DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 81 <-- 81 --> PDF |
šina, posebice ako vlade država primjene pravilne eko nomske političke programe, što nije slučaj u većini ze malja LatinskeAmerike u usporedbi sa zemljamaAzije. FAO na svojim projektima, a posebice projektom Na tional Forest Programme Facility, sudjeluje u više od 120 zemalja, primjenjujući vrlo uspješno svoje iskustvo. Ova problematika je usko vezana s klimatskim promjenama. U ukupnoj količini stakleničkih plinova 77 % se odnosi na ugljični dioksid (CO).Tri su osnovna 2 čimbenika koja utječu na ravnotežu CO: izgaranje fo 2 silnih goriva, vegetacija i more. Šume uskladištavaju količinu CO adekvatnu ukup 2 noj količini u atmosferi. Normalno da se ne može utjecati na apsorpciju ugljika koju čini more, te ostaju dvije mogućnosti za smanjenje koncentracije CO u atmos 2 feri, a to su: redukcija emisije nastale sagorijevanjem fosilnih goriva uštedom utroška energije i uvođenjem obnovljive energije (povećanje kapaciteta vegetacije za akumulaciju ugljika). Važno je istaći da posebnu prijetnju predstavljaju šumski požari. Zbog toga se nastoji pronaći učinkovitiji pristup od represivnih mjera za rješavanje ovog problema. Velike količine neizvučene biomase ostaje u šumi, gdje pogotovo u područjima sa sezonskim suša ma predstavljaju konstantnu prijetnju i šumarstvo je od govorno u takvim slučajevima, te treba javnosti predo čiti opseg problema i moguće rješenje. U pravilu najek onomičnije je upotrijebiti ovu zalihu biomase kao iz vor obnovljive energije. U slučaju nemogućnosti iz vo za toga materijala treba ga odlagati u vertikalnim poja sevima,što olakšava šumske radove i smanjuje op asnost od požara. Uporabom biomase u energetske svrhe smanjuje se potrošnja fosilnih goriva s visokom emisijom ugljičnog dioksida. Na tom području se osjeća napredak u Europi, gdje postoje zemlje (Švicarska iAustrija) s velikomuporabom obnovljivih komponenata,s namjerom potpunog energetskog rješenja gorivom biljnog podrijetla do 2050.g. Svojim projektom “Growing Forest Partnership” FAO daje inicijative od lokalne do globalne razine za imperativno provođenje potrebnih aktivnosti koje će osigurati drukčiju budućnost. U ovoj, Međunarodnoj godini šuma postoji izuzetna pogodnost za jačanje povezanosti šumarstva Italije, u čemu će FAO dati svoj doprinos. AndreaAmici idr:Status jarebice kamenjarke (Alectoris graeca) u centralnimApeninima Rod Alectoris (porodica Fasanidi, red Galliformi) naseljava predjele sa suhom klimom Mediteranskog bazena, Srednjeg istoka, SjeverneAfrike i djelaAzije. U Europi je evidentirano 7 vrsta rodaAlectoris, aliAlectoris graeca(jarebica kamenjarka-grivna) živi isključivo na talijanskom poluotoku (Alpe iApenini), na Siciliji, u Sloveniji, te planinskim lancima Balkanskog poluotoka, koji je središte njene rasprostranjenosti. Procjenjuje se da u Europi obitava 40000–78000 parova koji se gnijezde. Kao vrsta se smatra nemigra torna (Least Concern). U Italiji je opisana apeninska podvrsta Alectoris gra eca orlandoi, za koju međutim nije ustanovljena ne ka genetska razlika (u odnosu na alpsku i balkansku), ia ko su te populacije kamenjarki izolirane i demografski neo visne, te se preporuča prilagođeno gospodarenje. Po zakonskim propisima (La Direttiva 2009/147/CE) spa da u lovnu divljač uz mjere potrebne zaštite. Posljednjih desetljeća rasprostranjenost i gustoća ja rebice kamenjarke je jako reducirana na manjim nepovezanim grupama. Kamenjarka je vrlo izbirljiva u odnosu na stanište, bilo u zimskoj fenologiji ili posebice u proljetno-ljetnoj t.j.ureproduktivnom periodu. U cilju postizanja aktualnih podataka o stanju kamenjarke u centralnimApeninima (Lazio), započet je plan monitoringa u provincijama Rieti i Frosinone. Podaci su izraženi na osnovi modela “prikladnosti terena” radi mogućnosti usporedbe. Upotrijebljen je model koji uključuje kompleksnu fenologiju i samo razdoblje proljeće-ljeto u staništu prikladnom za gniježđenje. Po tom modelu u provinciji Rietiustanovljen je pri 2 kladan areal na površini od 229 km i areal prikladan za 2 gniježđenje na površini od 79 km. U provinciji Frosinone ustanovljen je prikladan areal na površini od 22 95 km, a za gniježđenje oko 26 km. U obadvije provincije odabrana područja obuhvaćaju zaštićene površine i površine s programiranim lovom. Prisutnost kamenjarkeustanovljena je pomoću tehnike playback u vrijeme gniježđenja, te primjenom pasa od ferme (ptičari koji markiraju divljač) u postreproduktivnoj fazi. Tehnika playback predviđa izbor smjesta sa kojih se e m i tira pjev mužjaka na koji se on odaziva i često je vi- d ljiv. Li nija mjesta u početku je iznad planinskih uzvisina, a za tim na nižoj razini. Pozivi se obavljaju pomoću digita l nog odašiljača opskrbljenog zvučnikom snage 50Wati. Em isi je su vršene svakih 200 m i na svakoj promjeni konfi gu ra cije, u trajanju od 20 sekundi emitiranja i 10 minuta slu šanja. Pozicije su regulirane pomoću dvogleda s telemetrom. Opažanja u predreproduktivnom perioduobavljala su se od 20.travnja do 15.lipnja svake godine,a svako mjesto je posjećeno 2 puta u razmaku od 20 dana. Emitiranje je vršeno od 05.00–12.00 hudanima povoljnih klimatskih uvjeta. Tehnika snimanja u postreproduktivnom periodu u odgo varajućim predjelima, pomoću pasa od ferme, odvijala se na terenima iznad 1600 m n.v. Psi su pretra živali teren u ra zmaku od 50 m od vodiča, u vremenu |