1 – Preliminarna istraživanja
(Production line 1-Preliminary research).Ova istraživanja
počinju u sferi integracijes pretpostavkom o
tome koje će teme u budućnosti biti relevantne i što bi
za pojedinoga sudionika moglo biti korisno. Kako
nema izravnoga inputa “izvana”, tj. od sudionika iz političkih
procesa, proizvodna je linija u ovom dijelu prikazana
isprekidano i prelazi u punu u sferiistraživanja
(slika 2). U njoj i ostaje, što znači da je većina aktivnosti
u okviru preliminarnih istraživanja znanstvenoistraživačkoga
tipa.To ne isključuje mogućnost da se u
sferiintegracijes vremena na vrijeme provjeri ide li se
u dobrom smjeru, osobito ako istraživanje traje dugi
niz godina.To je na istom grafikonu prikazano isprekidanim
crtama, koje se iz sfereistraživanjaspuštaju u


sferuintegracije.Takva se crta može dalje nastaviti u
sferupraktične primjene(slika 2) s obzirom na to da se
u odnosu na perspektivu istraživanja takva primjena
očekuje u bližoj ili u daljnjoj budućnosti. Što se znanstvene
primjene tiče, tu situacija može biti drukčija.
Naime, analiza je pokazala da osim određenoga broja
projekata kod kojih se znanstveni radovi i predstavljanje
rezultata na znanstvenim skupovima očekuju tek u
budućnosti, u velikom broju slučajeva publikacije i izlaganja
već postoje. Zato je crta koja iz sfereistraživanjaulazi
u sferuznanstvene primjenepuna (slika 2) te
se na kraju dijeli na dvije skupine konačnih “proizvoda”,
npr. publikacije i izlaganja.


Analiza je pokazala da se 15 od 51 projekta može
svrstati u skupinu preliminarnih istraživanja (tablica 1).
Kao jedan od slikovitijih primjera može se navesti projekt
europskoga testa provenijencija bukve(INŠO
2007a).U njemu se pošlo od pretpostavke da će buduće
klimatske promjene dovesti do sukcesije vrsta te da će
bukva biti vrlo ugrožena. Naime, zbog povećanja tem-


Slika 2.Proizvodna linija 1 – Preliminarna istraživanja


Figure 2Production line 1 – Preliminary research




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 46     <-- 46 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
perature i smanjenja količine oborina očekuje se da će
se staništa bukve pomjerati na sjever te da će bukva biti
najugroženija u jugoistočnoj Europi. Kako je bukva
jedna od glavnih vrsta drveća u Srbiji i Hrvatskoj ovaj
projekt provodi i Hrvatski šumarski institut (HŠI
2006), te su u obe zemlje za istraživanja prilagodljivosti
različitih provenijencija u konkretnim stanišnim
uvjetima postavljeni testovi i počeli su se prikupljati
podaci. Postojeći su rezultati objavljeni u znanstvenim
publikacijama i predstavljeni su na znanstvenim skupovima
(slika 2), s tim da se veći dio rezultata očekuje
u budućnosti.


Rezultati će imati i znanstvenu i praktičnu primjenu,
čiji se najznačajniji doprinos očekuje u od


nosu na oblikovanje buduće strategije pošumljavanja
u Srbiji.


Proizvodna linija 2 –Istraživanja zaustavljena u
sferiintegracije(Production line 2- Research stopped
in the integration sphere).Ova proizvodna linija počinje
jednako kao i prethodna, tj. pretpostavkom o tome
koja bi tema bila relevantna za praksu (slika 3), zatim
ulaskom u sferi istraživanjadolazi do pripreme projektnoga
prijedloga kojim se aplicira prema odabranomu
resoru. Međutim, sudionici ne dijele isto
mišljenje s institucijom koja predlaže istraživanje te
projekt ne biva odobren, a istraživanje se zaustavlja u
sferiintegracije(slika 3).


Slika 3.Proizvodna linija 2 – Istraživanje zaustavljeno u sferi integracije


Figure 3Production line 2 – Research stopped in the intergration sphere


Analiza je pokazala da takvih primjera nema mnogo
(tri od 51 projekta) (tablica 1).To su primjerice projekti
Mikrogljive na staništima mekih listača i Istraživanja
faune tripsa urbanoga zelenila (INŠO 2007b, 2006).
Oba projekta je zaustavio u sferiintegracijePokrajinski
ured za istraživanje i tehnološki razvoj.


Proizvodna linija 3 –Istraživanja usmjerena na
praktičnu primjenu(Production line 3 - Research
orien ted toward practical utilisation). Ova proizvodna
linija spaja integraciju,istraživanjei praktičnu primjenu
(slika 4). Ona počinje u prvoj navedenoj sferi
(integracije) konzultiranjem sudionika iz prakse (npr.
ministarstva, javnoga poduzeća itd.) radi odabira prioritetnih
problema. Zatim ulazi u sferuistraživanjagdje
se provjerava može li se, što se može i u kojoj mjeri
istražiti u okviru odabrane problematike. Slijedi povratna
informacija prema praksi i u slučaju da je ona pozitivna,
ide se u pripremu projekta te u fazu opsežnih
znanstveno-istraživačkih aktivnosti (slika 4).Tijekom
te faze povremeno se kontaktiraju sudionici radi “osluškivanja
prakse”(i uvođenja potrebnih promjena) i radi
internih konzultacija, nakon kojih slijedi “predaja”, odnosno
slanje proizvoda krajnjim korisnicima (slika 4).
Analiza je pokazala da opseg pojedinačnih aktivnosti u


svakoj od znanstvenoistraživačkih faza, te količina i tip
finalnih proizvoda ovise o vrsti, intenzitetu i dinamici
istraživanja, tako da su prema tim elementima projekti
iz ove skupine dalje razvrstani u određene podsku


13


pine.Zajedničko im je da se sfereistraživanjaiintegracije
(uglavnom) kontinuirano isprepliću i da se
rezultati znanstvenoistraživačkih aktivnosti uvijek


14


“pročišćavaju”, odnosno da se odabiru prije ulaska u
praktičnu primjenu (slika 4).


U INŠO-u identificirano je osam takvih projekata
(tablica 1), a jedan od slikovitijih vezan je uz suzbijanje
korovne vegetacije u rasadnicima, nasadima topola i
obnovljenim šumama hrasta lužnjaka (INŠO 2003a).
Nakon što su prikupljene sve potrebne informacije
(u kontaktima sa sudionicima iz prakse, npr. javnim podu
zećima za gospodarenje šumama i vodama “Vojvodi
našume”i “Vode Vojvodine”), odabrana je tema
istraživanja koja je identificirana kao prioritetna, projekti
su odobreni i krenulo se s intenzivnim znanstveno-
istraživačkim radom. Postavljani su pokusi u
rasadnicima i šumama kojima gospodare ta poduzeća
(slika 4) i poslije brojnih smjenjivanja sferaintegracije
iistraživanjaodabrani su rezultati i pripremljene informacije
koje su prenošene ciljnim skupinama (javnim


Ukupno tri podskupine, o kojima zbog preglednosti i konciznosti ovdje neće dalje biti riječi.
Do “pročišćavanja” dolazi u sferi integracije, gdje se informacije i rezultati odabiru, ovisno o “potražnji”, ali se ne mijenjaju.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 47     <-- 47 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
poduzećima “Vojvodinašume”i “VodeVojvodine”) navne vegetacije i poslije na savjetovanju o primjeni inoseminarima
o integralnim mjerama za suzbijanje koro-vativnih metoda (slika 4).


Slika 4.Proizvodna linija 3 – Istraživanja usmjerena na praktičnu primjenu


Figure 4Production line 3 – Research oriented toward practical utilisation


Proizvodna linija 4 –Istraživanja usmjerena na
znanstvenu i praktičnu primjenu (Production line
4- Research oriented toward scientific and practical
utilisation).Kao i prethodna, i ova proizvodna linija
počinje u sferiintegracije,ali se zato proteže kroz sve
sfere (slika 5). Od ukupno 51 projekta u ovoj je skupini
njih 18 (tablica 1). Kao primjeri mogu se navesti
projekti koje financira Ministarstvo za znanost RS te
javna poduzeća “Vojvodinašume”i “VodeVojvodine”
više godina i koji se bave stvaranjem novih klonova topola
i vrba. Intervjui i analiza projektne dokumentacije
pokazali su da je ta tema odabrana kao prioritetna u aktivnostima
iz sfereintegracije. Nakon provjere uistraživačkojsferi
te nakon odobravanja u praksi,krenulo
se s intenzivnim znanstvenoistraživačkim radom koji


se sastojao (ili još uvijek traje) od brojnih faza iz kojih
se povremeno ulazilo u sferuintegracijei zatim vraćalo
uistraživanje(slika 5). U skladu s planiranim aktivnostima
krozintegracijusu se periodično skupljale
informacije vezane uzpraktičnu primjenu, dok je do
pripremanja sadržaja materijala za znanstvenu primjenudolazilo
u sferiistraživanja.Analizom je ustanovljen
velik broj publikacija i izlaganja na
znanstvenim skupovima, koji su na slici 5 predstavljeni
kao dvije skupine konačnih proizvoda. Pod konačnim
proizvodima namijenjenim praktičnoj primjeni,
ponajprije se misli na nove klonove topola koji su
nakon stvaranja uvođene u proizvodnju radi njihovog
unaprjeđenja (slika 5).


–
Slika 5.Proizvodna linija 4 – Istraživanja usmjerena na znanstvenu i praktičnu primjenu


Figure 5Production line 4 – Research oriented toward scientific and practical utilisation




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 48     <-- 48 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
Proizvodna linija 5 – Konzultacije (Productionpraktične primjene(slika 6). Ona je karakteristična za
line 5- Consulting).Ova proizvodna linija, kao i pret-institucije koje se bave resornim istraživanjem i koje
hodne dvije, počinje u sferiintegracije,ali za razlikuimaju blisku vezu sa sudionicima iz prakse koji primjeod
njih u njoj i ostaje sve dok proizvod ne uđe u fazunjuju te rezultate.


Slika 6.Proizvodna linija 5 – Konzultacije


Figure 6Production line 5 – Consulting


U Institutu za nizinsko šumarstvo i okoliš u promatranom
razdoblju identificirano je sedam takvih projekata
(tablica 1), a neki od tipičnih primjera vezani su uz
zaštitu od štetnih čimbenika u rasadnicima, nasadima,
kulturama, sjemenskim objektima i sastojinama, zatim
projekti osnivanja zaštitnih vegetacijskih pojasa te izrada
osnove gospodarenja šumama uVojvodini (INŠO


2003b, 2005, 2007c). Osim toga,konzultacije se odvijaju
i mimo projekata, odnosno velik broj sudionika
(npr. privatne osobe, udruge, poduzeća itd.) postavlja Institutu
različite upite o šumarstvu i zaštiti okoliša (npr.
koje vrste drveća treba saditi, kako suzbijati kukce i štetnike,
kako održavati nasade i sl.), što je dokumentirano
u izvještajima (INŠO, interna dokumentacija).


RASPRAVAI ZAKLJUČCI – Discussion and Conclusions


Model resornoga istraživanja za potrebe ovoga rada
primijenjen je na cjelokupnu aktivnost Instituta za nizinsko
šumarstvo i okoliš.Tako je prvi put provjerena
njegova primjenjivost na znanstvenoistraživačke institucije
ovoga tipa u jugoistočnoj Europi u određenom
razdoblju (2005–2010). Analiziranje aktivnosti kroz
sfereistraživanja,integracijeiprimjenete grafička interpretacija
“proizvodnih procesa”pomoću proizvodnih
linija omogućili su osvjetljavanje onoga što
Barlösius(2009) naziva “istraživanje s osjećajem
za političku primjenu”, a Schimank(2005) “dvostru
kom povezanošću”. Tu se misli na povezanost
istraživanja i znanosti na jednoj, te resorne politike na
drugoj strani, odnosno na istodobnu vezu sa znanstvenim
i političkim sustavom.


U sociologiji znanstvene spoznaje posebno se ističe
ova specifičnost institucija koje se bave resornim istraživanjima
i kaže se da su one izložene trajnomu pritisku
koji nastaje između operativne logike znanstvenoga
istraživanja i takozvanih neznanstvenih zadataka i aktivnosti,
formuliranih zakonskim i drugim aktima (Hohni
Schimank1990, u:BöcheriKrott2011).


Iz dobivenih rezultata jasno se vidi da je sve projekte
Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš moguće
predstaviti na modelu resornoga istraživanja te na
osnovi sličnosti i razlika u identificiranim tipovima


proizvodnih linija svrstati ih u pet osnovnih skupina.
Za svaku od tih skupina u projektnoj je dokumentaciji
Hrvatskoga šumarskoga instituta moguće naći slične
primjere, što znači da bi oni svojim proizvodnim linijama
mogli odgovarati identificiranim tipovima.Tako
u skupini preliminarnih istraživanja Hrvatski šumarski
institut, kao i Institut iz Novoga Sada, sudjeluje na međunarodnom
projektu testova provenijencija bukve
(HŠI 2006a), od čijih se rezultata očekuje znanstvena
primjena, ali i utjecaj na praksu savjetima o promjeni
načina i ciljeva gospodarenja bukovim šumama u Hrvatskoj.
Također je u analiziranom razdoblju bilo istraživanja
zaustavljenih u sferiintegracije, kao i primjera
ostalih proizvodnih linija no potpunu sliku će biti moguće
prikazati nakon završene analize.


Iz rezultata dobivenih analizom aktivnosti Instituta
za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novoga Sada,također
je vidljivo da više od polovice projekata, točnije njih 33
od 51 (65 %), ima kao rezultat i praktičnu primjenu (tablica
1), što govori o tome da postoji jaka veza između
Instituta i korisnika njegove ekspertize. To je razumljivo
s obzirom na to da djelatnost ovoga Instituta
uglavnom čine primijenjena i razvojna istraživanja
usmjerena na zadovoljavanje potreba izravnih korisnika
(Narodna skupština RS 2005: §45).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 49     <-- 49 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
Veća primjena istraživanja na rješavanje konkretnih
problema iz prakse, tj. radi znanstveno utemeljenoga
savjetovanja sudionika, ovisi i o sustavu vrednovanja
znanstvene djelatnosti. Naime, u sadašnjem znanstvenom
sustavu u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, znanstvena je
primjena jedini kriterij vrednovanja kvalitete znanstveno-
istraživačke djelatnosti (= broj objavljenih i
referenciranih radova po načelupeer-review), što zasigurno
utječe na to da se velik broj konačnih proizvoda
oblikuje za sferuznanstvene primjene.


Model resornoga istraživanja omogućuje da se
usporedno sa znanstvenom primjenom sagledaju, analiziraju
i (po potrebi) optimiziraju i ostale tri sfere
(istraživanje,integracijaipraktična primjena), što korištenjem
postojećih evaluacijskih metoda do sada nije
bilo moguće. Na taj način model resornoga istraživanja
omogućuje prikaz cjelokupnih aktivnosti istraživanih
instituta te otvara mogućnost njihova legitimiranja
kroz stajališta konkretne primjene koje postojeće evaluacijske
metode ne uzimaju u obzir.Tako jedan značajan
dio djelatnosti instituta postaje transparentan i za
korisnike, ali i za osnivače.


Slijedom rezultata i rasprave nameću se sljedeći zaključci.



Primjena modelana znanstvenoistraživačku djelatnost
Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš pokazala se
kao vrlo plodonosna u analizi postojanja, intenziteta i
načina “osluškivanja”potreba sudionika u političkim
procesima, npr. ministarstava, javnih poduzeća, lokalnih
samouprava itd. U analiziranom razdoblju (2005–2010)


bilo je moguće predstaviti sve projekte, ukupno 51 projekt
(tablica 1), proizvodnim linijama na temelju čega je
definirano pet osnovnih skupina.


Također je razvidna mogućnost grafičkoga prikaza
svakoga projektnoga ciklusa proizvodnim linijama te
njihova analiza u četirima sferama. Ovisno o konkretnom
slučaju, pojavljuju se različite kombinacije unutar
istoga tipa proizvodne linije. Detaljnom analizom u
sljedećoj fazi istraživanja može se očekivati finija diferencijacija
unutar pojedinih projektnih skupina (proizvodnih
linija).


Preciznost proizvodnih linija može se povećati uključivanjem
konkretnih kvantitativnih podataka o vremenu
utrošenom na pojedinačne aktivnosti svake sfere, za što
ovdje nije bilo potrebe. No, ako se analiza provodi u
kvantitativnoj fazi modela resornoga istraživanja, može
poslužiti kao osnova za optimizaciju istraživačko-integracijskih
procesa i njihovih rezultata (= upravljanje
kvalitetom, engl.quality management). Preporučuje se
da se ta analiza provede pri neuspjeloj integraciji ili onoj
čijim intenzitetom i/ili rezultatima (“proizvodima”)
nismo zadovoljni.


Uzimajući u obzir sličnosti strukture i namjene javnih
znanstvenih instituta, kao što su Institut za nizinsko
šumarstvo i okoliš i Hrvatski šumarski institut, te
sličnosti u društvenom okruženju u kojima instituti djeluju,
nameće se pretpostavka o potpunoj primjenjivosti
ovoga modela i na znanstvenoistraživačku djelatnost
Hrvatskoga šumarskoga instituta.


NAPOMENA– Note


Ovaj rad realiziran je u okviru projekta “Istraživanje
utjecaja klimatskih promjena na okoliš: praćenje utjecaja,
prilagodba i ublažavanje”(43007), koji financira


LITERATURAAtteslander, P.,1995: Methoden der empirischen
Sozialforschung (10.izd.),Walter de Gruyter,
Berlin– NewYork, 411 str.
Babbie, E.R., 2007:The Practice of Social Research


(11. izd.),Thomson/Wadsworth, Belmont, CA,
511 str.
Barlösius,E., 2009: Forschen mit Gespür für politische
Umsetzung – Position, interne Strukturierung
und Nomos der Ressortforschung,Der
moderne Staat, 2(2):347–367, Leverkusen.


Böcher,M., 2007:Wissenschaftliche Politikberatung
und politischer Prozess,U: M.Krott, M. Suda
(ur.),MachtWissenschaft Politik? Erfahrungen
aus der wissenschaftlichen Beratung im PolitikfeldWald
und Umwelt, VSVerlag für Sozialwissenschaften,
Wiesbaden, str. 14–42.


Ministarstvo za obrazovanje i znanost Republike Srbije
u okviru programa Integrirana i interdisciplinarna istraživanja
za razdoblje od2011. do 2014. godine.


– References
Böcher,M., M.Krott,2010: Umsetzung des Konzepts
einer modernen Ressortforschung im Geschäftsbereich
des BMU,Umweltbundesamt
(Reihe:Texte 39/2010), Dessau-Roßlau, 111 str.
Böcher,M., M. Krott, 2011:Institutionalisierung
multi- und transdisziplinärer Umweltwissenschaften
durch Ressortforschungseinrichtungen,


U:K.Fischer, H. Laitko, H. Parthey (ur.),Interdisziplinarität
und Institutionalisierung derWissenschaft,
Wissenschaftsforschung Jahrbuch
2010, Sonderdruck, Wissenschaftlicher Verlag,
Berlin, str. 59–80.
Bryman, A.,2001: Social Research Methods,Oxford
University Press, Oxford, 560 str.
Bundesregierung,2007: Konzept einer modernen Ressortforschung,
Berlin.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 50     <-- 50 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
Cash, D.W.,W. C.Clark, N.Dickson, N.Eckley,
J.Jäger,2002: Salience, Credibility, Legitimacy
and Boundaries: Linking Research,
Assessment and Decision Making,KSG Faculty
Research Working Paper 02-046, Kennedy
School of Government, Cambridge, MA, 24 str.


Dilling,L., M. C. Lemos, 2011:Creating usable
science: Opportunities and constraints for climate
knowledge use and their implications for
science policy, Global Environ,Change, 21(2):
680–689, Amsterdam.


Freiburghaus,D., 1989: Interfaces zwischenWissenschaft
und Politik,Schweizerisches Jahrbuch
für politische Wissenschaft,29/1989: 267–277,
Bern.


Hey,C., 2009: 35 Jahre Gutachten des SRU – Rückschau
und Ausblick,U: H.-J. Koch, C. Hey
(ur.), Zwischen Wissenschaft und Politik,35
Jahre Gutachten des Sachverständigenrates für
Umweltfragen, Erich SchmidtVerlag, Berlin, str.
161–279.


Hohn,H., U. W. Schimank, 1990: Konflikte und
Gleichgewichte im Forschungssystem,Campus,
Frankfurt,444 str.


Hrvatski sabor, 2003: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju,NN 123/03, 105/04,
174/04, 2/07, 63/2011, Zagreb.


Hrvatski sabor, 2005: Zakon o šumama,NN 140/2005,
82/2006, 129/2008, 80/2010, 124/2010, Zagreb.


Hrvatski sabor, 2009a: Zakon o osiguravanju kvalitete
u znanosti u visokom obrazovanju, NN 45/2009,
Zagreb.


Hrvatski sabor, 2009b: Zakon o šumskom reprodukcijskom
materijalu, NN 75/2009,61/2011, Zagreb.


HŠI, 2006: Evaluation of Beech Genetic Resources for
Sustainable Forestry (COSTE52),Hrvatski šumarski
institut, Jastrebarsko.


HŠI, 2010: Samoanaliza javnih znanstvenih instituta u
svrhu tematskog vrednovanja, Hrvatski šumarski
institut,Jastrebarsko, 101 str.


INŠO, 2003a: Suzbijanje korovske vegetacije u rasadnicima,
nasadima topola i obnovljenim šumama
hrasta lužnjaka, Institut za nizinskošumarstvo
okoliš, Novi Sad.


INŠO, 2003b: Zaštita od štetnih faktora u rasadnicima,
nasadima, kulturama, sjemenskim objektima i
sastojinama,Institut za nizinskošumarstvo i
okoliš, Novi Sad.


INŠO, 2005: Izrada gospodarske osnoveza šumeVojvodine
i izvanšumsko zelenilo,Institut za nizinskošumarstvo
i okoliš, Novi Sad.


INŠO, 2006: Istraživanje faune tripsa urbanog zelenila,


prijedlog projekta,Institut za nizinsko šumarstvo
i okoliš, Novi Sad.


INŠO, 2007a: Osnivanje sjemenskih plantaža bukve
europskog testa provenijencija, projektna dokumentacija
(COSTE52),Institut za nizinskošumarstvo
i okoliš, Novi Sad.


INŠO, 2007b: Mikrogljive na staništima mekih listača,
prijedlogprojekta,Institut za nizinsko šumarstvo
i okoliš, Novi Sad.


INŠO, 2007c: Osnivanje zaštitnogavegetacijskoga pojasa
između odlagališta troske i privatnih posjeda
u cilju zaštite i unaprjeđenja okoliša,
Institut za nizinskošumarstvo i okoliš, Novi
Sad.


INŠO, 2010: Godišnji izvještaj,Institut za nizinskošumarstvo
i okoliš– Institut za nizinsko šumarstvo
i okoliš, Novi Sad, 16 str.


Knoblauch, H.,2010. Wissenssoziologie (2. izd.),
UVKVerlagsgeselschaft, Konstanz, 395 str.


Kromrey,H., 2000: Empirische Sozialforschung,
Modelle und Methoden der standardisierten
Datenerhebung und Datenausweitung (9. izd.),
Leske + Budrich, Opladen, 538 str.


Krott, M.,2005: Forest Policy Analysis,Springer,
Dordrecht, Netherlands, 335 str.


Krott, M.2010:Value and Risks of the Use ofAnalyticalTheory
in Science for Forest Policy,U: For.
Policy Econ., article in press, corrected proof,
doi:10.1016/j.forpol.2009.12.04.


Krott,M., M.Suda,2007: MachtWissenschaft Politik?
VSVerlag für Sozialwissenschaften,Wiesbaden,
251 str.


Lompe,K., 2006:Traditionelle Modelle der Politikberatung,
U: S. Falk, D. Rehfeld,A. Römmele,


M.Thunert:HandbuchPolitikberatung, VS Verlag
für Sozialwissenschaften, Wiesbaden, str.
25–34.
Lundgreen,P.,P.Horn,W. Krohn, G. Küppers, R.
Paslack, 1986: Staatliche Forschung in Deutschland
1870–1980,Campus Frankfurt/M., 272
str.


Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, lipanj
2011: PrijedlogZakona o znanstvenoj djelatnosti,
Dostupno na http://public.mzos.hr/ Default.
aspx?art=11274&sec=1933, Zagreb.


Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, 2006:
Znanstvena i tehnologijska politika Republike
Hrvatske 2006–2010,Zagreb.


Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, 2007:
Akcijski plan 2007–2010,Znanstvena i tehnologijska
politika RH,Zagreb.


Mitchell, R.B.,W. C. Clark, D. W. Cash, F.Alcock,




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 51     <-- 51 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
2004: Science, Scientists and the Policy Process:ber, 2003, Vienna. Publication Series of the In-
Lessons from Global Environmental Asses-stitute of Forest Sector Policy and Economics –
sments for the Northwest Forest,U: K.Arabas, J.Vol. 52:195–215, Institute for Forest Sector Po-
Bowersox (ur.),Forest Futures: Science, Politicslicy and Economics,Vienna.
and Policy for the next Century, Rowman & Litt


Sarewitz,D., R.A.PielkeJr,2007: Theneglected
lefield, Lanham, MD, str. 95–111.


heart of science policy: reconciling supply of
Moll,P., U.Zander,2006: Managing the Interface,and demand for science,Environ. Sci. Policy,


From knowledge to action in global change and10(1):5–16, Amsterdam.


sustainability science, OekomVerlag, München,


Schimank,U., 2005: Zukunft der Ressortforschung,
160 str.


Izlaganje u Bonnu, 24. 2. 2005.
MRRŠVG RH, 2010: Pravilnik o načinju motrenja


Schnell,R., P. B.Hill, E.Esser,1999: Methoden
oštećenosti šumskih ekosustava,NN 67/2010,


der empirischen Sozialforschung (8.izd.), Olden-
Zagreb.


bourg, München, 548 str.
Müller-Rommel, F.,1984: Sozialwissenschaft-


US Congress, 1990: U.S. Global Change ResearchAct
liche Politikberatung. Probleme und Perspekti


of 1990,USA.
ven,Aus Politik und Zeitgeschichte, 25: 26–39,


Vlada RH, 2006: Strateški okvir za razvoj 2006–2013,


Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn.


Zagreb.
Narodna skupština RS, 2005: Zakon o znanstvenoistra-


Vlada RS, 2006: Strategija razvoja šumarstva,Beo


živačkoj djelatnosti Republike Srbije, Beograd.


grad.
Nassmacher,H., 2004:Politikwissenschaft (5.


Vlada RS, 2010: Nacionalna strategija istraživačko


izd.),Wissenschaftsverlag, Oldenbourg, 544 str.


tehnološkog razvoja,Beograd.
Popper,K., 1972: Objective Knowledge: an evolu-


Weingart, P.,2001: Die Stunde derWahrheit? Vel


tionary approach,Oxford University Press, Ox


brück Wissenschaft, Weilerswist, 397str.


ford, 390 str.


Weingart, P.,2003. Wissenschaftssoziologie,Tran


Pregernig,M., 2004: Linking Knowledge andAc-


script-Verlag, Bielefeld, 176 str.


tion:The Role of Science in NFPProcesses,U:


Weingart,P., J.Lentsch,2008:Wissen – Beraten


P.Glück, J.Voitleithner (ur.),NFPResearch: Its
– Entscheiden. Form und Funktion wissen-
Retrospect and Outlook. Proceedings of the Se


schaftlicher Politikberatung in Deutschland,Vel


minar of COSTAction E19 “National Forest


brück Wissenschaft, Weilerswist, 336str.


Programmes in a European Context”, Septem-


SUMMARY: Many governments express a growing need for having a
science that is “usable”, which means that research results should be useful
for practical application. In Serbia and Croatia current strategies and laws
addressing science and research see public research institutes as organizations
with activities primarily oriented toward public interest, in a way that
policy actors are provided with timely and adequate science-based information.
In this paper we analysed scientific and research activities of public research
Institute of Lowland Forestry and Environment (ILFE) to see whether,
how and to what extent this institution meets the needs of actors in policy processes,
i.e. if it is in line with the requirements of “usable science”. The Model
of departmental research (Böcher i Krott 2010), based on sociology of scientific
knowledge and analytical theory, has been applied on total scientific and
research activities of ILFE. The very Model consists of following spheres: research,
integration, scientific and practical utilisation, whereas production
lines connect them and stay for activities of research projects (Figure 1).


In total 51 research projects of ILFE for the period 2005–2010 have been
analysed (table 1), based on project documentation, as well as semi-structured
questionnaires and interviews with project leaders and management of the
Institutes. Collected information was used in analysis of each project and
graphically presented by production line on the model of departmental research.
This was followed by synthesis and interpretation of the results.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466
Results showed five types of production lines:


(1) Preliminary research, starting in integration sphere, with the idea what
will in the future be relevant for particular actor(s). However most activities
remain in the research sphere, and foster results toward scientific utilization
(Figure 2). In total 15 research projects of ILFE correspond with this type of
production line.
(2) Research stopped in the integration discourse. This production line
also starts in the integration sphere, continues to the research sphere, where
project proposal has been made, but its implementation gets stopped by the
actors in political process, i.e. in the integration sphere (Figure 3). Only three
projects of ILFE correspond with this type of production line.
(3) Research oriented toward practical utilisation, where constant interaction
between research and integration spheres, ends up in practical utilisation
of results (Figure 4). Analysis showed 6 out of 51 projects fall into this group
of typical science-based advising of actors in policy processes.
(4) Research projects oriented toward scientific and practical utilisation,
with the main difference that results are meant not only for practice, but for
the scientific community as well (Figure 5). A group of 18 projects can be presented
by this production line.
(5) Consulting activities of public institutes. In ILFE seven out of 51 projects
can be depicted by this type of production line, for which is typical that
usually entire project is within the integration sphere with outputs in the practical
utilisation discourse.
During the research we were able to present all projects of the ILFE by production
lines on the model of departmental research. There is a strong connection
between ILFE and users of its expertise, with more than half of research
projects having practical application (table 1). There are also im portant consulting
activities going on which confirms importance of their role and quality
of connection with the practise and society.


The model proves to be advantageous over existing evaluation methods,
while it makes transparent all aspects of departmental research, which is useful
for both users of science-based expertise and founders of these institutions.
It also makes a solid base for optimisation and quality management processes
within institutions.


Key words:departmental research, model of departmental research, forestry,
public forest institutes, research activities, production lines, usable
science, public institutes