DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 106 <-- 106 --> PDF |
drveta, koje ne bi utjecalo na proizvodnju standardne tržišno vrednije robe (pilanski trupci, celuloza i ogrjevno drvo za tržište).Ta predviđena količina drveta za čips proizlazi iz novog Plana gospodarenje prirodnim rezervatom, a sastoji se od sušaca, izvala, proreda, ostataka od izrade sortimenata i sl.Ta sirovina se prijašnjih godina nije koristila, već je dobrim dijelom ostajala u šumi. S obzirom da se radi o području koje je jako frekventno, mnoge radovetrebalo je oprezno raditi zbog sigurnosti posjetitelja. Iveranje čipsa obavljalo bi se na terenu, a prosječna udaljenost za prijevoz materijala je 4–5 km, a najveća udaljenost ne premašuje 10 km. Glede blizine objekata i termičkih stanica, gubitak energije je zanemariv. Procjenjuje se da će ovaj projekt smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 340 tona godišnje. U otvaranju ovog projekta, koji će ove jeseni biti stavljeni u funkciju, u financijskoj potpori su sudjelovali: Ministarstvo okoliša, općinaValdarno,Valdisieve i Reggello, te regijeToskana sa 50%učešća. Projekt su naručili Ured državnih šuma i Fondacija San Giovanni Gualberto – Benediktinci izVallombrose, a izradila “Talijanska udruga za poljoprivredno-šumarsku energiju”. Frane Grospić MEĐUNARODNASURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION 65. GODIŠNJI SKUPNJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA (DEUTSCHER FORSTVEREIN) UAACHENU 21–25 RUJNA 2011. U Aachenu, poznatom povijesnom i turistički atraktivnom gradiću (približno 250 000 stanovnika) na krajnjem zapadu Njemačke, pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen) od 21. do 25. rujna ove godine pod motom “Mi smo šuma”, održan je 65. stručni skup u organizaciji Njemačkoga šumar 1 skog društva (Deutscher Forstverein). Na prijateljski poziv kolega iz Njemačke odazvalo se Hrvatsko šumarsko društvo kojega je, nadam se primjereno i angažirano, predstavljao potpisnik ovog izvješća. Naime, već neko vrijeme, Njemačko šumarsko društvo podržava i nastoji pojačati i međunarodni karakter svojeg najvećeg godišnjeg okupljanja,tako da se posljednjih godina na ovim skupovima pojavljuju i kolege iz šu-Slika1.Eurogress konferencijski centar u kojem je održan 65. godišnji skup Njemačkog šumarskog društva marskih društava iz okruženja. Na ovogodišnjem skupu, u formalnom smisluto su bili predstavnici šumarskih društava Hrvatske i Mađarske, dok je među sudionicima skupa bilo gostiju iz Slovačke, Srbije, Crne gore i još nekih gostiju iz neposrednog Njemačkog okruženja. Prema informacijama dobivenim na registracijskom pultu, na otvorenju ovogodišnjega skupa prijavilo se preko 700 sudionika. Inače, Njemačko šumarsko društvo danas broji preko 7000 članova. Organizator je čitavo kompleksno događanje na širem područjuAachena realizirao kroz tri cjeline: kongresno-izlagački dio u novouređenom kongres nom centru “Eurogress”, u neposrednoj blizini sta roga grada(slike 1 i 2), Slika2.U prostorima Eurogress centra odvijala se živa aktivnost i demonstracijsko-sajmišni u samom srcu staroga poslovni razgovori na 30-ak izlagačkih mjesta grada, na malom trgu ispred Aachenske gradske vi jećnice iAachenske rimokatoličke katedrale,UNESCO spomenika svjetske baštine u pozadini (slike 1 4, 5, 6 i 7), http://www.forstverein.de/ 520 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Slika3.Propagandna aktivnost Njemačkih šumara vidljiva je po- Slika 4.“Forvarderom na kavu” svuda (“Bez stabla Kolumbo ne bi otkrioAmeriku”) Slika5.Istovar trupaca ispred Aachenske katedrale, UNESCOSlika 6.Konji i moderna mehanizacija usredAachena spomenika svjetske baštine Slika 7.Prizori sa šumarskog sajma ispred gradske vijećnice u strogom središtu starogAachena koliko društvenih događanja poput svečanosti dodjele terensko-ekskurzijski na širem području okolice priznanja u krunidbenoj dvoraniAachenske gradske vizozemske i Belgije (slike 8, 9 i 10). jećnice, prijema kod premijera pokrajine Sjeverna Uz ove tri tematske, organizacijske i prostorne cje- Aachena, pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, Ni Rajna-Vestfalija, mise Sv. Hubertusa u Aachenskoj kaline, tijekom višednevnog trajanja skupa održano je ne-tedrali i svečane večere u organizaciji i na poziv Nje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Slika 8.S terenske ekskurzije u okoliciAachena – područje Eifel Slika 9.Živopisni turistički gradić Monschein mačkog šumarskog društva. Kao što smo to i do sada navikli, poslovično pedantni Nijemci izveli su sve segmente ove kompleksne organizacije besprijekorno i točno prema najavljenoj satnici. Početak skupa započeo je u četvrtak 22. veljače registracijom sudionika i cjelodnevnim programom izlaganja i debata kroz 5 seminarskih tema. Organizator je za ovogodišnji skup Njemačkih šumara definirao sljedeće “vruće teme”: šume i prijetnje njihovom opstanku, šume i čovjek, šume i zaštita prirode, šume i svijet, šume i gospodarstvo. Svaka od ovih 5 tema debatirana je paralelno u zasebnim dvoranama i moderirana od viđenijih specijalista i kompetentnih stručnjaka,koji su rasprave inicirali i moderirali kroz provizorno zadane hipoteze. U svakom seminaru/dvorani ponuđene su 4 debatne hipoteze i za svaku je rezerviran jedan sat rasprave. Posljednji sat odvijanja seminara(17:00–18:00)rezerviran je za formiranje zaključaka. Zbog simultanog odvijanja seminara, autor ovoga prikaza mogao je uzeti učešća samo u dijelu ponuđenih tema i hipoteza,no i taj maleni dio viđenog daje za pravo tvrdnji kako su problemi šuma i šumarstva ovoga dijela Europe univerzalni i u Slika 10.Sastojina duglazije vitalnih stabala zavidnih dimenzija mnogočemu relevantni i za naše uvjete. Od mnoštva polemičnih i aktualnih debata navodimo ovdje neke od njih: “Šanse i opasnosti klimatskih promjena za šume i šumarstvo”, “Što je prvo: šume ili divljač?”, “Trebamo li nove inicijative u obrazovanju šumarskih kadrova?”, “Specijalizirani generalisti!”, “Šumari– tradicionalisti ili menadžeri okoliša?”, “Šume – riznica resursa ili rezer voar bioraznolikosti?”, “Da li je zaštita prirode u šumi isforsirana i nepotrebna?”, “DA, MOŽEMO SJEĆI ŠUMU!”, “Šume bez pravog PR zastupnika”, “Usporedba i kredibilitet dviju globalnih certifikacijskih shema”, “Šumarstvo – motor inovacija”, “Ponestaje li nam drva?”, “Kakav tip šumarstva je potreban tržištu?”, “Ekonomija bez rasta”i slično.Već i ovako šturi pregled ponuđenih rasprava, čitatelju ovih redaka daje dobar uvid u razmišljanja Njemačkih šumara i njihove aktualne probleme i dileme. Osobno, ostao sam zapanjen koliko su nekiproblemi i konfrontacije bliski onima s kojima se susreću naši kolege u šumarskoj operativi, ponajprije u kontekstu sve većeg angažiranja pa i pritisaka ne-šumarske javnosti, politike i kapitala na šumarsku struku i šumu. Jedni bi je (šumu) najradije maksimalno kapitalizirali,dok bi je drugi najradije stavili pod stakleno zvono. Žalosno i tragično, da se i nakon toliko druge tradicije i prakse europskog šumarstva ovakve intencije uopće pojavljuju na ovako domi |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 109 <-- 109 --> PDF |
nantan i gotovo isključiv način. Usprkos znatno duljem “stažu”njemačkih šumara u odnosima povećanog inte resa i pritisaka javnosti te znatnim uloženim sredstvima u promidžbu i predstavljanje šumarske struke i šumarske znanosti, zaključak jednog tematskog kruga je da bez obzira na trošak i već uloženo,potrebno je intenzivno razvijati i nadograđivati ovaj promidžbeni segment šumarske aktivnosti (često kolokvijalno nazivan i u nas kraticom “PR” –Public Relations). Gotovo da bi se mog lo reći, kako je to (u slobodnom prijevodu) izrekao jedan od moderatora, gosp. Kai Lintunen: “ako nemaš ustrojenuvirtualnu stvarnost (čitaj web, Facebook, Twitter i sl.) niti tvoja realna stvarnost danas nije relevantna i kompetitivna”. Čini mi se da je ovo danas primjenjivo na mnoge nama bliske segmente djelovanja, kako šumarske proizvodnje i struke,tako i znanosti i visokog obrazovanja. Gotovo da je postalo važnije kako sebe predstavljaš,nego što zaista jesi i koliko doista vrijediš. Kako bilo, Njemački šumari ovaj novi moment ozbiljno tretiraju. Tijekom seminarskog dana dodijeljene su nagrade Njemačkog šumarskog društva pobjednicima na natječaju za najbolje “PR”uratke na zadane teme. Indikativno je bilo gledati predstavljanje mladih dobitnika koji su na njima svojstven način potvrdili misao “ako nisi na Youtube-u onda te nema !”….. možda malo mladalački komično i neozbiljno, ali ne potpuno nerealno (op. pisca). Između ostalih tema koje je autor ovoga prikaza uspio “uhvatiti”,zanimljiva je bila i rasprava o učincima i stranputicama certifikacije šuma i šumskih proizvoda. U debati su sudjelovali predstavnici dvije najjače certifikacijske kuće, Forest Stewardship Council (FSC) i Programme for the Endorsement of Forest Certification (PEFC) u Europi svijetu. Na neki način, izostala je očekivana žučna debata,jer su oba predstavnika na neki način “otupili oštricu”ne ulazeći u međusobne kritike i isticanje prednosti vlastitih certifikacijskih shema,već su raspravu vodili u smjeru mogućeg suživota oba koncepta, s obzirom da u konačnici oba dovode do cilja – po trajnog i ekološki prihvatljivog gospodarenja šu mom. Ostao je ipak dojam slušatelja da u stvarnosti ipak postoji određena “bitka za osvajanje terena”, iako se u nekim dijelovima Europe širi praksa da šumoposjednici posjeduju certifikate obje certifikacijske kuće. Oko dva su se zaključka složili svi nazočni, a to je činjenica da je glavni cilj certifikacije, očuvanje i uvođenje potrajnog načela gospodarenja šumom, uglavnom postignut, ali u onom dijelu svijeta gdje je većinom ionako postojao i prije. Južna hemisfera sa svojim plaštem tropskih prašuma znatno je slabije obuhvaćena površinama certificiranih šuma i do danas je ostala izvan ciljanog dohvata ovog koncepta zaštite. Dodatno, neki od njemačkih šumara, sudionika skupa svjedočili su o vlastitom iskustvu viđenog uAfrici,gdje su primjerice plantaže brzorastućih borova (Pinus radiata) posjedovali certifikat na te melju same činjenice da je devastirano područje pošumljeno drvenastom vrstom. Iz pozicije srednjoeuropskog šumara, posebice hrvatskog, ovo doista dovodi u pitanje vrijednost i smisao certifikata. Kao drugi problem oko kojega također nema podvojenih stavova je či njenica da smisao pečata-potvrde certificiranog proizvoda polagano blijedi,s obzirom da krajnji korisnici ne biraju proizvode selektivno kao što to primjerice čine kod prehrambenih proizvoda. Posljedično, to za sada ne pruža prostor povišenja cijene certificiranih proizvoda,što na neki način potencijalno smanjuje interes šumovlasnika za certifikacijom. Dominantne naznake i ishodi tematskih rasprava o kojima su raspravljali sudionici 65. godišnjeg susreta Njemačkog šumarskog društva najavljeni su za studeni 2011. u oblikupreglednog izvješća i zaključaka koji se prema običaju objavljuju u njihovom staleškom glasilu “ProWald”. Sljedećeg dana, u srijedu 23. rujna, započeo je program 13 poludnevnih terenskih ekskurzija koji se nastavio i u iduća dva dana,kroz sveukupno 15 različitih jednodnevnih i 4 dvodnevne stručne, turističke i povijesno- kulturne ekskurzije. Pisac ovoga izvješća sudjelovao je u jednoj poludnevnoj ekskurziji, namijenjenoj gostima iz inozemstva, naslovljenoj “Šumarstvo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji – između naslijeđa i stremljenja”. Stručni koordinator i vodič ove male grupe (ukupno 8 sudionika) bio je gosp. Roland Daamen, šumar i djelatnik pokrajinskog Ministarstva zaštite klime, okoliša, poljoprivrede, zaštite prirode i zaštite potrošača (više puta u neformalnim razgovorima duhovito nazivanog “Ministarstvom, manje-više svega”). Tijekom jednog poslijepodneva, u kratkom obilasku šuma u području Eifel, uz pomoć i stručnu potporu lokalnih šumara sudionici ekskurzije bili su upoznati sa temeljnim obilježjimašuma i šumarskog djelovanja pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Visokoindustrijalizirana pokrajina gus to je napučena (18 milijuna stanovnika) i pritisak na šumu je izniman. Osim gospodarskog,šume ovdje imaju vrlo izraženu rekreacijsku i zaštitnu ulogu.S velikim ponosom se govori o Nacionalnom Parku Eifel i značajna aktivnost šumara usmjerena je ka očuvanju općekorisnih funkcija šuma na različite načine tijekom uobičajenih šumarskih zahvata. Na jednom stajalištu, su dionike ekskurzije Njemački kolege upoznali su sa zahvatima konverzije umjetno podignutih smrekovih kultura u autohtonu vegetaciju mekih listača (vrba, trepetljike i crne johe) koje su nekad obrastale ove doline. Vlažno stanište potočnog priobalja prikladno je i za repopulaciju dabra koja je također jedan od projekata koji se provodi u ovoj Njemačkoj pokrajini. Ono što je posebno upadalo u oči je briga šumara da se ovi, za oko neznanca, surovi zahvati (čista sječa na 0,3 ha) u pošumljeni okoliš, primjereno objasne i preduhitre napadi nevladinih organizacija i lokalnih ljubitelja prirode. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Informativne ploče kakve su kod nas više uobičajeneu nacionalnim parkovima i parkovima prirode,postavljene su na vidljiva mjesta ispred područja najžešćih zahvata,kako bi brojni prolaznici (pješaci, biciklisti, skijaši i drugi rekreativci) imali prilike shvatiti smisao i vrijednost ovakvih šumarskih zahvata. Na drugom stajalištu kolege su nam s ponosompokazali stare sastojine duglazije koja na ovom području ima dugu povijest. Klimatogeno, u okoliciAachena, dominantna šumska vrsta je obična bukva. Burnom industrijskom poviješću došlo je do prave devastacije šumskog pokrova, unosa četinjača, među kojima je vrlo dobra svojstva pokazala upravo duglazija. Čuli smo i zanimljivu namjeru da se u kontekstu sekularnih klimatskih promjena lokalne klime na ovu vrstu gleda kao na potencijalno važnu gospodarsku vrstu,koju se namjerava značajnije koristiti u produkciji kvalitetne drvne mase. Na kraju, ekskurzija je završila na samom istoku pokrajine, u neposrednoj blizini Belgijske granice. Sa zanimanjem i oboružani fotografskim aparatima prošetali smo iznimno pitoresknim i turistički atraktivnim gradićemMonschau na rječici Rur, poznatom po tekstilnoj manufakturi i burnoj povijesti. Paralelno s terenskim ekskurzijama, u središtu starog gradaAachena, otvoren je sajam šumarstva na kojemu su se na štandovima predstavili razni dionici iz sektora šumarstva i drvne industrije (pokrajinski i grad- ski uredi za šumarstvo, certifikacijske kuće, nevladine organizacije, umjetnici u drvnim skulpturama i sl.), a sve s jed nim ciljem – bolje upoznati javnost s mnogim stajalištima gospodarenja šumama i ukloniti potencijalno negativnu predodžbu o šumaru kao nemilosrdnom sjekaču i eksploatatoru šuma. Umjesto detaljnijeg iznošenja sadržaja štandova i samog sajma,čitatelju nudimo kratki fotografski potpourri. Kao posjetitelj i šumar, nisam se mogao oteti razmišljanju kako bismo mi tako nešto izveli kod kuće. Kad su Nijemci pred svoju grad- sku vijećnicu, pod visokom zaštitom UNESCO-a, doveli konje i forvardere, prosipali nekoliko tona sječke po trgu ispred vijećnice, imali su za to debeli razlog. Po svemu sudeći, pritisnuti od ne-šumarske javnosti i naviknuti na rad pod povećalom, koriste sve mogućnosti kako bi sebe predstavili u što boljem svjetlu. Ne bih se začudio da za tako nešto nisu angažirali i majstore specijaliste kakvi inače režiraju politička, glazbena i razna druga gradska događanja na otvorenom. Uvečer trećega dana, tijekom svečane večere, imao sam prilike ispred Hrvatskog šumarskog društva pozdraviti prijatelje, Njemačke kolege i kolegice te im uručiti skromne poklone. Srdačno hvala tajniku Marcusu Kühlingu, i CarstenuWilkeu, predsjedniku Njemačkog šumarskog društva na prijateljski toplom prijemu. Prof. dr. sc. Boris Hrašovec 6. HRVATSKI DANI BIOMASE Hrvatsko-austrijski gospodarski skup “Biomasa i bioplin (električna i toplinska energija)”, Našice, 2. rujna 2011. Hrvatska udruga za biomasu sekcija HŠD-a u zajednici saAustrijskim uredom za vanjsku trgovinu i Hrvatskim šumama d.o.o., a u suradnji sa AEBIOM, Europskom udrugom za biomasu, C.A.R.M.E.N. eViz Straubinga, Bavarskim kompetencijskim centrom za obnovljive sirovine, Grupacijom za biomasu Zajednice za obnovljive izvore energije HGK, NEXE Grupom d.d. Našice i MH Ogranak Našice, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, održalo je 2. rujna 2011. godine 6.hrvatske dane biomase u Našicama na temu: “Biomasa i bioplin(električna i toplinska energija)”. Na ovom Hrvatsko-austrijskom gospodarskom sku pu sudjelovalo je preko 200 uglednih stručnjaka iz područja znanosti, politike i gospodarstva, ali i banaka, lokalnih zajednica, te raznih udruga (slika 1.). Ugledne stručnjake i goste iz Austrije, Bavarske, BiH, Srbije i Hrvatske pozdravio je fra Dragutin Bedeničić, gvardijan ispred fratara samostana sv.Antuna Padovanskog kao domaćina. Slika1.U prvom redu slijeva Krešimir Žagar, Ivan Ergović, Krešimir Dundović,Tomislav Virkes, dr.Aida Kopljar, Ivica Čeme i Darko Mikičić Otvarajući 6. hrvatske dane biomase mr. sc. Josip Dundović,predsjednik Hrvatske udruge za biomasu (slika 2.), pozdravio je sve nazočne, a posebno zastupnika Hrvatskog saboraVlatka Podnara, srdačno se zah |