DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 70     <-- 70 -->        PDF

pozdravnoj riječiistakao: “Skupljanje poštanskih ma raka štanske marke su u stanju formirati neograničena prijane
poznaje granice i gradi mostove među filatelistima. teljstva širom svijeta, a ta su filatelistička prijateljstva i
Bez obzira na politiku, religiju i etničku pripadnost po-relacije bazirane na našem divnom hobiju.”


Prigodna izdanja vezana uz Međunarodnu godinu šuma


Sve države članice Foruma za šume Ujedinjenih naroda
(UNFF), na čijem je 5. zasjedanju u svibnju 2005.
na prijedlog naše zemlje pokrenuta procedura za proglašenje
2011. međunarodnom godinom šuma, a rezolucijom
Glavne skupštine UN-a od prosinca 2006. taj
prijedlog bio i prihvaćen, preuzele su obvezu da na međunarodnoj
i/ili nacionalnoj razini sudjeluju i organiziraju
niz događanja i aktivnosti na širenju svijesti i
edukaciji javnosti o dobrobitikoju šumski ekosustavi
daju cijelome planetu. Kako je filatelija ili pasija skupljanja
poštanskih maraka bez sumnje jedan od svjetski
najrasprostranjenijih hobija, razumije se samo po sebi
da su uprave pošta mnogih država svijeta u svoje izdavačke
programe u 2011. uvrstile prigodna izdanja vezana
uz Međunarodnu godinu šuma. Iako na markama
prevladavaju motivi iz svijeta šuma, poglavito šumsko
drveće i fauna šume, rješenja su najrazličitija, a naklade
dosižu i po više stotina tisuća primjeraka.


Ovaj prikaz počet ću s markama domaćeg operatera


–Hrvatskih pošta, koje su 5. svibnja ove godine pustile
u promet dvije prigodne poštanske marke u sutisku na
temu Europa-šume (Slika 1). Marke je oblikovao dizajner
RobertRebernak,akao motivi poslužile su mu
slike hrvatskih likovnih umjetnika Lovre Artukovića
(Šumski prikaz s paukovom mrežom,2002)i Josipa
Zankina (Bukva, 2008). Za razliku od nekih
drugih, u ovom prikazu predstavljenih poštanskih maraka,
Hrvatske su se pošte, imajući u vidu ne samo fizičku
nego i metafizičku vrijednost šume za europsku
kulturu, odlučile, kako je to istakla već spomenuta
Željka Čorak, “za preneseni prikaz toga prenesenog
smisla”. Šume slikara Zankina, u velikoj mjeri nadahnute
mitskim krajolikomVelebita, prevode stvaran svijet
u stilizirane šifre zajedničke memorije, dok šuma
slikara Artukovića naslikana potpunim mimetičkim
majstorstvom staroga slikarstva, tek je subjekt u očekivanju,
“čekajući priču”.Tako su dvojica hrvatskih slikara
duboko pod površinom viđenoga oslikala odnos
Europe i šuma danas.


Republika Slovenija jedna je od najšumovitijih
zemalja starog kontinenta, na trećem je mjestu odmah
iza Finske i Švedske. Od ukupne površine zemlje


2


(20.256km) šume pokrivaju 54,2%površine. Na Primorskom
krškom terenu rastu termofilne primorske
šume hrasta medunca i crnog graba, u masivu Dinarida,
u nižim predjelima prevladava gorska šuma bukve, a na


Slika 2. Slovenija: dominantna bukva i jela


višim nadmorskim visinama šuma bukve i jele. Gornju
granicu šume čine većinom oaze smreke i ariša. Ne čudi
da je takvoj šumom obdarenoj zemlji, među prvi ma
njena uprava pošta prišla izdanju prigodnih poštanskih
maraka na temu šume. Izbor je pao na najrašireniju vrstu
–bukvu i smreku, od kojih prva prema ucrtanoj ljestvici
na markama dosiže visinu od 50 m, a druga od 60 m
(Slika 2). Marke su oblikovali dizajneri Andreja Tr


buhaiTomoJeseničnik.


Slika 1. Hrvatska: metafizička vrijednost šume


Poštanske marke Gibraltara s motivom Plitvičkih jezera


Da bogatstvo šuma neke zemlje nije preduvjet da se brati motive iz njena dobro uređenog i održavanog botau
Međunarodnoj godini šuma pristupi izdanju prigodnih ničkog vrta površine 7.000 ha (Slika 3). Slično vrijedi i


2


poštanskih maraka, upečatljivi su primjeri Kneževina za Republiku Maltu (316 km), smještenu na podmor-
Monako i Republika Malta. Iako je cjelokupno područje skom hrptu u središnjem dijelu Sredozemnog mora, iz


2


Monaka (1,95 km) praktički urbanizirano, ova mala među Sicilije i sjeverneAfrike. Locirana na tri otoka,
zemlja naAzurnoj obali izdaje dvije marke nominalnih površinski najvećeg Maltu, te dva manja Gozo i Covrijednosti
0,58 i 0,75 €. Na markama je moguće raza-mino, ni ta se zemlja vrućih i sušnih ljeta s izrazito malo