DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 73 <-- 73 --> PDF |
OBLJETNICE – ANNIVERSARIES ŠUMARSKA I DRVODJELJSKAŠKOLAKARLOVAC Dvije obljetnice mature God. 2012. navršit će se 65 godina od osnivanja Šumar ske škole Karlovac, koja ima najdužu tradiciju sus tav nog obrazovanja šumarskih tehničara u Hrvatskoj. Obrazovanje šumarskih tehničara započelo je 1946. god.u dvogodišnjoj Šumarskoj školi u Glini. U jesen 1947. god. škola je premještena u Karlovac, a školovanje je produženo na tri godine. Po tom su programu učenici maturirali 1949. god. (odjeljenje iz Gline), 1950. i 1951. god. Godine 1952. nije bilo maturanata, jer je školovanje produženo na 4 godine, koliko traje i danas. O obljetnicama matura u Šumarskome listu nije pisa no sve do br. 7–8/1984., kada je Dragutin Majer,dipl. ing. šum., bivši profesor Šumarske škole u Karlovcu, objavio članak “Proslava 30. godišnjice mature prve generacije četverogodišnjeg školovanja u Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu”. Nakon 2000. god. objavljeno je nekolikočlanaka.Tako u Šum.listu br. 11–12/2003. nalazimo članak MladenaSkoke,dipl. ing. šum., dugogo dišnjeg profesora Šumarske škole u Karlovcu, o pro slavi 50. obljetnice mature generacije 1953. god. i pro slavi 52. obljetnice mature generacije 1951. god. Isti autor u Šum. listu br. 7–8/2006. piše o proslavi 55. obljetnice mature generacije1951. god. s priloženom vrijednom fotografijom maturanatai profesora. Vrijedan prilog povijesti obrazovanja šumarskih tehničara u Karlovcu objavljen je i u Šum. listu br. 11–12/2007. pod naslovom “Prva generacija šumarskih tehničara započela je školovanje 1946. god. u Glini, a završila 1949. u Karlovcu”, u kojemu autor M. Skoko nakon dugogodišnjeg istraživanja, objavljuje nekoliko vrijednih slika i skraćene životopise svih 36 učenika koji su maturirali 1949. god., uz značajniju, do tada neobjavljivanu literaturu o Šumarskoj školi u Karlovcu. Isti autor u vlastitoj nakladi, volonterski, 2008. god. objavljuje brošuru “Šumarska škola u Glini i Karlovcu – Prva generacija”, s opširnim podacima o uvjetima školovanja, opširnim životopisima i slikama svih učenika te drugimslikama, od kojih je nekoliko prvi puta objavljeno. Brošura je dostupna na adresi: www.sumari.hr/skoko. Prikaz brošure napisao je Alojzije Fr ković,dipl.ing. šum., u Šum. listu br. 1–2/2009. Zanimljivo je da je škol. god. 2003/04. osam škola u Hrvatskoj planiralo upisati 244 učenika za zanimanje šumarski tehničar, dok prema Odluci o upisu učenika u I. razred srednje škole u škol. god. 2011/12. Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa od 27. svibnja 2011. god. (Večernji list, Zagreb, 6. lipnja 2011. god.), jedanaest (!) škola planira upisati 290 učenika za isto zanimanjei to: u Hrvatskoj Kostajnici 24, Karlovcu 56,Arboretumu Opeka 12, Otočcu 24,Virovitici 28, Slavonskom Brodu 28, Gračacu 24, Đurđenovcu 24,Vinkovcima 28, Kaštel Štafiliću 14 i Zagrebu 28.To sigurno nisu realne godišnje potrebe šumarstva u Hrvatskoj, jer je prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u svibnju 2011. god. bilo prijavljeno kod toga Zavoda preko 500 šumarskih tehničara,od kojih preko 150 bez ikakvog radnog iskustva. 1. Proslava 50. 0bljetnice mature generacije 1961. god. Šumarske škole Karlovac Dana 21. svibnja u 10 sati ispred stare zgrade Šumarske škole u Rakovcu, obnovljene 2008. god., danas poznatije kao Mala škola, okupili su se učenici nekadašnjeg IV.arazreda da bi proslavili 50. obljetnicu mature. Njihova razrednica i profesorica Anica Mrzljak, dipl. ing. šum., obavila je prozivku. Od 30 učenika koliko ih je bilo u IV.a razredu 1960/1961. (slika 1) pozivu se odazvalo njih 12 sa svih strana Hrvatske, ali i iz BiH te Austrije: Hašim Alibegić (BiH), Željko Benić, AdamBešlin,AntunBukovčak,VladimirGašparac, Milan Holjevac, Vladimir Karas, Emil Kohn,MatoLukinić,ĐuroMatijaković,Mirko Mirić(Beč), i StjepanPoturica. Uz razrednicuAnicu Mrzljak, dipl. ing. šum., dugogodišnju profesoricu na Šumarskoj školi Karlovac iz predmeta Dendrologija i Zaštita šuma, pozivu su se odzvali nekadašnji ravnatelj SilvinJerman,dip. oec., profesor na srednjim školama u Karlovcu i javni djelatniki VladimirPeršin,prof. biologije, poznat pod nadimkom “Mrkvica”(slika 2). Druženje uz prigodni domjenak nastavljeno je u restoranu “Avium” u zgradi Uprave šuma podružnice Karlovac, gdje su se nazočni prisjećali zgoda i nezgoda iz srednjoškolskih dana. O proslavi ove 50. obljetnice pisao je i Karlovački tjednik od 2. lipnja 2011. god. Iz članka prenosimo komentar razrednice A. Mrzljak o njenom razredu i učenicima: “Bili su jako dobar razred – poslušan, vrijedan i malo su izostajali iz nastave. Uzevši u obzir da se radilo o djeci koja su dolazila iz siromašnih obitelji, logično je, da im je glavni cilj bio da |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Slika 1. Ovu vrijednu fotografiju dostavili su Emil Kohn iz Zgraba iAntun Bukovčak iz Karlovca. postanu nešto u životu”. Prema podacima sudionika 20, od kojih se 8 ne odazivaju na pozive, umrlo ih je 9, proslave, od 30 učenika IV.a razreda danas ih je živih dok za jednoga nema pouzdanih podataka. Slika2. S proslave u Karlovcu povodom 50. obljetnice mature, ispred obnovljene zgrade škole u Rakovcu –sliku je dostavio E. Kohn (dolje slijeva:A. Bukovčak, S. Jerman, V.Peršin,V.Gašparac; sredina:A. Bešlin, H.Alibegić, Ž. Benić,A. Mrzljak, M. Holjevac i S. Poturica; gore slijeva: M. Lukinić, N.N. u kariranoj košulji – nije iz IV.a,V.Karas, E. Kohn, M. Mirić i Đ. Matijaković) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 75 <-- 75 --> PDF |
2. Proslava 60. obljetnice mature generacije 1951. god. Šumarske škole Karlovac Maturanti Šumarske škole Karlovac generacije 1951. god. sastali su se po dvanaesti put,što se ne događa baš često, ove godine to je bilo na proslavi 60. obljetnice mature,. Sastanak je upriličen 27. svibnja 2011. god. u Karlovcu ispred stare zgrade Šumarske školena Rakovcu, obnovljene 2008. god. Pozivu se odazvalo 11bivših učenikaod ukupno 52 koli ko ih je maturiralo, a došli su iz Pule, Vrhovina, Duge Rese, Zagre ba, Varaždina, Osijeka i Beograda. To su: Velimir Ivković, Stjepan Janeš, Antun Jurić, Stjepan Kolar, Vladimir Kovač, Miro slavKutscherauer, IlijaPerić, Ljubo Petričević, Stanko Su- Slika3. Susret generacije 1951. god. povodom 60. obljetnice mature, ispred obnovljene botić, Milan Trtica iRade Za zgrade škole u Rakovcu – (gore slijeva: M. Kutscherauer, I. Perić i Lj. Petričević; tezalo (slika 3). Ovoga su puta dolje slijeva: R. Zatezalo,V.Kovač, MTrtica, S. Janeš, S. Kolar, V.Ivković, S. Su izostale kolegice, kako su rekli iz botić, iA. Jurić) opravdanih razloga. Većina nazočnih imala je 80 pa i više godina. Nakon okupljanja na Rakovcu, ručak i druženje nastavljeno je u pivnici “Pod Švarčom”. Kako je to uobičajeno na takvim susretima,atmosfera je uvijekvesela i prijateljska, no ovoga puta kao da je bilo mnogo više šala, smijeha i dosjetki na račun pojedinaca, unatoč godinama. Uz sjećanja na najljepše dane iz njihovoga srednjoškolskog života, nisu zaboravili ni na svoje bolesne i umrle kolege. Nezaobilazna i uvijek zanimljiva tema bila su i sjećanja na njihove profesore, bilo da se radi o šumarima ili općeobrazovcima. Ponajprije se to odnosilo na tada poznate šumarske stručnjake, dipl. ing. šumarstva, koji su im prenosili svoja bogata teorijska i praktična znanja, ali i životna iskustva.Tosu bili:Tomo Bikčević –predavač šumskog građevinarstva i geodezije (kasnije projektirao i izveo“Bikčevićevu stazu” na Medvednici), Josip-JožaCuvaj –nezaboravni razrednik i profesor, predavač tehničkog crtanja, šumskog građevinarstva i geodezije,AnteDuić –prvi direktor i drugi otac učenicima, nadimkom “Druskan”, predavao je matematiku, LadislavHang–predavač nacrtne geometrije, JosipHerman –svestrani lovac, posjedovao je bogatu zbirku lovačkoga oružja, predavao je iskorištavnje šuma, lovstvo i dr. (Divna,njegov engleski seter bio je omiljen kod učenika),Juraj-JuraLipovšćak – drugi direktor, predavao je matematiku, kasnije uređivanje šuma (založio se za sprječavanje preseljenja škole iz Karlovca u Gospić), DragutinMajer –kratko predavao ovoj generaciji, ZvonimirSlović –navodno predavao zaštitu šuma i uređivanje šuma, Ivan Šavor – (Foto: Maja Ivković) grebu 2005. god. u 105-oj godini života,kao najstariji šumarski stručnjak).Opće predmete predavali su profesori iz gimnazije i drugih srednjih škola: DavorinKriž, Milivoj Lalić – matematičar, Miodrag Nikolić – predavao pogonske i radne strojeve, Nikola Tomić – pre davao ustav i privredni sistem FNRJ, Darinka Manojlović– ruski i dr. Sudionik proslaveVladimirKovač,dipl. ing. geode zije iz Zagreba, iznenadio je nazočne poklonom – kera mičkom zelenom posudom ukrašenom hrastovim listom i žirevima i natpisom Karlovac 1951–2011. (slika 4). Ova je generacija zaslužila da ukratko damo pregled njihovih dosadašnjih susreta. Podatke i fotografije sa susreta redovito nam dostavljaVelimirIvković,dipl. oec. iz Karlovca, koji inače uredno i ažurno vodi podatke o svojoj generaciji, pa mu i ovom prigodom zahva uvijek miran, svestrani predavač, zaslužan za izgradnju Slika 4. Poklon za uspomenu baraka za smještaj učenika u blizini škole (umro u Za (Foto: Hrvoje Ivković) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ljujemo. Zahvalni smo na dugogodišnjoj suradnji i MladenuŠpigelskom,šumarskom i višem lovnom tehničaru iz Rečice, koji ovoga puta nije nazočio susretu generacije. Od njega smo saznali da je začetnik organiziranja susreta bio, danas pokojni šumarski tehničar AdolfSabolić. Susreti su većinom održavani u Karlovcu. Prvi susret za 20. obljetnicu mature održan je 1971. god. uz nazočnost i razrednika Josipa Cuvaja, dipl. ing. šum., zatim 1981. i 1986. god. kada je bio nazočan i njihov direktorAnte Duić, dipl. ing. šum. Slijede susreti koji su se održavali svake godine od 2001-2008., s time da su se 2003. i 2008. održali u Belišću kod tada bolesnog, a sada već pokojnog kolege DrageIvanišića.Ovogodišnji susret o kome pišemo je dogovoren upravo 2008. u Belišću. Karlovački tjednik je 2. lipnja 2011. također pisao o ovome susretu uz komentar Velimira Ivkovića: “Stari jesmo, ali nismo izgubili osjećaj za druženje i zajedništvo. Ovako velik broj održanih susreta naše generacije nastavak je dobrih odnosa i velikoga prijateljstva za školskih dana. Nije bilo svađa, tuče, međusobno smo se cijenili i uvažavali te pomagali jedan drugome kada je to bilo potrebno. Lijepe uspomene iz đačkih klupa nikada se ne zaboravljaju, bez obzira gdje je tko od nas živio i radio”. Spomenimo još, da je od ukupno 52 maturanta iz generacije 1951. god. danas živih njih 20, od kojih su 3 kolegice. Zaželimo im još ovakvih susreta. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS SIMPOZIJ BOTANIČKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE Zagreb, 30. svibnja 2011. godine U organizaciji Sekcije botaničkih vrtova i arbore-Na skupu su održana sljedeća usmena priopćenja: tuma Hrvatskog botaničkog društva, u Zagrebu je 30. Sharrock, S.: Plant conservation in Europe – the svibnja 2011. godine održan Simpozij s međunarodnim role of botanic gardens and BGCI (Botanic Gardens sudjelovanjem “Botanički vrtovi i arboretumi Hrvat- Conservation International). U svijetu ima preko 2500 ske”. Prvi je to skup organiziran u Hrvatskoj na kojemu bo taničkih vrtova, od kojih je oko 800 u Europi. BGCI je se moglo čuti o povijesti, razvoju, zbirkama, vrijedno međunarodna organizacija koja umrežava botaničke vrsti, problemima i sadašnjem stanju svih naših botani tove i podupire njihovu suradnju. Posebno je naglašena čkih vrtova i arboretuma. specifična uloga botaničkih vrtova u očuvanju, uzgoju i Botanički vrt možemo definirati kao ustanovu koja posjeduje dokumentiranu zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, zaštiti bilja i obrazovanju te je dostupna javnosti.Arboretum ima sličnu ulogu, ali sadrži dokumentiranu zbirku živih, isključivo drvenastih biljaka. Osim navedenoga, vrlo je važna njihova uloga za razvoj hortikulture, a zadnjih desetljeća sve je veće njihovo značenje u očuvanju bio raznolikosti. Naši su botanički vr tovi i arboretumi vrlo raznoliki pre ma starosti, površini, broju svojti, specijaliziranosti, organizaciji, broju zaposlenih i dr. Međutim, niti jedan hrvatski botanički vrt ili arboretum nije samostalna ustanova, već su sa- Slika 1. Biokovski botanički vrt Katušina stavnice drugih institucija. (Foto: M, Idžojtić) |