DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 69 <-- 69 --> PDF |
kulteta, naznaku o korisnom uvođenju državne mature i općem intenziviranju međunarodne suradnje u kontekstu gostovanja profesora-predavačasa Zagrebačkog Šumarskog fakulteta na inozemnim institucijama i obrnuto. Također, sa zadovoljstvom je istaknuo vrlo dobru pozicioniranost Šumarkosg fakulteta kada se promatra znanstvena aktivnost i dosezi naših profesora – nastavnika. Unutar biotehničke grupacije Šumarski fakultet rangiran je u sredini i zaostaje vrlo malo od prvo pozicioniranogAgronomskog fakulteta. Ovaj dio izlaganja bio je popraćen tabličnim i grafičkim prikazima u potkrijepu iznesenih tvrdnji. U posljednjem dijelu svojeg izlaganja, Dekan Oršanić izložio je i viđenje buduće provedbe i organizacije studijskih programa na Šumarskom fakultetu,temeljeno na provedenoj evaluaciji i iskustvu proteklih godina.To su u prvom redu ostanak pri koncepciji 3+2+3 (preddiplomski, diplomski i doktorski studiji) jer nas na to upućuje nužnost okruženja i temeljno načelo “bolonjskog procesa”– dvostupanjsko studiranje (plus treći stupanj – stjecanje doktorata znanosti). Nadalje, Fakultet će se zalagati za ukidanje politike osnivanja “dislociranih studija” kako je to jasno istaknuto u izlaganju. Kompetencije prvostupnika (završenog preddiplomskog studijskog programa) moraju biti takve da je sposoban samostalno provoditi sve inženjerske poslove. Prelazak na višu razinu diplomskog studija tako omogućuje da najbolji studenti (očekivano, manji broj studenata) mogu po završetku biti u poziciji da preuzimaju najodgovornije pozicije u šumarskoj praksi i ostalim poslovima koji se otvaraju na tržištu rada. Zbog iznesenih problema oko dosadašnjeg modularnog sustava studija Šumarstvo, planira njegovo ukidanje i uvođenje jedinstvenog studija Šumarstvo. U tom se smislu planira uvođenje obaveznih izbornih predmeta na diplomskom studiju (povećanje satnice), koji će omogućiti studentu iskazivanje interesa za određeno područje i neku vrstu subspecijalizacije. Nastavni se program maksimalno namjerava prilagoditi prediplomskom studiju (zahtjevima), te diplomskom studiju. Prvi, “bolonjski” studijski program u najvećoj je mjeri bio preslika starog 4-godišnjeg programa (samo sabijen u 3 studijske go- dine) u čemu se najvjerojatnije također krije dosadašnja vrlo niska prolaznost iz preddiplomskog u diplomski studijski program. Želja i namjera je, rekao je Dekan, da se uvede još više nastave koja će se bazirati na maksimalnom uključivanju studenata (terenski mjerni rad, laboratorijske vježbe i sl.) tako da se pozicija studenta kao slušača izmijeni u ulogu aktivnog sudionika. U istom cilju, studente će se poticati na uključivanje u zanstveno- istraživačke projekte, obveznu međunarodnu razmjenu, osigurati im se vrijeme i sredstva za izradu kvalitetnog diplomskog rada. Smisao i jedan od važnih zadataka novog pristupa i reformiranog studija šumarstva je da se veća pozornost i briga usmjeri ka najboljim studentima, jer oni će u budućnosti biti odgovorni i kompetentni stručnjaci koji će skrbiti za jedan od naših najvrednijih prirodnih resursa. Dekan Oršanić ovime je završio svoje izlaganje na vrlo aktualnu temu,kojom ćemo se zasigurno i dalje baviti i na stranicama naših strukovnih glasila. Uredništvo Šumarskog lista zahvaljuje se profesoru Oršaniću na ljubazno ustupljenoj prezentaciji koja je korištena pri izradi ovog kratkog prikaza. Prof. dr. sc. Boris Hrašovec SVIJET ŠUMANA POŠTANSKIM MARKAMAZEMALJA SVIJETA Šume su pluća svijeta i okrjepa za dušu i tijelo. One utječu na ljepotu krajolika, stvaraju povoljne uvjete za liječenje i odmor, rekreaciju i razvoj turizma. Brojne su dobrobiti koje šumski sustavi pružaju čovječanstvu. Tekst je to s velikog plakata Hrvatskih pošta koje su, da bi ukazale na važnost šuma i potrebu njihove zaštite, izdale seriju od dvije prigodne poštanske marke Europa – šume, o kojima je bilo nešto riječi u prošlom broju našega glasila. O poštanskim markama, što one predstavljaju i znače ne samo pojedinim filatelistima već i državi koja ih Najbolje vrijeme da stablo posadiš Bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme je – sad! Kineska poslovica izdaje, mnogo je toga već rečeno i napisano. Na ovogodišnjem otvaranju filatelističke izložbe “Alpe-Adriap hila- Opatija 2011.”predsjednik Uprave Hrvatskih pošta RobertJukić,imajući na umu skori očekivani ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju, a s tim u vezi i prisutnu bojazan da se ne utopimo u jednoj tako velikoj zajednici različitih naroda i država, navodi riječi povjesničarke umjetnosti dr.sc. Željke Čorak: “Ako neki, ma kako malen otok poželi biti država, izdat će marku. Marka mu udara pečat,kao što mu more ocrtava granice”. Na istoj priredbi predsjednik Europske federacije filatelističkih saveza Jorgen Jorgensen u svojoj je |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 70 <-- 70 --> PDF |
pozdravnoj riječiistakao: “Skupljanje poštanskih ma raka štanske marke su u stanju formirati neograničena prijane poznaje granice i gradi mostove među filatelistima. teljstva širom svijeta, a ta su filatelistička prijateljstva i Bez obzira na politiku, religiju i etničku pripadnost po-relacije bazirane na našem divnom hobiju.” Prigodna izdanja vezana uz Međunarodnu godinu šuma Sve države članice Foruma za šume Ujedinjenih naroda (UNFF), na čijem je 5. zasjedanju u svibnju 2005. na prijedlog naše zemlje pokrenuta procedura za proglašenje 2011. međunarodnom godinom šuma, a rezolucijom Glavne skupštine UN-a od prosinca 2006. taj prijedlog bio i prihvaćen, preuzele su obvezu da na međunarodnoj i/ili nacionalnoj razini sudjeluju i organiziraju niz događanja i aktivnosti na širenju svijesti i edukaciji javnosti o dobrobitikoju šumski ekosustavi daju cijelome planetu. Kako je filatelija ili pasija skupljanja poštanskih maraka bez sumnje jedan od svjetski najrasprostranjenijih hobija, razumije se samo po sebi da su uprave pošta mnogih država svijeta u svoje izdavačke programe u 2011. uvrstile prigodna izdanja vezana uz Međunarodnu godinu šuma. Iako na markama prevladavaju motivi iz svijeta šuma, poglavito šumsko drveće i fauna šume, rješenja su najrazličitija, a naklade dosižu i po više stotina tisuća primjeraka. Ovaj prikaz počet ću s markama domaćeg operatera –Hrvatskih pošta, koje su 5. svibnja ove godine pustile u promet dvije prigodne poštanske marke u sutisku na temu Europa-šume (Slika 1). Marke je oblikovao dizajner RobertRebernak,akao motivi poslužile su mu slike hrvatskih likovnih umjetnika Lovre Artukovića (Šumski prikaz s paukovom mrežom,2002)i Josipa Zankina (Bukva, 2008). Za razliku od nekih drugih, u ovom prikazu predstavljenih poštanskih maraka, Hrvatske su se pošte, imajući u vidu ne samo fizičku nego i metafizičku vrijednost šume za europsku kulturu, odlučile, kako je to istakla već spomenuta Željka Čorak, “za preneseni prikaz toga prenesenog smisla”. Šume slikara Zankina, u velikoj mjeri nadahnute mitskim krajolikomVelebita, prevode stvaran svijet u stilizirane šifre zajedničke memorije, dok šuma slikara Artukovića naslikana potpunim mimetičkim majstorstvom staroga slikarstva, tek je subjekt u očekivanju, “čekajući priču”.Tako su dvojica hrvatskih slikara duboko pod površinom viđenoga oslikala odnos Europe i šuma danas. Republika Slovenija jedna je od najšumovitijih zemalja starog kontinenta, na trećem je mjestu odmah iza Finske i Švedske. Od ukupne površine zemlje 2 (20.256km) šume pokrivaju 54,2%površine. Na Primorskom krškom terenu rastu termofilne primorske šume hrasta medunca i crnog graba, u masivu Dinarida, u nižim predjelima prevladava gorska šuma bukve, a na Slika 2. Slovenija: dominantna bukva i jela višim nadmorskim visinama šuma bukve i jele. Gornju granicu šume čine većinom oaze smreke i ariša. Ne čudi da je takvoj šumom obdarenoj zemlji, među prvi ma njena uprava pošta prišla izdanju prigodnih poštanskih maraka na temu šume. Izbor je pao na najrašireniju vrstu –bukvu i smreku, od kojih prva prema ucrtanoj ljestvici na markama dosiže visinu od 50 m, a druga od 60 m (Slika 2). Marke su oblikovali dizajneri Andreja Tr buhaiTomoJeseničnik. Slika 1. Hrvatska: metafizička vrijednost šume Poštanske marke Gibraltara s motivom Plitvičkih jezera Da bogatstvo šuma neke zemlje nije preduvjet da se brati motive iz njena dobro uređenog i održavanog botau Međunarodnoj godini šuma pristupi izdanju prigodnih ničkog vrta površine 7.000 ha (Slika 3). Slično vrijedi i 2 poštanskih maraka, upečatljivi su primjeri Kneževina za Republiku Maltu (316 km), smještenu na podmor- Monako i Republika Malta. Iako je cjelokupno područje skom hrptu u središnjem dijelu Sredozemnog mora, iz 2 Monaka (1,95 km) praktički urbanizirano, ova mala među Sicilije i sjeverneAfrike. Locirana na tri otoka, zemlja naAzurnoj obali izdaje dvije marke nominalnih površinski najvećeg Maltu, te dva manja Gozo i Covrijednosti 0,58 i 0,75 €. Na markama je moguće raza-mino, ni ta se zemlja vrućih i sušnih ljeta s izrazito malo |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Slika 5. Njemačka: kulture smreke Slika 3. Monako: botanički vrt na poštanskim markama Slika 4. Malta: motivi vedrih boja Velike, gospodarski moćne i šumom bogate zemlje, Njemačka i Poljska, izdale su samo po jednu marku na temu “zelenog zlata”. Podsjetimo se. Njemačka ima 10,92 mil. hektara šuma (30,6 %površine), a Poljska 9,01 mil. ha (28,8 %površine).Iako je netko od filateli- sta za njemačku marku rekao da se od drveća ne vidi šuma (Slika 5), poljskom markom dominantne zelene boje dominira zubr (Bison bonansus),a s njime i Bjelo- vješki nacionalni park (Bialowieski park narodowy), prostrane očuvane nizinske šume hrasta, crnog graba i brijesta s bogatim životinjskim svijetom, kao dio Unes - cove svjetske baštine (Slika 6). Istočni susjed Poljske – Bjelorusija (207,6 tis. km 2 ), čije šume pokrivaju 33% površine zemlje, izdala je dvije marke. Uz stilizirana Slika 8. Bugarska: šuma kao stanište divljači Slika 7. Bjelorusija: stilizirana stabla breze s divljači Slika 6. Poljska: zubr i Bjelovješka šuma stabla breze na marki nominale 2000 KM (konverti- bilna marka) jasno se razabire silueta običnog jelena, a na marki nominale 2500 KM europski rođak bizona – zubr (Slika 7). Ovo ne treba čuditi,jer je i tu u pitanju Balavežskaja pušča, kako Ukrajinci nazivaju svoj na- cionalni park, što se nadovezuje na poljsko istoimeno zaštićeno područje, utemeljeno 1940. g. oborina ne može pohvaliti bogatstvom vegetacije. Pa ipak, prizori s maraka vedrih su boja, a dvorci u pozadini jasno govore da je ovoj otočnoj zemlji turizam glavna gospodarska grana (Slika 4). 405 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Slika 10. Italija: ambijent cvijeća, gljiva, ptica ... Slika 9. Srbija: šuma u dva godišnja doba I dok se, kako sam negdje našao zapisano, velike šume pretvaraju u vrtni namještaj, vrata, prozorske okvire ili parkete, nestaje jedinstvena sigurnost koju nam šume pružaju svojim “disanjem”. Sami sebi zada- jemo smrtonosni klimatski,udaracdo kojega će nesum- ljivo doći uništi li se “njegovo veličanstvo drvo”. Da šume nisu samo stabla već ambijent milijuna najrazliči- tijih biljnih i životinjskih vrsta, poruka je dviju talijan- skih maraka na temu Europa – le foreste. Prašumski neuređeni šumski krajolici na markama nominala 0,60 € i 0,75 € istinski su dom vjeverica, ptica, gljiva, cvijeća … (Slika 10). Zemlji poput Italije (301.323 km 2 ), koja se pretežito prostire naApeninskom poluotoku između Ja- dranskog te Ligurskog iTirenskog mora, i u kojoj šume statistički pokrivaju 23%površine, upravo takvih šuma nedostaje. Slika 11. Gibraltar: Plitvička jezera na poštanskoj marki I Republika Bugarska (110.994 km 2 ) može se poh- valiti bogatstvom šuma koje pokrivaju 35% površine zemlje. Na nižim položajima gorskog dijela zemlje rastu hrastove šume, iznad njih bukove i bukovo-jelove šuma (800–1800 m) te šume smreke i bora (1800–2200) s poznatim Pirinskim nacionalnim parkom. Uprava pošte u Sofiji izdala je grafički uspjeli blok s dvije marke pod imenom “Godina na gorite”od kojih ona no- minalne vrijednosti 0,65 € predstavlja zimski motiv šume sa srnjakom u bastu, a marka nominale 1,50 € rub šume s proplankom i dugokljunkom – šljukom benom u prvom planu (Slika 8). Grafički su uspjele i dvije izdane marke Srbije sa šumskimmotivima u proljeće i jesen, “naslikane” na listovima papira presavijenih rubova (Slika 9). 406 Ovaj prikaz svijeta šume na poštanskim markama okončat ću Gibraltarom, britanskim zavisnim teritori- jem na južnom kraju Iberskog poluotoka (5,8 km 2 ), jer što se izdanja poštanskih maraka tiče na temu Europa 2011. Year of Forest u mnogome je originalan. Poznat po velikom strateškom značenju Sueskog kanala, kolo- niji magota – jedinih majmuna u Europi koji žive slo- bodno, te po krškoj spilji sv. Mihaela sa sigama, Gibraltar – da bi uzveličao značenje šuma (kojih sam praktički nema), na svoje četiri marke uvrstio je motive iz Alpa (10 p), porječja Amazone u Brazilu (42 p), Yosemite – nacionalnog parka SAD-a (44 p) i naših Plitvička jezera, s najvišom nominalnom vrijednosti od 1,50 €(Slika 11). Očito naše Plitvice to zaslužuju! Alojzije Frković |