DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 79 <-- 79 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) Dalibor Ballian iDavorin Kajba OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆAI OČUVANJE NJEGOVE GENETSKE RAZNOLIKOSTI Sveučilišni udžbenik “Oplemenjivanje šumskog drveća i očuvanje njegove genetske raznolikosti”pruža pregled saznanja o šumskom drveću iz više različitih znanstvenih disciplina, a pridružuje se naporu koji se temelji na spoznajama da će novi izmijenjeni okolišni uvjeti stvoriti dodatne izazove u gospodarenju šumama. Toće ostaviti značajne posljedice na njihovu ekonomsku i socijalnu korist, koje izravno proističu iz šumskih sastojina, kao i iz biološke raznolikosti šumskih ekosustava. Ekološki i genetički mehanizmi potiču stalne evolucijske promjene, a obuhvaćaju individualnu, populacijsku i razinu pojedine vrste, pa nije neuobičajeno da se neke europske vrste šumskog drveća suočavaju s nestajanjem. Zbog toga poznavanje genetske raznolikosti šumskog drveća i oplemenjivanje povezani su s njihovom prilagodbom i očuvanjem. Suvremene metode istraživanja šumskog drveća temelje se na primjeni različitih molekularno- bioloških i genetičkih metoda i tehnika istraživanja, kao i metoda koje poboljšavaju njihovu poziciju u sadašnjem tijeku evolucijske povijesti. Udžbenik je ponajprije namijenjen studentima Šumar skog fakulteta, a sve opsežnija nastavna građa potrebna za valjanu provedbu studijskih programa preddiplomskoga i diplomskog studija Šumarstva i Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša zahtijevala je objavljivanje udžbenika koji bi obuhvatio najsuvremenije metode oplemenjivanja i očuvanja genetske raznolikosti šumskog drveća. Također ovaj udžbenik sadrži i pojmovnik s objašnjenjima obrađenih stručnih izraza,kako bi bio od pomoći svima koji žele proširiti znanje iz ove znanstvene grane. Knjiga ima 299 stranica B-5 formata Dr. sc. Joso Gračan L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 2, ožujak-travanj2011. godine izdvajamo: Inauguracija 60. akademske godine talijanske Akademije šumskih znanosti Svečana ceremonija inauguracije održana je 4. ožu j ka u palači Medici Riccardi u nazočnosti mnogih autoriteta i brojne publike. Pozdravni govor i izvješće o aktivnostiAkademije odr žao je prof. Orazio Ciancio predsjednik Akademije. Pozdravio je PietraRosselija,povjerenika za poljoprivredu provincije, zatim inženjera Fausta Martinellija, pomoćnika predsjednika državnih šuma. Ministar |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 80 <-- 80 --> PDF |
poljoprivrede i šumarstva Giancarlo Galan je zbog spri ječenosti da nazoči ceremoniji uputio pozdravno pismo sa željama za uspješan radAkademije. Predsjednik je riječima zahvale i priznanja podsjetio na dvojicu umrlih članovaAkademije u protekloj godini: Riccardo Morandini i Gian Tommaso ScarasciaMugnosa. U svom izlaganju predsjednik je upozorio da se šumski sektor ne može vrednovati samo po financijskom učinku, već šumu treba smatrati biološkom cjelinom koja u sebi nosi vrijednost. Proizvodi i pogodnosti koje dolaze neposredno od šume spadaju u “izravne uporabne vrijednosti šume”. “Neizravne vrijednosti” obuhvaćene su ekološkim funkcijama koje su neophodno potrebne za održavanje ekonomske aktivnosti lokalnog stanovništva i za njihovu socijalnu dobrobit.Tuspadaju: zaštitne funkcije, proizvodnja humusa, povećanje plodnosti tla, kvaliteta vode, smanjenje atmosferskog zagađenja i dr. “Opcijska vrijednost šume” ima veliku važnost, jer jamči raspoloživost prethodno navedenih funkcija u budućnosti. “Vrijednost postojanja šume” proizlazi iz želje najvećeg dijela ljudske populacije da šuma postoji.Tu spada biološka raznolikost te kulturno-povijesnastajališta. Predsjednik je predočio skupu bogatu aktivnost radaAkademije u proteklom razdoblju, od čega posebno mjesto zauzima izlaženje časopisa Italia forestale e montana, 58. svezakAnnali, te radovi:AldoPavari, Forestale per caso (ElenaGinevraPavari)i Lateoria della servicultura sistemica (OrazioCiancio). Nakon iznesenog sadržaja aktivnosti Akademije, koji se sastoji od: manifestacija, pokroviteljstva, istraživačke djelatnosti i međunarodnih projekata, predsjednik Akademije prof. O. Ciancio proglasio je 60. akademsku godinu otvorenom. Dr. Pietro Roselli povjerenik za agrikulturu provincije Firence, pozdravio je akademski skup ispred Administracije provincije Firence, čije je sjedište upra vo u palači Medici Riccardi. Izjavio je, da Italija ima trećinu područja pod šumom, a uToskani i provinciji Firenca polovinu površine, što čini izuzetno vrijedno nasljeđe, koje po njemu treba čuvati ali i koristiti, kao što je to uvijek bilo u ljudskoj tradiciji. Šuma nije muzej, Italija ima velike potrebe za drvetom kojega uvozi u velikim količinama. Ing. FaustoMartinelli zamjenik predsjednika državnih šuma uputio je pozdrave u svoje ime i u ime predsjednika ing. CesaraPatronea, koji je zbog obveza bio spriječen. Upozorio je da je 2011., godina u kojoj se događa: Međunarodna godina šuma, 150 obljetnica Ujedinjenja Italije i 60. godina talijanskeAkademije šumarskih znanosti. Za tu prigodu Državne šume organizirale su izdavanje jedne stare knjige “Studija šumske arheologije”, autora slavnog Adolfa di Berengera. To je poklon koji državne šume daju u čast ujedinjenja Italije,jer je upravo 1859.godine, a zatim 1863.g. objavljeno to djelo, a di Berenger se smatra “osnivačem šumarske škole”. Naglasio je potrebu čvrste suradnje svih institucija u održavanju i zaštiti šuma. U posljednje vrijeme to potvrđuju i dramatične situacije vezane za hidrogeološke nedaće. Istina da šume nisu jedini lijek protiv takvih pojava, ali su bitan čimbenik zaštite područja. Na kraju je izjavio da je osnovna karakteristika Državnih šuma: samostalnost, ugled i profesionalnost, koje bi trebala podržati administracija, te pojačane u budućnosti u skladu sa redom i tradicijom. Eduardo Rojas-Briales: Izazovi i pogodnosti na svjetskoj razini u Međunarodnoj godini šuma Autor ovog izlaganja, održanogpovodom svečane inauguracije talijanskeAkademije šumarskih znanosti je zamjenik generalnog direktora i odgovorni za odjele šumarske organizacije UN (FAO). Više od 60 godina Italija surađuje u svim različitim područjima aktivnosti Organizacije (FAO) uključujući šumarsku, na najbolji mogući način. 2011. g. nije slučajno Međunarodna godina šuma. Posljednjih godina šume su ušle na međunarodnu pozornicu zbog svoje ključne uloge u uspostavljanju ravnoteže CO u atmosferi i ublažavanju procesa i kli 2 matskih promjena. Glavna preokupacija je smanjenješumskih površina na svjetskoj razini. U posljednjem desetljeću (2000– 2010) izgubljeno je 13 milijuna ha šume u raznim tropskim zemljama. Istodobno je podignuto 5 milijuna novih šuma te spontanim širenjem 2,8 milijuna ha, tako da je ukupna negativna bilanca 5,2 milijuna ha. U proteklom desetljeću (1990–2000) izgubljeno je 8,3 mili juna ha. Ako se uzme u obzir još dva prethodna desetljeća, radi se o još 10–15 milijuna ha gubitka šuma. Smanjivanje šumskih površina odnosi se na sve di jelove planeta,osim Europu. U novije vrijeme uAziji se evidentira povećanje šumskih površina u svim zemljama, osim onima obuhvaćenima ratnim zbivanjima.Tako je npr. Kina povećala svoje šumske površine za 3 milijuna ha, Indija za 0,3 milijuna ha, teVijetnam za 16%. Veliki gubici šumskih površina u LatinskojAmerici iAfrici, nažalost su u posljednjem desetljeću tek neznatno u opadanju. Sve veća migracija stanovništva prema gradovima i ma nja ovisnost o poljoprivredi i korištenju prirodnih resu rsa, predstavlja povoljnost za proširenje šumskih povr |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 81 <-- 81 --> PDF |
šina, posebice ako vlade država primjene pravilne eko nomske političke programe, što nije slučaj u većini ze malja LatinskeAmerike u usporedbi sa zemljamaAzije. FAO na svojim projektima, a posebice projektom Na tional Forest Programme Facility, sudjeluje u više od 120 zemalja, primjenjujući vrlo uspješno svoje iskustvo. Ova problematika je usko vezana s klimatskim promjenama. U ukupnoj količini stakleničkih plinova 77 % se odnosi na ugljični dioksid (CO).Tri su osnovna 2 čimbenika koja utječu na ravnotežu CO: izgaranje fo 2 silnih goriva, vegetacija i more. Šume uskladištavaju količinu CO adekvatnu ukup 2 noj količini u atmosferi. Normalno da se ne može utjecati na apsorpciju ugljika koju čini more, te ostaju dvije mogućnosti za smanjenje koncentracije CO u atmos 2 feri, a to su: redukcija emisije nastale sagorijevanjem fosilnih goriva uštedom utroška energije i uvođenjem obnovljive energije (povećanje kapaciteta vegetacije za akumulaciju ugljika). Važno je istaći da posebnu prijetnju predstavljaju šumski požari. Zbog toga se nastoji pronaći učinkovitiji pristup od represivnih mjera za rješavanje ovog problema. Velike količine neizvučene biomase ostaje u šumi, gdje pogotovo u područjima sa sezonskim suša ma predstavljaju konstantnu prijetnju i šumarstvo je od govorno u takvim slučajevima, te treba javnosti predo čiti opseg problema i moguće rješenje. U pravilu najek onomičnije je upotrijebiti ovu zalihu biomase kao iz vor obnovljive energije. U slučaju nemogućnosti iz vo za toga materijala treba ga odlagati u vertikalnim poja sevima,što olakšava šumske radove i smanjuje op asnost od požara. Uporabom biomase u energetske svrhe smanjuje se potrošnja fosilnih goriva s visokom emisijom ugljičnog dioksida. Na tom području se osjeća napredak u Europi, gdje postoje zemlje (Švicarska iAustrija) s velikomuporabom obnovljivih komponenata,s namjerom potpunog energetskog rješenja gorivom biljnog podrijetla do 2050.g. Svojim projektom “Growing Forest Partnership” FAO daje inicijative od lokalne do globalne razine za imperativno provođenje potrebnih aktivnosti koje će osigurati drukčiju budućnost. U ovoj, Međunarodnoj godini šuma postoji izuzetna pogodnost za jačanje povezanosti šumarstva Italije, u čemu će FAO dati svoj doprinos. AndreaAmici idr:Status jarebice kamenjarke (Alectoris graeca) u centralnimApeninima Rod Alectoris (porodica Fasanidi, red Galliformi) naseljava predjele sa suhom klimom Mediteranskog bazena, Srednjeg istoka, SjeverneAfrike i djelaAzije. U Europi je evidentirano 7 vrsta rodaAlectoris, aliAlectoris graeca(jarebica kamenjarka-grivna) živi isključivo na talijanskom poluotoku (Alpe iApenini), na Siciliji, u Sloveniji, te planinskim lancima Balkanskog poluotoka, koji je središte njene rasprostranjenosti. Procjenjuje se da u Europi obitava 40000–78000 parova koji se gnijezde. Kao vrsta se smatra nemigra torna (Least Concern). U Italiji je opisana apeninska podvrsta Alectoris gra eca orlandoi, za koju međutim nije ustanovljena ne ka genetska razlika (u odnosu na alpsku i balkansku), ia ko su te populacije kamenjarki izolirane i demografski neo visne, te se preporuča prilagođeno gospodarenje. Po zakonskim propisima (La Direttiva 2009/147/CE) spa da u lovnu divljač uz mjere potrebne zaštite. Posljednjih desetljeća rasprostranjenost i gustoća ja rebice kamenjarke je jako reducirana na manjim nepovezanim grupama. Kamenjarka je vrlo izbirljiva u odnosu na stanište, bilo u zimskoj fenologiji ili posebice u proljetno-ljetnoj t.j.ureproduktivnom periodu. U cilju postizanja aktualnih podataka o stanju kamenjarke u centralnimApeninima (Lazio), započet je plan monitoringa u provincijama Rieti i Frosinone. Podaci su izraženi na osnovi modela “prikladnosti terena” radi mogućnosti usporedbe. Upotrijebljen je model koji uključuje kompleksnu fenologiju i samo razdoblje proljeće-ljeto u staništu prikladnom za gniježđenje. Po tom modelu u provinciji Rietiustanovljen je pri 2 kladan areal na površini od 229 km i areal prikladan za 2 gniježđenje na površini od 79 km. U provinciji Frosinone ustanovljen je prikladan areal na površini od 22 95 km, a za gniježđenje oko 26 km. U obadvije provincije odabrana područja obuhvaćaju zaštićene površine i površine s programiranim lovom. Prisutnost kamenjarkeustanovljena je pomoću tehnike playback u vrijeme gniježđenja, te primjenom pasa od ferme (ptičari koji markiraju divljač) u postreproduktivnoj fazi. Tehnika playback predviđa izbor smjesta sa kojih se e m i tira pjev mužjaka na koji se on odaziva i često je vi- d ljiv. Li nija mjesta u početku je iznad planinskih uzvisina, a za tim na nižoj razini. Pozivi se obavljaju pomoću digita l nog odašiljača opskrbljenog zvučnikom snage 50Wati. Em isi je su vršene svakih 200 m i na svakoj promjeni konfi gu ra cije, u trajanju od 20 sekundi emitiranja i 10 minuta slu šanja. Pozicije su regulirane pomoću dvogleda s telemetrom. Opažanja u predreproduktivnom perioduobavljala su se od 20.travnja do 15.lipnja svake godine,a svako mjesto je posjećeno 2 puta u razmaku od 20 dana. Emitiranje je vršeno od 05.00–12.00 hudanima povoljnih klimatskih uvjeta. Tehnika snimanja u postreproduktivnom periodu u odgo varajućim predjelima, pomoću pasa od ferme, odvijala se na terenima iznad 1600 m n.v. Psi su pretra živali teren u ra zmaku od 50 m od vodiča, u vremenu |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 82 <-- 82 --> PDF |
od 6.00–09.00 h, u po voljnim vremenskim uvjetima, najprije na uzvisinama za tim na udolinama, a u zimskim uvjetima ispod 1000 m n.v. Izbor ove metode omogućuje uštedu vremena i sreds tava, te je zbog toga u prednosti u odnosu na ostale sta ndardnemetode. Sa tehnikom playback ustanovljeni su (promatrači su čuli ili vidjeli) 148 mužjaka kamenjarke. Podaci u razdoblju2005–2010. su približno stabilni, oscilirajući za 32–40 parova koji gnijezde.Toje procijenjena gustoća od 0,50–0,62 para na 100 ha u zaštićenim područjima. Tosu podaci za provinciju Rieti. Podaci za provinciju Frosinone su slični, s time da je mala razlika u zaštićenim i lovnim područjima: 0,34–0,49 parova na 100 ha prikladnog terena za gniježđenje. Važno je naglasiti da je jarebica kamenjarka “grivna” vrlo zahtjevna u odnosu na stanište. Preferirane strukture su ksenofilne sušne livade, s probijajućim stijenama te niskim, savijenim i patuljastim grmljem. Povoljno je planinsko pašarenje zbog lakše obnove hrane. U tim područjima svakako je potrebna dostupnost vode, bilo izvorske ili na pojilištima za stoku (kaptaže). Predviđanja za srednje-dugi period indiciraju pomicanje gornje granice staništa kamenjarke, radi globalnog zatopljenja. Potrebno je također uzeti u obzir povećanje brojnog stanja divljih papkara, što može smanjiti stanište jarebice. Slaba nastanjenost kamenjarke na apeninskom pojasu može se pripisati mnogim čimbenicima: promjena kvalitete staništa, smanjenje pašarenja na planinskim područjima, fenomen krivolova, utjecaj povećanog broja predatora i dr. Analiza ovih podataka je prvi korak u okviru “Akcij s kog plana za očuvanje kamenjarke u apeninskom ok ru žju”, te predstavlja bazni dokument za buduće aktivnosti, koje zahtijevaju uz zabranu lova i intervencije u staništu. Angela Alibrandi i dr.: Analiza rizika od požara u provinciji Messina U novije vrijeme povećan je znanstveni interes za teme poput očuvanja okoliša, što imaza posljedicu uznapredovanje aktivnosti oko očuvanja tla, šumskog zemljišta i šuma. U ovom članku, vezanom za Protupožarni plan provi ncije Messina, autori predočavaju viziju o fenomenu po žara na području provincije, pomoću prikladnih stati stičkih metoda i informacija iz provedenog monitoringa. Šumski požari su glavni uzroci gubitka šumskih površina i degradacije brdskog i planinskog područja. Izdati su mnogi zakoni na nacionalnoj i regionalnoj razini u svrhu zaštite “nacionalne šumske baštine”,koja je nezamjenjivo dobro za kvalitetu života. Regije su zadužene da donesu regionalne planove oko aktivnosti predviđanja, prevencije i aktivne borbe protiv požara, te da na mapama obilježe zone povećanog rizika od požara. Provincija Messinaprostire se na površini od 324000 ha,od kojih 187000 ha predstavlja poljoprivredno i šumsko zemljište, smješteno na planinskim (oko 72%) i brdskim područjima (oko 28%). Šumske površine čine 32 % od ukupne površine provincije. Od 108 općina (ili 105000 ha, od čega na državne šume otpada 17500 ha) provincije Messina, 104 podliježu hidrogeološkim zakonskim propisima. Na prvo mjesto postavljen je rizik od požara na šumskim površinama. Ustanovljeno je pet kriterija za svaku od 108 općina, uzevši u obzir totalni broj požara za svaki od njih u promatranom razdoblju. 1. postotni odnos broja požara na površini općine u odnosu na ukupan broj požara u provinciji, 2. odnos između opožarene površine i ukupne šumske površine, 3. odnos između opožarene šumske površine općine i ukupne opožarene površine, 4. odnos opožarene šumske površine i ukupne površine općine, 5. odnos opožarene šumske površine i površine zaštićene hidrogeografskim ograničenjima. Na temelju ovih indikatora sačinjena je skala rizika opasnosti od požara od 1–10 za svaku općinu provincije. Naknadno je, po sličnim kriterijima, ustanovljen rizik požara na nešumskim površinama, uzevši u obzir ukupan broj požara na tim površinama u proteklom razdoblju. Na osnovi ovakvih statističkih podataka može se pozornost fokusiratina rizik od požara i planirati raspoloživa sredstva prije protupožarne aktivnosti. Cilj je evidentirati ulogu koju svaka komponenta može poprimiti za vrijeme djelovanja požarne aktivnosti, radi primjene adekvatnog odgovora. Pomoću sinergije statističke metodologije, poznavanja i zaštite područja, analiziran je rizik od požara na području provincije Messina, s ciljem djelovanja zona maksimalnog rizika, što omogućuje pravovremeno osiguranje potrebnih intervencija za učinkovitost sustava obnove. Frane Grospić |