DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 80 <-- 80 --> PDF |
poljoprivrede i šumarstva Giancarlo Galan je zbog spri ječenosti da nazoči ceremoniji uputio pozdravno pismo sa željama za uspješan radAkademije. Predsjednik je riječima zahvale i priznanja podsjetio na dvojicu umrlih članovaAkademije u protekloj godini: Riccardo Morandini i Gian Tommaso ScarasciaMugnosa. U svom izlaganju predsjednik je upozorio da se šumski sektor ne može vrednovati samo po financijskom učinku, već šumu treba smatrati biološkom cjelinom koja u sebi nosi vrijednost. Proizvodi i pogodnosti koje dolaze neposredno od šume spadaju u “izravne uporabne vrijednosti šume”. “Neizravne vrijednosti” obuhvaćene su ekološkim funkcijama koje su neophodno potrebne za održavanje ekonomske aktivnosti lokalnog stanovništva i za njihovu socijalnu dobrobit.Tuspadaju: zaštitne funkcije, proizvodnja humusa, povećanje plodnosti tla, kvaliteta vode, smanjenje atmosferskog zagađenja i dr. “Opcijska vrijednost šume” ima veliku važnost, jer jamči raspoloživost prethodno navedenih funkcija u budućnosti. “Vrijednost postojanja šume” proizlazi iz želje najvećeg dijela ljudske populacije da šuma postoji.Tu spada biološka raznolikost te kulturno-povijesnastajališta. Predsjednik je predočio skupu bogatu aktivnost radaAkademije u proteklom razdoblju, od čega posebno mjesto zauzima izlaženje časopisa Italia forestale e montana, 58. svezakAnnali, te radovi:AldoPavari, Forestale per caso (ElenaGinevraPavari)i Lateoria della servicultura sistemica (OrazioCiancio). Nakon iznesenog sadržaja aktivnosti Akademije, koji se sastoji od: manifestacija, pokroviteljstva, istraživačke djelatnosti i međunarodnih projekata, predsjednik Akademije prof. O. Ciancio proglasio je 60. akademsku godinu otvorenom. Dr. Pietro Roselli povjerenik za agrikulturu provincije Firence, pozdravio je akademski skup ispred Administracije provincije Firence, čije je sjedište upra vo u palači Medici Riccardi. Izjavio je, da Italija ima trećinu područja pod šumom, a uToskani i provinciji Firenca polovinu površine, što čini izuzetno vrijedno nasljeđe, koje po njemu treba čuvati ali i koristiti, kao što je to uvijek bilo u ljudskoj tradiciji. Šuma nije muzej, Italija ima velike potrebe za drvetom kojega uvozi u velikim količinama. Ing. FaustoMartinelli zamjenik predsjednika državnih šuma uputio je pozdrave u svoje ime i u ime predsjednika ing. CesaraPatronea, koji je zbog obveza bio spriječen. Upozorio je da je 2011., godina u kojoj se događa: Međunarodna godina šuma, 150 obljetnica Ujedinjenja Italije i 60. godina talijanskeAkademije šumarskih znanosti. Za tu prigodu Državne šume organizirale su izdavanje jedne stare knjige “Studija šumske arheologije”, autora slavnog Adolfa di Berengera. To je poklon koji državne šume daju u čast ujedinjenja Italije,jer je upravo 1859.godine, a zatim 1863.g. objavljeno to djelo, a di Berenger se smatra “osnivačem šumarske škole”. Naglasio je potrebu čvrste suradnje svih institucija u održavanju i zaštiti šuma. U posljednje vrijeme to potvrđuju i dramatične situacije vezane za hidrogeološke nedaće. Istina da šume nisu jedini lijek protiv takvih pojava, ali su bitan čimbenik zaštite područja. Na kraju je izjavio da je osnovna karakteristika Državnih šuma: samostalnost, ugled i profesionalnost, koje bi trebala podržati administracija, te pojačane u budućnosti u skladu sa redom i tradicijom. Eduardo Rojas-Briales: Izazovi i pogodnosti na svjetskoj razini u Međunarodnoj godini šuma Autor ovog izlaganja, održanogpovodom svečane inauguracije talijanskeAkademije šumarskih znanosti je zamjenik generalnog direktora i odgovorni za odjele šumarske organizacije UN (FAO). Više od 60 godina Italija surađuje u svim različitim područjima aktivnosti Organizacije (FAO) uključujući šumarsku, na najbolji mogući način. 2011. g. nije slučajno Međunarodna godina šuma. Posljednjih godina šume su ušle na međunarodnu pozornicu zbog svoje ključne uloge u uspostavljanju ravnoteže CO u atmosferi i ublažavanju procesa i kli 2 matskih promjena. Glavna preokupacija je smanjenješumskih površina na svjetskoj razini. U posljednjem desetljeću (2000– 2010) izgubljeno je 13 milijuna ha šume u raznim tropskim zemljama. Istodobno je podignuto 5 milijuna novih šuma te spontanim širenjem 2,8 milijuna ha, tako da je ukupna negativna bilanca 5,2 milijuna ha. U proteklom desetljeću (1990–2000) izgubljeno je 8,3 mili juna ha. Ako se uzme u obzir još dva prethodna desetljeća, radi se o još 10–15 milijuna ha gubitka šuma. Smanjivanje šumskih površina odnosi se na sve di jelove planeta,osim Europu. U novije vrijeme uAziji se evidentira povećanje šumskih površina u svim zemljama, osim onima obuhvaćenima ratnim zbivanjima.Tako je npr. Kina povećala svoje šumske površine za 3 milijuna ha, Indija za 0,3 milijuna ha, teVijetnam za 16%. Veliki gubici šumskih površina u LatinskojAmerici iAfrici, nažalost su u posljednjem desetljeću tek neznatno u opadanju. Sve veća migracija stanovništva prema gradovima i ma nja ovisnost o poljoprivredi i korištenju prirodnih resu rsa, predstavlja povoljnost za proširenje šumskih povr |