DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 77     <-- 77 -->        PDF

predstavljanju biljaka iz prirode, odnosno ostvarenje Uz već postojeći staklenik s mediteranskim biljem,


cilja iz Globalne strategije za očuvanje biljaka da najmanje
75 % ugroženih vrsta bude uključeno u ex situ zbirke.


Juretić, B.: Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma
Hrvatskog botaničkog društva. Sekcija djeluje od
2008. godine. Ima više ciljeva od kojih su najvažniji:
poticanje revitalizacije postojećih botaničkih vrtova i
arboretuma, osnivanje novih, poticanje suradnje između
botaničkih vrtova i arboretuma, poboljšanje prilika
u kojima djeluju, uzgoj, očuvanje i zaštita rijetkih
biljnih svojti i dr. Sekcija ima 12 članova: 4 sveučilišna,
2 planinska, 1 muzejski i 1 školski botanički vrt te
4 arboretuma.


Alegro, A.: Botanički vrtovi – važnost i uloga u nastavi
botanike.Najstariji botanički vrtovi (Pisa 1543. g.,
Padova 1545., Firenza 1545., Pariz 1597., Oxford 1621.,
Uppsala 1655., Edinburgh 1670., Berlin 1679. i dr.)
imali su temeljnu ulogu upoznavanja studenata medicine
s ljekovitim biljkama i osiguravanja dostatne količine
bilja za spravljanje ljekova.Taje uloga vremenom
proširena i na drugapodručja, ali su botanički vrtovi i
dalje mjesta gdje se stječu znanja iz svih grana botanike.
Istaknuta je neraskidiva veza nastave botanike na Botaničkom
zavodu PMF-a u Zagrebu i našeg najvećeg Botaničkog
vrta koji je sastavni dio toga Zavoda.


Bavcon, J.:Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani.
Osnovan kao “Vrt domovinske flore” 1810. godine
ovaj botanički vrt osim autohtone flore Slovenije ima i
puno stranih biljnih vrsta. U zadnje se vrijeme velika
pozornost poklanja biljkama iz slovenske Crvene
knjige, endemima slovenske flore, kao i istraživanjima
unutarvrsne raznolikosti visibabe, ciklame i šafrana.


Slika 2.Arboretum Opeka


2010. godine otvoren je novi staklenik u kojemu u
kontroliranim uvjetima rastu egzotične biljke tropskih
područja.


Šimić, I. i M. A. Kovačević: Arboretum Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti u Trstenu.Arboretum
Trsteno proizašao je iz renesansnog ljetnikovca s vrtom,
izgrađenog 1494. godine. Na površini od 28 ha objedinjuje
nekoliko različitih cjelina i prekrasan je primjer jedinstva
naše kulturne i prirodne baštine. UArboretumu
raste 465 svojti kultivirane i 510 svojti autohtone flore.


Kopjar, S. i A. Car: Opeka – najstariji zaštićeni objekt
parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Arboretum
Opeka dobio je ime prema ciglani koja se nekada nalazila
u blizini dvorca. Nalazi se u općiniVinica, na području
od oko 60 ha, od kojih se u zaravnjenom dijelu
nalazi dvorac i romantičarski perivoj s brojnim starim i
rijetkim primjercima drveća i grmlja, a na brežuljkastom
dijelu je prirodna šumska vegetacija. Dvorac je napušten
i ruševan, a i pojedine vrijedne biljke polako propadaju.


Idžojtić, M., M. Zebec, I. Poljak, B. Filić i T.Arnold
Sabo:Arboretum Lisičine – najmlađi hrvatski arboretum.
Arboretum Lisičine osnovan je 1979. godine. U
sjevernom dijelu nalazi se prirodna bukova šuma, a u
južnom, na površini od oko 24 ha je arboretum u užem
smislu. Tijekom Domovinskog rata Arboretum je bio
okupiran i devastiran. Zbog velike dendrološke, hortikulturne,
znanstvene, edukativne i društvene vrijednosti
Hrvatske šume d.o.o ulažu značajna sredstva i napor da
se on obnovi i dalje razvija.


Mihelj, D., S. Kovačić, V. Stamenković i B. Juretić:
Botanički vrt PMF-a u Zagrebu – dio zaštićene “Ze


lene potkove”.Botanički vrt PMF-a


osnovan je 1889. godine kao “Kra


ljevski botanički vrt”. Od 1971. go-


dine zaštićen je kao spomenik


kulture i parkovne arhitekture. Naj


veći dio vrta čini perivoj-arboretum


oblikovan u engleskom stilu, a sre


dišnji dio je parter u francuskom


stilu. Osobitosti su biljno-geograf


ske skupine naše, alpske i zapad


noeuropske flore. Ovaj botanički vrt


ima veliku ulogu u zaštiti biljnih


vrsta, popularizaciji očuvanja pri


rode i edukaciji građanstva.


Kremer, D.: Farmaceutski botanički
vrt “Fran Kušan”. Vrt je
osnovan 1947. godine na površini
od oko 2,3 ha kao sastavni dio Farmaceutskog
fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu. Specijaliziran je za uzgoj
ljekovitih, otrovnih, začinskih i medonosnih
biljaka, kojih ima oko


(Foto: M, Idžojtić)


1000 vrsta.Vrt je podijeljen na siste