DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Svoje izlaganje, popraćeno multimedijalnom prezen-znanstveno-nastavna odsjeka, šumarski i drvnotehnolo tacijom, prof. Oršanić započeo je s povijesnim presjekom kroz europsku šumarsku naobrazbu, s ciljem prikaza šireg konteksta razvoja šumarske znanosti i obrazovanja u kojemu se razvijala i šumarska nastava na hrvatskim učilištima i akademijama. Zanimljivo i na neki način intrigantno, posebno s gledišta današnjih intenzivnih promjena i reformi sustava visokog obrazovanja kojima svjedočimo i sa kojima se htjeli nehtjeli moramo baviti, prvi datum kojegajeDekan odabrao, respektabilno je daleka 1646. godina sa šumarskom školom u Blatu na Korčuli.Slijedi razdobljeAustrougraske monarhije sa nekoliko značajnijih godina osnivanja učilišta u Würtenbergu (1807), Mariabrunu (1813), Tharandtu (1816), Banskoj Štiavnici (1846). Iste, 1846. godine osnovano je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo,koje 1860.godine utemeljuje prvu hrvatsku šumarsku obrazovnu instituciju uKriževcima– Gospodarsko-Šumarsko učilište. Potreba za praktično i znanstveno-obrazovanim kadrom, s mogućnošću zaposlenja u državnoj službi, uvjetovala je podizanje razine i kvalitete nastave i preimenovanje u Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Ilustrativni i poučni su nazivi nekih predmeta iz toga doba,koje nam je iznijeo Dekan današenjg Šumarskog fakulteta: “Životoslovlje bilja” “Obća nauka o podneblju”, “Vježbanje u pismenih sastavcih”, “Mjeračina šume”, “Sađenje i gajenje šume”, “Šumarska službena pisma”, “Lovstvo” i “Čuvanje šume uz poznavanje šumskih bubah”. Razdoblje od 1898. do 1919. godine obilježeno je djelovanjem Šumarske akademije u Zagrebu, nakon koje u kontinuitetu slijede Poljoprivredno- šumarski fakultet (1919–1960) i konačno Šumarski fakultet (1960-danas).Tijekom djelovanja Šumarske akademije uveden je 4-godišnji obrazovni ciklus kakvog smo zadržali sve do nedavne, tzv. “bolonjske”reforme (ugrubo rečeno, preko 100-injak godina). Nastavni program Akademije moderniziran je i uvedeni su novi predmeti,od kojih se nekima naziv nije promijenio i do dana današnjeg: “Geodezija”,“Zoologija”, “Ribogojstvo”, “Meteorologija i klimatologija”, “Entomologija”, “Dendrometrija”, “Cestogradnja i gradnja željeznica”, “Vodo imostogradnja”i dr. Nastavni program dobiva modernu strukturu i predmeti se svrstavaju u nekoliko grupa: prirodoslovni predmeti, gospodarski predmeti, šumsko-stručni predmeti, pravno-državoslovni predmeti, tehnički predmeti i matematički predmeti i grafičke radnje. Osnivanjem Gospodarsko-šumarskog fakulteta 1919. godinerazvija se visoka naobrazba šumarstva i 1947. godine dolazi do svojevrsne bifurkacije u smislu podjele nastave za profile kojima su namijenjeni : šumsko uzgojni i šumsko industrijski smjer. Go- dine 1951. ova podjela redefinirana je kao šumsko gospodarski i drvno industrijski smjer s konceptualnom razdjelnicom, kolokvijalno rečeno, kao “osovine kamionskog prijevoza trupaca”. Osnutkom Šumarskog fakulteta 1960. godine u tom su smislu formirana dva ški, koji svaki zasebno dalje osmišljavaju i razvijaju nastavne programe u okviru zajedničkog fakulteta,kako je to i danas. Cjelovit prikaz svih šumarskih nastavnih pro- grama, od prvih poznatih do današ njih – reformiranih, sudionici Skupštine mogli su razgledati na vrlo atraktivnim kolor posterima koje je izradio mladi kolega Marko Vucelja, dipl. ing. šumarstva, znanstveni novak i djelatnik Šumarskog fakulteta pri Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. U novim ekonomskim, političkim,ali i sveučilišnim okolnostima u kojima smo se našli nakon osamostaljenja i konačne potpune pobjede u Domovinskom ratu, dolazi do značajne i dalekosežne reforme visokog školstva u koje se, silom prilika rekli bismo, punim plućima uključio i Šumarski fakultet. Potaknut promjenama u visokoj naobrazbi u okruženju (ponajprije zemalja članica EU), a u kontekstu strateškog cilja uključivanja u svjetske obrazovne tokove i procese, 2005. godine, nakon cjelogodišnje obimne i zahtjevne pripreme, Šumarski fakultet u Zagrebu, u skladu sa načelima tzv. “bolonjskog procesa”, otvara restrukturirane i nove studijske programe kojima “ulazi u arenu”reformiranog visokog obrazovanja velike većine europskih zemalja i zemalja svijeta. Nastava se provodi kroz tri studijska programa: Šumarstvo, Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša i Drvna tehnologija. Svaki od ovih programa realizira se kroz tri obrazovne razine: preddiplomsku (6 semestara – 3 godine), diplomsku (4 semestara – 2 godine) i doktorsku (6 semestra – 3 godine). Često korištena kratica za ovakvu visokoobrazovnu shemu glasi 3+2+3 (gdje brojke predstavljaju godine prediplomskog, diplomskog i doktorskog studija). Uz ove glavne obrazovne strukture i profile obrazovanja, Fakultet nudi i niz specijalističkih studija prilagođenih različitim potrebama polaznika iz gospodarstva. Kako se može zaključiti već iz naziva programa, radi se o u najvećem dijelu o znanjima i kompetencijama koja su se u ovoj visokoškolskoj ustanovi stjecala generacijama. Izuzetak donekle predstavlja studij Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša kojim je načinjen iskorak u smjeru područja zapošljavanja,koje neprimjereno ispunjavaju druge struke, a najvećim se dijelom radi upravo o poslovima koji zahtijevaju znanja i kompetencije polaznika ovog šumarskog studijskog programa. U svom izlaganju Dekan je detaljno izložio i “tehnički koncept” novog načina studiranja,gdje se uz uvođenje tzv. ECTS sustava ponderiranja svakog pojedinog predmeta omogućuje horizontalna (između visokih učilišta) i vertikalna (napredovanje u studijskom programu) mobilnost polaznika.U načelu, “bolonjski proces”, u koji se deklarativno (potpisivanjem bolonjske deklaracije uz još 46 europskih zemalja potpisnica) i stvarno (modificiranjem studijskih programa) uključila i naša visokoobrazovna zajednica,predstavlja put prema zajedničkom europskom visokoobrazovnom prostoru. Cilj je toga |