DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 104     <-- 104 -->        PDF

kazala da više od dva stoljeća pokušaja da se ekosustavi
učine predvidivima,pretvorila je šume u plantaže,
a šumarstvo u tehniku proizvodnje drveta.


–FrancescoIovino:Klasično šumarstvo, lokalna
znanja i sistemsko šumarstvo
Autor u ovom članku polazi od stajališta da izvjesna
gledišta klasičnog šumarstva, kao tradicionalni načini
korištenja šuma, zasnovani na lokalnim iskustvima,
predstavljaju operativne načine koji se uvode u sistemsko
šumarstvo. Provedena je analiza o primjeni kulturnih
modela na kojima se zasniva klasično šumarstvo, s
posebnim osvrtom na šume bukve, borova i ariša. Naglašava
da su zahvati često primjenjivani neovisno o
stanju strukture šume.


Rezultati istraživanja potvrđuju da je primjena tradicionalnih
načina korištenja šuma česta izvan područja
Apenina. Primjena preborne sječe, ili sječe u
manjim grupama, potvrđuje da sistemsko šumarstvo,
koristeći stara iskustva za zadovoljenje lokalnih potreba,
kombinira praktična i znanstvena saznanja.


–Marco Marchetti:Međunarodne perspektive
razvoja sistemskog šumarstva
Konačni cilj multifunkcionalnosti gospodarenja
šumom i prirodnim krajolikom je osigurati održivost
okolišnih usluga koje pruža šuma. Razvoj multifunkcionalnog,
održivog gospodarenja šumom,uvjetovan je
procesima svjetske politike posljednjih četrdeset godina,
sve od priznavanja važnosti šuma u najvažnijim
međunarodnim konvencijama. Predloženi kriteriji u
okviru sistemskog šumarstva su jamstvo povezivanja
šumske ekonomije i dobrobiti čovječanstva.Analizirani
su budući međunarodni zadaci i potencijal šumarstva sa
stajališta održivog razvoja i ekosustavnog pristupa.


U časopisu su objavljeni članci i ostalih protagonista
sistemskog šumarstva, u kojima se obrađuju potrebe
šumskog monitoringa, složenost mediteranskog šumarstva,
planiranje, uređivanje šuma i šumski požari.


Tema broja 4 srpanj-kolovoz je osnivanje održivih
energetskih poljoprivredno-šumskih područja. Iz član ka
izdvajamo:


–Susanna Nocentini:Energetska poljoprivredno
šumarska područja – ekonomska održivost i
zaštita okoliša
Podmirenje energetskih potreba uporabom biomase
postala je posljednjih desetljeća važna strategija za smanjenje
negativnog utjecaja uporabom fosilnih goriva.Po
zadnjim podacima FAO-a (2010) proizvedena energija
od biomase iznosi svega 10%primarne energije utrošene
na globalnoj razini. Dvije trećine te ener gije troše
zemlje u razvoju za grijanje i kuhanje. Ostala trećina se
troši u razvijenim zemljama za industrijsku primjenu ili
grijanje u privatnom sektoru. Po podacima FAO-a drvo
predstavlja 87% ukupne uporabne biomase, ogrjevno


drvo i drveni ugljen predstavlja 74%količine proizvedene
i konzumirane u zemljama u razvoju. Iako se u
Italiji s više od 50%šuma gospodari po načelu panjača,
ona je najveći uvoznik ogrjevnog drveta.


Posljednjih godina radi se na ustanovljenju specifičnih
objekata zasnovanih na obnovljivim resursima, posebice
na biomasi poljoprivredno-šumskog podrijetla.
Vrlo je važno procijeniti mogući rizik sukoba između
proizvodnje energije i opskrbe druge,već postojeće
proizvodnje na tom području.Također je potrebno ocijeniti
kompletan učinak tih zahvata na ublažavanju nepovoljnih
klimatskih promjena. Iz tih razloga nastala je
potreba planiranja “održivih energetskih uprava”, zasnovana
na realnim proizvodnim kapacitetima područja,
kompaktibilnim s načelima zaštite okoliša i
razvojnim aktivnostima lokalnog stanovništva.


Održivi energetski objekti na bazi biomase poljoprivredno-
šumskog podrijetla uključeni su u “Projekt istraživanja
nacionalnog značaja”. U aktivnost tog “Projekta”
uključeni su: DEART – Odsjek poljoprivredne ekonomije
i područnih resursa, odgovorna osoba I. Bernetti,
DISTAF – Odsjek znanosti i šumske tehnologije (odgovorna
S. Nocentini), DISAT– Znanstveni odsjek za okoliš
– Sveučilišta Molise (odgovorni V. Garfi) i Odsjek
agronomije i gospodarenje agro-ekosustavom, sveučilište
Pisa (odgovorna osoba N. Slivestri). Prioritetni zadatak
“Projekta”je analizirati mogućnost planiranja
uspostave energetskih poljoprivredno-šumskih uprava na
osnovi podataka o produktivnim potencijalima biomase,
po kriterijima ekološke i ekonomske održivosti.


Na temelju dosadašnjih iskustava, postaje sigurno
da korištenje biomase poljoprivredno–šumskog podrijetla
može dati pozitivne učinke s okolišnog, ekonomskog
i socijalnog gledišta, samo ako se sagledava u
okviru realne raspoložive biomase, kompatibilne s os ta
lim tradicionalnim korištenjem na tom području.


–Giorgio Ragaglinii dr.:Prilog o kulturama namijenjenima
za agroenergiju u Toskani
Na osnovi Direktive 2009/28/CE o uporabi energije
obnovljivih izvora (Europski parlament i Savjet EU
2009), ustanovljeni su povoljni uvjeti za konverziju
manje značajnih poljoprivrednih zemljišta u površine
za podizanje energetskih kultura.


Ubrzane klimatske promjene, te nesigurna ponuda
fosilnih goriva, utjecali su na potrebu korištenja vegetativnih
proizvoda u energetske svrhe. Radi se o biomasi
koja je namijenjena izravnom sagorijevanju ili za
proizvodnju biogoriva.


Određivanje prikladnosti terena za uzgoj pojedinih
energetskih kultura obavlja se na temelju prethodne
primjene, te usporedbe klimatskih, pedoloških i topografskih
čimbenika s potrebama pojedinih kultura. S
obzirom da su mnoge vrste većini proizvođača gotovo
nepoznate, treba u prvom razdoblju postupati oprezno.