DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 11     <-- 11 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
koje predstavlja cjelovite šume hrasta lužnjaka na širem
području Lonjskog i Mokrog polja,odnosno srednje
Posavine (Karta 1). Detaljno opisana prirodna obilježja
područja rada mogu se pronaći u Kovačevići dr.
(1972) iSeletković(1996).


Površina šuma hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici
Jo sip Kozarac koje su uključene u istraživanje iznosi
3.690,8 ha (bez sjemenskih sastojina). Šuma je podijelje na
na 321 sastojinu prosječne površine od 11,5 ha. Velik
udio starijih i starih sastojina, mala zastupljenost mladih i


srednjedobnih sastojina, uz intenzivniju obnovu tijekom


zadnjih 20 godina je obilježje dobne strukture (Slika 1).


3


U ukupnoj drvnoj zalihi od 1.442.000 mhrast lužnjak
je zastupljen sa 68,9 %, poljski jasen sa 20,0 %,
obični grab sa 3,0 % te ostala bjelogorica (pretežno
crna joha) sa 8,1 % (Slika 1b). Uz pretpostavku normalne
dobne strukture šume i normalnog obrasta sastojina,
teoretska drvna zaliha prema prirasno prihodnim
tablicama za prvi bonitet (Špiranec, 1975)iznosila bi


3


1.518.000m.
Slika1.Prikaz dobne strukture šuma hrasta lužnjaka u gj Josip Kozarac. a) Raspodjela površine prema dobnim razredima. b) Raspodjela
drvne zalihe prema vrstama drveća i dobnim razredima.


Figure 1Age class distribution of the pedunculate oak in management unit Josip Kozarac. a) Area age class distribution. b) Distribution of


growing stock per tree species and age classes.


3. METODARADAIstraživanje primjene objektivnog modela rangiranja
sastojina hrasta lužnjaka prema prioritetu obnove i
njegove usporedbe prema klasičnim pristupima, na
konkretnu šumu (uređajni razred) hrasta lužnjaka u gospodarskoj
jedinici Josip Kozarac,zasniva se na prethodno
provedenom istraživanju međusobnih složenih
utjecaja stanišnih, sastojinskih i gospodarskih čimbenika
na navedenom području srednje Posavine (Čavlović
i dr. 2011).
Razlika očekivanog prosječnog godišnjeg prihoda
(rente) pojedine potencijalno zrele sastojine proizilazi
iz alternativnog pristupa: obnova odmah (TO)– odgoda
obnove za 20 godina (OO) i neposredno je ovisna o
strukturi sastojine (Slika 2).Tijekom budućeg razdoblja
ophodnje od 140 godina, u slučaju prvog pristupa ukupan
budući prihod uključuje glavni prihod i jedanaest
prihoda od proreda, dok u slučaju alternativnog pristupa
(odgoda obnove za 20 godina) ukupan budući prihod
uključuje prihod od prorede potencijalno zrele sastojine,
glavni prihod uvećan za akumulirani prirast vrijednosti
drvne zalihe postojeće zrele sastojine i devet
prihoda od proreda tijekom razvoja buduće sastojine.
U prvoj sastojini može se očekivati veći prosječni
prihod ako se obnovi pristupi odmah (razlika u renti je
pozitivna u korist pristupa što skorijeg započinjanja ob


– Method of work
nove). Nasuprot tomu, u strukturno očuvanijoj sastojini
veći prosječni prihod ostvario bise uz pristup odgode
obnove za dvadeset godine (razlika u renti je negativna
ako se obnovi pristupi odmah) (Slika 3).
Na temelju provedenog istraživanja složenih stanišnih,
sastojinsko strukturnih i gospodarskih odnosa u
lužnjakovim šumama srednje Posavine,stepwiseprocedurom
multivarijatne regresijske analize ostavljanjem
statistički značajnihvarijabli (lako pridobivih
elemenata strukture sastojine) određen je model procjene
kompleksne varijable razlike očekivanog prosječnog
godišnjeg prihoda (kn/ha)-potential rent
difference(DEL_REN):
DEL_REN_model = a+b*G_Hr+c*N_Hr+d*id_Hr


(Formula 1)


gdje je G_Hrtemeljnica hrasta lužnjaka (m/ha) –
basal area of pedunculate oak (m2/ha),N_Hrbroj stabala
hrasta lužnjaka po ha –number of pedunculate oak
trees per ha,


id_Hrgodišnji debljinski prirast srednjeplošnog stabla
hrasta lužnjaka (mm) –current annual diameter increment
of an average pedunculat oak trees (mm), tea,
b,cidparametri modela –parameters of the model.


Na temelju dobivenog modela (Formula 1) provedeno
je rangiranje potencijalno zrelih sastojina prema