DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 82 <-- 82 --> PDF |
od 6.00–09.00 h, u po voljnim vremenskim uvjetima, najprije na uzvisinama za tim na udolinama, a u zimskim uvjetima ispod 1000 m n.v. Izbor ove metode omogućuje uštedu vremena i sreds tava, te je zbog toga u prednosti u odnosu na ostale sta ndardnemetode. Sa tehnikom playback ustanovljeni su (promatrači su čuli ili vidjeli) 148 mužjaka kamenjarke. Podaci u razdoblju2005–2010. su približno stabilni, oscilirajući za 32–40 parova koji gnijezde.Toje procijenjena gustoća od 0,50–0,62 para na 100 ha u zaštićenim područjima. Tosu podaci za provinciju Rieti. Podaci za provinciju Frosinone su slični, s time da je mala razlika u zaštićenim i lovnim područjima: 0,34–0,49 parova na 100 ha prikladnog terena za gniježđenje. Važno je naglasiti da je jarebica kamenjarka “grivna” vrlo zahtjevna u odnosu na stanište. Preferirane strukture su ksenofilne sušne livade, s probijajućim stijenama te niskim, savijenim i patuljastim grmljem. Povoljno je planinsko pašarenje zbog lakše obnove hrane. U tim područjima svakako je potrebna dostupnost vode, bilo izvorske ili na pojilištima za stoku (kaptaže). Predviđanja za srednje-dugi period indiciraju pomicanje gornje granice staništa kamenjarke, radi globalnog zatopljenja. Potrebno je također uzeti u obzir povećanje brojnog stanja divljih papkara, što može smanjiti stanište jarebice. Slaba nastanjenost kamenjarke na apeninskom pojasu može se pripisati mnogim čimbenicima: promjena kvalitete staništa, smanjenje pašarenja na planinskim područjima, fenomen krivolova, utjecaj povećanog broja predatora i dr. Analiza ovih podataka je prvi korak u okviru “Akcij s kog plana za očuvanje kamenjarke u apeninskom ok ru žju”, te predstavlja bazni dokument za buduće aktivnosti, koje zahtijevaju uz zabranu lova i intervencije u staništu. Angela Alibrandi i dr.: Analiza rizika od požara u provinciji Messina U novije vrijeme povećan je znanstveni interes za teme poput očuvanja okoliša, što imaza posljedicu uznapredovanje aktivnosti oko očuvanja tla, šumskog zemljišta i šuma. U ovom članku, vezanom za Protupožarni plan provi ncije Messina, autori predočavaju viziju o fenomenu po žara na području provincije, pomoću prikladnih stati stičkih metoda i informacija iz provedenog monitoringa. Šumski požari su glavni uzroci gubitka šumskih površina i degradacije brdskog i planinskog područja. Izdati su mnogi zakoni na nacionalnoj i regionalnoj razini u svrhu zaštite “nacionalne šumske baštine”,koja je nezamjenjivo dobro za kvalitetu života. Regije su zadužene da donesu regionalne planove oko aktivnosti predviđanja, prevencije i aktivne borbe protiv požara, te da na mapama obilježe zone povećanog rizika od požara. Provincija Messinaprostire se na površini od 324000 ha,od kojih 187000 ha predstavlja poljoprivredno i šumsko zemljište, smješteno na planinskim (oko 72%) i brdskim područjima (oko 28%). Šumske površine čine 32 % od ukupne površine provincije. Od 108 općina (ili 105000 ha, od čega na državne šume otpada 17500 ha) provincije Messina, 104 podliježu hidrogeološkim zakonskim propisima. Na prvo mjesto postavljen je rizik od požara na šumskim površinama. Ustanovljeno je pet kriterija za svaku od 108 općina, uzevši u obzir totalni broj požara za svaki od njih u promatranom razdoblju. 1. postotni odnos broja požara na površini općine u odnosu na ukupan broj požara u provinciji, 2. odnos između opožarene površine i ukupne šumske površine, 3. odnos između opožarene šumske površine općine i ukupne opožarene površine, 4. odnos opožarene šumske površine i ukupne površine općine, 5. odnos opožarene šumske površine i površine zaštićene hidrogeografskim ograničenjima. Na temelju ovih indikatora sačinjena je skala rizika opasnosti od požara od 1–10 za svaku općinu provincije. Naknadno je, po sličnim kriterijima, ustanovljen rizik požara na nešumskim površinama, uzevši u obzir ukupan broj požara na tim površinama u proteklom razdoblju. Na osnovi ovakvih statističkih podataka može se pozornost fokusiratina rizik od požara i planirati raspoloživa sredstva prije protupožarne aktivnosti. Cilj je evidentirati ulogu koju svaka komponenta može poprimiti za vrijeme djelovanja požarne aktivnosti, radi primjene adekvatnog odgovora. Pomoću sinergije statističke metodologije, poznavanja i zaštite područja, analiziran je rizik od požara na području provincije Messina, s ciljem djelovanja zona maksimalnog rizika, što omogućuje pravovremeno osiguranje potrebnih intervencija za učinkovitost sustava obnove. Frane Grospić |