DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ljujemo. Zahvalni smo na dugogodišnjoj suradnji i MladenuŠpigelskom,šumarskom i višem lovnom tehničaru iz Rečice, koji ovoga puta nije nazočio susretu generacije. Od njega smo saznali da je začetnik organiziranja susreta bio, danas pokojni šumarski tehničar AdolfSabolić. Susreti su većinom održavani u Karlovcu. Prvi susret za 20. obljetnicu mature održan je 1971. god. uz nazočnost i razrednika Josipa Cuvaja, dipl. ing. šum., zatim 1981. i 1986. god. kada je bio nazočan i njihov direktorAnte Duić, dipl. ing. šum. Slijede susreti koji su se održavali svake godine od 2001-2008., s time da su se 2003. i 2008. održali u Belišću kod tada bolesnog, a sada već pokojnog kolege DrageIvanišića.Ovogodišnji susret o kome pišemo je dogovoren upravo 2008. u Belišću. Karlovački tjednik je 2. lipnja 2011. također pisao o ovome susretu uz komentar Velimira Ivkovića: “Stari jesmo, ali nismo izgubili osjećaj za druženje i zajedništvo. Ovako velik broj održanih susreta naše generacije nastavak je dobrih odnosa i velikoga prijateljstva za školskih dana. Nije bilo svađa, tuče, međusobno smo se cijenili i uvažavali te pomagali jedan drugome kada je to bilo potrebno. Lijepe uspomene iz đačkih klupa nikada se ne zaboravljaju, bez obzira gdje je tko od nas živio i radio”. Spomenimo još, da je od ukupno 52 maturanta iz generacije 1951. god. danas živih njih 20, od kojih su 3 kolegice. Zaželimo im još ovakvih susreta. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS SIMPOZIJ BOTANIČKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE Zagreb, 30. svibnja 2011. godine U organizaciji Sekcije botaničkih vrtova i arbore-Na skupu su održana sljedeća usmena priopćenja: tuma Hrvatskog botaničkog društva, u Zagrebu je 30. Sharrock, S.: Plant conservation in Europe – the svibnja 2011. godine održan Simpozij s međunarodnim role of botanic gardens and BGCI (Botanic Gardens sudjelovanjem “Botanički vrtovi i arboretumi Hrvat- Conservation International). U svijetu ima preko 2500 ske”. Prvi je to skup organiziran u Hrvatskoj na kojemu bo taničkih vrtova, od kojih je oko 800 u Europi. BGCI je se moglo čuti o povijesti, razvoju, zbirkama, vrijedno međunarodna organizacija koja umrežava botaničke vrsti, problemima i sadašnjem stanju svih naših botani tove i podupire njihovu suradnju. Posebno je naglašena čkih vrtova i arboretuma. specifična uloga botaničkih vrtova u očuvanju, uzgoju i Botanički vrt možemo definirati kao ustanovu koja posjeduje dokumentiranu zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, zaštiti bilja i obrazovanju te je dostupna javnosti.Arboretum ima sličnu ulogu, ali sadrži dokumentiranu zbirku živih, isključivo drvenastih biljaka. Osim navedenoga, vrlo je važna njihova uloga za razvoj hortikulture, a zadnjih desetljeća sve je veće njihovo značenje u očuvanju bio raznolikosti. Naši su botanički vr tovi i arboretumi vrlo raznoliki pre ma starosti, površini, broju svojti, specijaliziranosti, organizaciji, broju zaposlenih i dr. Međutim, niti jedan hrvatski botanički vrt ili arboretum nije samostalna ustanova, već su sa- Slika 1. Biokovski botanički vrt Katušina stavnice drugih institucija. (Foto: M, Idžojtić) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 77 <-- 77 --> PDF |
predstavljanju biljaka iz prirode, odnosno ostvarenje Uz već postojeći staklenik s mediteranskim biljem, cilja iz Globalne strategije za očuvanje biljaka da najmanje 75 % ugroženih vrsta bude uključeno u ex situ zbirke. Juretić, B.: Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva. Sekcija djeluje od 2008. godine. Ima više ciljeva od kojih su najvažniji: poticanje revitalizacije postojećih botaničkih vrtova i arboretuma, osnivanje novih, poticanje suradnje između botaničkih vrtova i arboretuma, poboljšanje prilika u kojima djeluju, uzgoj, očuvanje i zaštita rijetkih biljnih svojti i dr. Sekcija ima 12 članova: 4 sveučilišna, 2 planinska, 1 muzejski i 1 školski botanički vrt te 4 arboretuma. Alegro, A.: Botanički vrtovi – važnost i uloga u nastavi botanike.Najstariji botanički vrtovi (Pisa 1543. g., Padova 1545., Firenza 1545., Pariz 1597., Oxford 1621., Uppsala 1655., Edinburgh 1670., Berlin 1679. i dr.) imali su temeljnu ulogu upoznavanja studenata medicine s ljekovitim biljkama i osiguravanja dostatne količine bilja za spravljanje ljekova.Taje uloga vremenom proširena i na drugapodručja, ali su botanički vrtovi i dalje mjesta gdje se stječu znanja iz svih grana botanike. Istaknuta je neraskidiva veza nastave botanike na Botaničkom zavodu PMF-a u Zagrebu i našeg najvećeg Botaničkog vrta koji je sastavni dio toga Zavoda. Bavcon, J.:Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani. Osnovan kao “Vrt domovinske flore” 1810. godine ovaj botanički vrt osim autohtone flore Slovenije ima i puno stranih biljnih vrsta. U zadnje se vrijeme velika pozornost poklanja biljkama iz slovenske Crvene knjige, endemima slovenske flore, kao i istraživanjima unutarvrsne raznolikosti visibabe, ciklame i šafrana. Slika 2.Arboretum Opeka 2010. godine otvoren je novi staklenik u kojemu u kontroliranim uvjetima rastu egzotične biljke tropskih područja. Šimić, I. i M. A. Kovačević: Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenu.Arboretum Trsteno proizašao je iz renesansnog ljetnikovca s vrtom, izgrađenog 1494. godine. Na površini od 28 ha objedinjuje nekoliko različitih cjelina i prekrasan je primjer jedinstva naše kulturne i prirodne baštine. UArboretumu raste 465 svojti kultivirane i 510 svojti autohtone flore. Kopjar, S. i A. Car: Opeka – najstariji zaštićeni objekt parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Arboretum Opeka dobio je ime prema ciglani koja se nekada nalazila u blizini dvorca. Nalazi se u općiniVinica, na području od oko 60 ha, od kojih se u zaravnjenom dijelu nalazi dvorac i romantičarski perivoj s brojnim starim i rijetkim primjercima drveća i grmlja, a na brežuljkastom dijelu je prirodna šumska vegetacija. Dvorac je napušten i ruševan, a i pojedine vrijedne biljke polako propadaju. Idžojtić, M., M. Zebec, I. Poljak, B. Filić i T.Arnold Sabo:Arboretum Lisičine – najmlađi hrvatski arboretum. Arboretum Lisičine osnovan je 1979. godine. U sjevernom dijelu nalazi se prirodna bukova šuma, a u južnom, na površini od oko 24 ha je arboretum u užem smislu. Tijekom Domovinskog rata Arboretum je bio okupiran i devastiran. Zbog velike dendrološke, hortikulturne, znanstvene, edukativne i društvene vrijednosti Hrvatske šume d.o.o ulažu značajna sredstva i napor da se on obnovi i dalje razvija. Mihelj, D., S. Kovačić, V. Stamenković i B. Juretić: Botanički vrt PMF-a u Zagrebu – dio zaštićene “Ze lene potkove”.Botanički vrt PMF-a osnovan je 1889. godine kao “Kra ljevski botanički vrt”. Od 1971. go- dine zaštićen je kao spomenik kulture i parkovne arhitekture. Naj veći dio vrta čini perivoj-arboretum oblikovan u engleskom stilu, a sre dišnji dio je parter u francuskom stilu. Osobitosti su biljno-geograf ske skupine naše, alpske i zapad noeuropske flore. Ovaj botanički vrt ima veliku ulogu u zaštiti biljnih vrsta, popularizaciji očuvanja pri rode i edukaciji građanstva. Kremer, D.: Farmaceutski botanički vrt “Fran Kušan”. Vrt je osnovan 1947. godine na površini od oko 2,3 ha kao sastavni dio Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Specijaliziran je za uzgoj ljekovitih, otrovnih, začinskih i medonosnih biljaka, kojih ima oko (Foto: M, Idžojtić) 1000 vrsta.Vrt je podijeljen na siste |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 78 <-- 78 --> PDF |
matski dio i dio u kojemu su predstavljene biljne zajednice kopnenog dijela Hrvatske. Od 1969. godine zaštićen je kao spomenik prirode (spomenik vrtne arhitekture –botanički vrt). Dolina, K. i N. Jasprica:Povijest, ciljevi i budućnost Botaničkog vrta na Lokrumu Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.Botanički vrt na otoku Lokrumu utemeljen je 1959. godine radi unošenja i istraživanja prilagodbe biljaka iz tropskih i suptropskih krajeva. Posebno je vrijedna zbirka eukalipta. Na površini od 2 ha uzgaja se oko 400 vrsta, većinom drveća i grmlja, a u stakleniku oko 200 vrsta mesnatica. Tijekom Domovinskog rata pretrpio je veliku štetu, izgorjela je dokumentacija i dio knjižnice. Sadašnji cilj je uzgoj autohtonih mediteranskih biljaka, posebno zaštićenih, rijetkih i endemičnih vrsta. Ruščić, M.: Botanički vrt na Marjanu PMF-a Split.Vrt je osnovan 1951. godine, na površini od oko 2 ha, u sastavu nekadašnje Pedagoške akademije. UVrtu su bile zasađene brojne biljke tropskih i suptropskih područja, a u sjevernom dijelu nalazi se autohtona mediteranska vegetacija. U sastavu vrta izgrađeno je pet staklenika. Ovaj jeVrt napredovao i funkcionirano do 1980-ih godina, kada počinje zapuštanje i propadanje. U najnovije vrijeme Odjel ua biologiju PMF-a u Splitu angažiran je na njegovoj obnovi. Popović, Z., K. Protrka, S. Jakša i H. Škrabić: Biokovski botanički vrt Kotišina. Na južnim obroncima Biokova, na području Parka prirode Biokovo, 1984. go- dine utemeljen je ovaj botanički vrt, površine 16,5 ha. Toje ograđeni dio prirode –Biokovo u malom, s biljem biokovskih klisura, kamenjara i sipara, ljekovitim, poljoprivrednim i ostalim biljem Biokova i šireg područja. Vrt je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture, a unutar njega nalazi se reprezentativni kaštel. Šilić, T.: Velebitski botanički vrt – jučer, danas, ... sutra? Ovaj tematski botanički vrt osnovan je 1967. go- dine na površini od 50 ha. Zamišljen je da izgleda kao prirodni biljni pokrov označen pločicama, odnosno u vrtu su isključivo velebitske biljke. Biljke donesene iz drugih dijelovaVelebita većinom su posađene u središnjem dijelu, u kojemu su tri mala i jedan veliki kamenjar. Početkom Domovinskog rata vrt je zapušten i zarastao te je izgubljen velik broj posađenih vrsta. Nakon što se 1999. godine našao unutar granica Nacionalnog parka SjeverniVelebit, vrtu se pridaje veća pozornost, ali njegovo stanje još uvijek nije zadovoljavajuće. Tomaš, L.: Školski botanički vrt “Ostrog”, Kaštel Lukšić.Osnovna škola “Ostrog”u Kaštel Lukšiću najpoznatija je upravo po botaničkom vrtu koji ju okružuje. Oko nove školske zgrade 1976. godine počelo je uređenje okoliša, a vrt je već 1986. godine proglašen zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture. Na ovom jedinstvenom prostoru, površine oko 4 ha, zasađene su brojne biljne svojte mediteranskog i suptropskog podneblja. Osim najzanimljivijeg i najbogatijeg južnog dijela vrta, izuzetnu vrijednost ima maslinik, koji je sa 42 različite sorte i 170 stabala jedna od najbogatijih zbirki maslina u nas. Tomašković-Presečki, D.: Školski arboretum Gimnazije A. G. Matoša, Zabok. Kako bi se oplemenio pro stor oko nove gimnazijske zgrade, 2002. godine pokrenut je projekt “Čovjek koji je sadio drveće”. Izbor vrsta povezan je sa slavenskom mitologijom. Posađeno je 30-ak vrsta koje prema vjerovanju starih Slavena imaju svoju simboliku i izražavaju njihovo duboko poštovanje prema prirodi. Nakon toga park se uređuje i dopunjuje novim vrstama, a zbog raznovrsnosti, obilježavanja i opisivanja biljaka nazvan je “arboretum”. Modrić Surina, Ž.:Primorski botanički vrt – stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Ovaj botanički vrt otvoren je 2005. godine s ciljem upoznavanja javnosti s autohtonim biljnim vrstama i specifičnim biljnim zajednicama koje one na riječkom području grade, kao i s problematikom njihove zaštite.Vrt je podijeljen na dva dijela: prednji izloženiji suncu i javnosti i stražnji, sjenoviti i zaklonjeniji od javnosti. Osnovna uloga Vrta je edu kacija, koja je potpomognuta novim tehnologijama. Većina prethodno navedenih botaničkih vrtova i arboretuma bila je prezentirana i posterima, a osim njih predstavljeni su sljedeći posteri: Bućan, I.: Biblijski vrt Svetišta Gospe Stomorije. Soče, Ž.:Arboretum Kačićeva samostana, Zaostrog. Učenici škole: Školski arboretum Šumarske i drvo djelske škole, Karlovac. Nakon Simpozija, od 31. svibnja do 4. lipnja 2011. godine održan jeTjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, tijekom kojega su se prethodno predstavljeni botanički vrtovi i arboretumi posvetili posjetiteljima, priredili različite programe, događanja, izložbe, predstave i radionice te organizirali stručno vođenje grupa posjetitelja. Uz čestitke organizatorima i sudionicima možemo reći da je promicanje važnosti i upoznavanje s aktivnostima botaničkih vrtova i arboretuma u Hrvatskoj bitno za odnos nadležnih institucija prema toj djelatnosti i zainteresiranost javnosti za njihov rad. Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić Dr. sc. Miroslav Harapin |