DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 66     <-- 66 -->        PDF

zvjezdasto šire u svim smjerovima.Tako ovce svakog
vlasnika imaju osiguran nesmetan prilaz vodi, a do izvjesne
mjere je i spriječeno miješanje stada raznih vlasnika.
Uz rubove lokve i najbližeg suhozida raste
nekoliko zanimljivih vrsta biljaka, a u vodi obitava razmjerno
bogat životinjski svijet.


Vrh Diviska visinom se ne ističe puno u okolnom
krajoliku, ali dolaskom na ovo mjesto i u njegovu neposrednu
okolicu možemo doživjeti ljuti krš u svom izvornom
obliku. Rijetko gdje u Dalmaciji i na Dinaridima
uopće, može se zamijetiti tako oštro vapnenačko kamenje
i u tolikoj količini, pa je prolazak ovim površinama
Sl. 2. Ljuti krš oko vrha Diviske


vrlo težak, mjestimično skoro nemoguć.


RT KAMENJAK


Istra je prepuna prirodnih i kulturno povijesnih znamenitosti.
Osim Parka prirode Učka zaštićeni su i
mnogi drugi prirodni predjeli. Među njima je odnedavno
i rt Kamenjak na kranjem jugu poluotoka koji sam
za sebe obuhvaća velik broj vrijednih pa i endemičnih
vrsta živih bića.


I u reljefu Kamenjaka nalazimo niz geomorfoloških
osebujnosti i zanimljivosti. One se, ponajprije odnose na
obalni pojas koji je razmjerno dug jer se Kamenjak ističe
velikom obalnom razvedenošću. Obale su skoro na čitavom
potezu stjenovite. Dio obale je položit i blago se
uzdiže i na tim dijelovima u raspuklinama kamenja ima
malo rastresitog tla, najviše crvenice.Na dijelu takvih
obala razvijena je obilno halofilna vegetacija razmjerno
velikog broja vrsta među kojima se nalaze i takve kojima
je Kamenjak jedino nalazište u Hrvatskoj. U blizini
mora naplitkoj obalnoj zoni mjestimice su dobro razvijene
borove sastojine. Dio obale Kamenjaka je strm i
stjenovit. Strmci su ponegdje visoki 6–8 metara i u pojedinostima
podsjećaju na one velike strmce Dugog otoka
ili otoka Prvića ili Cresa.Takvu obalu susrećemo na kranjem
jugurta izloženu najvećem djelovanju mora. Stjenoviti
odsjeci su ponegdje koso položeni, slojeviti, i
zbog nejednake otpornosti na trošenje mjestimice su


Sl. 1. Dio južne obale Kamenjak


punu udubljenja i poluspilja.Tuse nalazi i jedina prava
jama rikavica u kojoj se neprestano čuje mlat mora. Halofilna
vegetacija na takvim dijelovima obale slabije je
razvijena.


Stjenovita južna obala Kamenjaka zbog svoje slikovitosti
i ljepote privlačna je sve većem broju turista.


Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.


AKTUALNO – CURRENT NEWS


REFORMA NASTAVNOG PROGRAMANAŠUMARSKOM
FAKULTETU SVEUČILIŠTAU ZAGREBU
Izlaganje Dekana Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Milana Oršanića
na 115. redovitoj skupštini HŠD-a u bjelovarskom
Domu kulture 17. lipnja 2011. godine


Kako smo najavili u prošlom broju Šumarskoga izlaganje predstavio prof. dr. sc. Milan Oršanić,
lista, u ovome broju donosimo prikaz aktualne stručne Dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
teme protekle redovite Skupštine HŠD-a,koju je kroz