DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 Značajke sastojina za obnovu Characteristics of stands for Način planiranja površinskog etata glavnog prihoda – Models of stand regeneration area planning regenerationE_DEL_RENE_DOBE_OG DZ_Ukm 3 ha -1 425468420 E_PREKLha (%)-10,90 (4,12)65,42 (24,82) EDZ_Hr m 3 ha -1 m 3 202 53.544 388 108.464 314 90.585 EDZ_Uk m 3 ha -1 m 3 465 122.612 499 131.007 450 118.344 DEL_RENkn ha -1year-192,39-122,22-36,91 PRIH_Hr 1000 kn ha -1 mil. kn ha -1 97,311 25,645 258,244 68,153 212,736 56,354 PRIH_Uk 1000 kn ha -1 mil. kn ha -1 178,363 47,006 276,495 72,970 236,082 62,538 5. RASPRAVAPrema postojećoj dobnoj strukturi (Slika 1) i strukturnim značajkama sastojina, tijekom budućih gospodarskih razdoblja mogu se očekivati složeni i zahtjevni zadaci planiranja i provedbe obnove sastojina hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Josip Kozarac”, slično kao i za cijelo područje lužnjakovih šuma u RH (Čavlovići dr.2006). Planirani površinski etat glavnog prihoda prema Osnovi gospodarenja za razdoblje 2005-2014. godine od 265 ha upravo odgovara teoretskom (normalna površina dobnog razreda širine 10 godina), te je osim toga i radi usporedbe primijenjen i kod ostala dva pristupa određivanja etata glavnog prihoda. Dugoročna i dosljedna primjena ovakvog intenziteta obnove,vodila bi uspostavi normalne dobne strukture šume (Čavlović,1996). S druge strane, to bi isto tako vodilo i produženju razdoblja obnove postojećeg velikog udjela potencijalno zrelih sastojina (67 %) na 100 godina, odnosno očekivanoj sječivoj dobi pojedinih sastojina od preko 200 godina.To pretpostavlja postojanje i podržavanje dijela strukturno očuvanih i stabilnih sastojina i njihovu “konzervaciju”.Teško ili manje prihvatljiv pristup bi bio obnova 67 % površine šume unutar razdoblja od 40 godina ili kraćeg (koncentracija sječa na velikom prostoru unutar kratkog vremena, nepovoljni utjecaji na stanište, veliki troškovi šumskouzgojnih radova, smanjen uspjeh obnove, podržavanje postojeće dobne strukture, upitnost načela trajnosti). Slijedom prethodno navedenog, rangiranje sastojina prema prioritetu za obnovu predstavlja posebno značajan dio planiranja etata glavnog prihoda. Prosječna razlika potencijalnih prihoda kao posljedica odluke o trenutnoj ili odgođenoj obnovi određene potencijalno zrele sastojine, se pokazao kao jedan od objektivnih kriterija za rangiranje sastojina, jer se temelji na postojećim sastojinskim i strukturnim značajkama te pretpostavkama budućeg razvoja sastojine (Tablica 1, Slika 2). Prema tomu su se strukturno narušene sasto – Discussion jine (veliki udio poljskog jasena i ostale bjelogorice u odnosu na hrast lužnjak), dobi mlađe od 120 godina i površine manje od 10 ha rangirale na vrh liste, dok s druge strane sastojine očuvane strukture (velika drvna zaliha i udio hrasta lužnjaka od 80–100 %), redovito starije od 130 godina i prosječno veće površine (>10 ha) rangirale su se na kraju liste (Tablica 2). Utjecajni čimbenici na rangiranje sastojina su značajke kvalitete i strukture sastojina (Čavlovići dr., 2011), dok nepostojanje utjecaja dobi i površine sastojina upućuje na to da je u istraživanoj šumi narušena struktura izraženija u mlađim sastojinama, dobi 100–120 godina (Slika 4) redovito manjih površina. To se može objasniti činjenicom da se te sastojine uglavnom odnose na vlažnija lužnjakova staništa, gdje je narušavanje strukture i propadanje hrasta bilo izraženije (Dekanić,1975), na kojima se gospodarilo uz kraću ophodnju (velik udio poljskog jasena), te zbog veće prostorne varijabilnosti stanišnih i strukturnih značajki i dinamičnijih strukturnih promjena, izlučivane su sastojine manjih površina. Grupiranje sastojina u stupnjeve prioriteta za obnovom (Slika 4) pokazalo je, s obzirom na zastupljenost prva dva stupnja od oko 400 ha, da ima više nego dovoljno sastojina koje bi se mogle uvrstiti u etat glavnog prihoda za prvo 10-godišnje razdoblje i koje su osim toga većinom zastupljene u šestom dobnom razredu. Nasuprot tomu, udio dva zadnja stupnja koji ima svoje posebno značenje u prethodno istaknutoj potrebi podržavanja određenog dijela sastojina do visokih sječivih dobi, dvostruko je manji i to uz zastupljenost sastojina starijih od 135 godina.Velika “zaliha” od oko 70 % sastojina srednjeg i malog prioriteta može izgledati povoljno. Međutim, iako se dob sastojina nije pokazala kao utjecajan čimbenik, treba imati u vidu da se može očekivati tijekom vremena postupno nepovoljno povećanje udjela prvih stupnjeva prioriteta obnove (pomicanje raspodjele u lijevo), kao posljedica promjena |