DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 80     <-- 80 -->        PDF

poljoprivrede i šumarstva Giancarlo Galan je zbog
spri ječenosti da nazoči ceremoniji uputio pozdravno
pismo sa željama za uspješan radAkademije.


Predsjednik je riječima zahvale i priznanja podsjetio
na dvojicu umrlih članovaAkademije u protekloj godini:
Riccardo Morandini i Gian Tommaso ScarasciaMugnosa.


U svom izlaganju predsjednik je upozorio da se
šumski sektor ne može vrednovati samo po financijskom
učinku, već šumu treba smatrati biološkom cjelinom
koja u sebi nosi vrijednost.


Proizvodi i pogodnosti koje dolaze neposredno od
šume spadaju u “izravne uporabne vrijednosti šume”.
“Neizravne vrijednosti” obuhvaćene su ekološkim funkcijama
koje su neophodno potrebne za održavanje ekonomske
aktivnosti lokalnog stanovništva i za njihovu
socijalnu dobrobit.Tuspadaju: zaštitne funkcije, proizvodnja
humusa, povećanje plodnosti tla, kvaliteta vode,
smanjenje atmosferskog zagađenja i dr.


“Opcijska vrijednost šume” ima veliku važnost, jer
jamči raspoloživost prethodno navedenih funkcija u budućnosti.


“Vrijednost postojanja šume” proizlazi iz želje najvećeg
dijela ljudske populacije da šuma postoji.Tu spada
biološka raznolikost te kulturno-povijesnastajališta.


Predsjednik je predočio skupu bogatu aktivnost
radaAkademije u proteklom razdoblju, od čega posebno
mjesto zauzima izlaženje časopisa Italia forestale e
montana, 58. svezakAnnali, te radovi:AldoPavari,
Forestale per caso (ElenaGinevraPavari)i Lateoria
della servicultura sistemica (OrazioCiancio).


Nakon iznesenog sadržaja aktivnosti Akademije,
koji se sastoji od: manifestacija, pokroviteljstva, istraživačke
djelatnosti i međunarodnih projekata, predsjednik
Akademije prof. O. Ciancio proglasio je 60.
akademsku godinu otvorenom.


Dr. Pietro Roselli povjerenik za agrikulturu provincije
Firence, pozdravio je akademski skup ispred
Administracije provincije Firence, čije je sjedište upra vo
u palači Medici Riccardi.


Izjavio je, da Italija ima trećinu područja pod
šumom, a uToskani i provinciji Firenca polovinu površine,
što čini izuzetno vrijedno nasljeđe, koje po njemu
treba čuvati ali i koristiti, kao što je to uvijek bilo u
ljudskoj tradiciji. Šuma nije muzej, Italija ima velike
potrebe za drvetom kojega uvozi u velikim količinama.


Ing. FaustoMartinelli zamjenik predsjednika državnih
šuma uputio je pozdrave u svoje ime i u ime predsjednika
ing. CesaraPatronea, koji je zbog obveza bio
spriječen.


Upozorio je da je 2011., godina u kojoj se događa:
Međunarodna godina šuma, 150 obljetnica Ujedinjenja
Italije i 60. godina talijanskeAkademije šumarskih znanosti.
Za tu prigodu Državne šume organizirale su izdavanje
jedne stare knjige “Studija šumske arheologije”,
autora slavnog Adolfa di Berengera. To je poklon
koji državne šume daju u čast ujedinjenja Italije,jer je
upravo 1859.godine, a zatim 1863.g. objavljeno to djelo,
a di Berenger se smatra “osnivačem šumarske škole”.


Naglasio je potrebu čvrste suradnje svih institucija
u održavanju i zaštiti šuma.
U posljednje vrijeme to potvrđuju i dramatične situacije
vezane za hidrogeološke nedaće.
Istina da šume nisu jedini lijek protiv takvih pojava,
ali su bitan čimbenik zaštite područja.


Na kraju je izjavio da je osnovna karakteristika Državnih
šuma: samostalnost, ugled i profesionalnost,
koje bi trebala podržati administracija, te pojačane u
budućnosti u skladu sa redom i tradicijom.


Eduardo Rojas-Briales: Izazovi i pogodnosti
na svjetskoj razini u Međunarodnoj godini šuma


Autor ovog izlaganja, održanogpovodom svečane
inauguracije talijanskeAkademije šumarskih znanosti
je zamjenik generalnog direktora i odgovorni za odjele
šumarske organizacije UN (FAO).


Više od 60 godina Italija surađuje u svim različitim
područjima aktivnosti Organizacije (FAO) uključujući
šumarsku, na najbolji mogući način. 2011. g. nije slučajno
Međunarodna godina šuma.


Posljednjih godina šume su ušle na međunarodnu
pozornicu zbog svoje ključne uloge u uspostavljanju
ravnoteže CO u atmosferi i ublažavanju procesa i kli


2


matskih promjena.
Glavna preokupacija je smanjenješumskih površina
na svjetskoj razini. U posljednjem desetljeću (2000–
2010) izgubljeno je 13 milijuna ha šume u raznim tropskim
zemljama. Istodobno je podignuto 5 milijuna
novih šuma te spontanim širenjem 2,8 milijuna ha, tako
da je ukupna negativna bilanca 5,2 milijuna ha. U proteklom
desetljeću (1990–2000) izgubljeno je 8,3 mili


juna ha. Ako se uzme u obzir još dva prethodna
desetljeća, radi se o još 10–15 milijuna ha gubitka šuma.
Smanjivanje šumskih površina odnosi se na sve di


jelove planeta,osim Europu.
U novije vrijeme uAziji se evidentira povećanje šumskih
površina u svim zemljama, osim onima obuhvaćenima
ratnim zbivanjima.Tako je npr. Kina povećala svoje
šumske površine za 3 milijuna ha, Indija za 0,3 milijuna
ha, teVijetnam za 16%.
Veliki gubici šumskih površina u LatinskojAmerici
iAfrici, nažalost su u posljednjem desetljeću tek neznatno
u opadanju.
Sve veća migracija stanovništva prema gradovima i
ma nja ovisnost o poljoprivredi i korištenju prirodnih resu rsa,
predstavlja povoljnost za proširenje šumskih povr