DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Ž. Mayer: OSNIVANJE KULTURACRNOGA ORAHA(Juglans nigra L.) GENERATIVNIM NAČINOM Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 391-397 sjetve poljoprivrednih kultura i naknadnog popunjava nja nekom od autohtonih vrsta drveća, jer se već nakon 2–3 godine na pošumljenoj površini javlja dovoljno sa moniklih vrsta drveća. Najčešće je to obični bagrem (Robinia pseudoacaciaL.), javor klen (Acer campestre L.), obični grab (Carpinus betulusL.), sremza (Prunus padusL.), ponešto hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) i cera (Quercus cerrisL.). Nastoji se uzgojiti kultura crnoga oraha sa 10–20 % primiješanih vrsta drveća. U svrhu brže i kvalitetnije obnove devastiranih i degradiranih šuma postavljeno je nekoliko pokusa. Pokusnom sadnjom trogodišnjih sadnica crnoga oraha osvjedočili smo se da biljke vrlo slabo napreduju. Visinski prirast presađenih sadnica nakon tri godine iznosio je 15,74 cm, a debljinski na vratu korijena 1,8 mm. Najveće stabalce bilo je 183 cm visoko. Stabalca u kulturi iz koje smo presadili sadnice visinski su prirasla 206,62 cm, a maksimalna visina iznosila je 600 cm (Mayer iRajković2008). Sijanjem sjemena pod motiku na svijetlim prugama različitih širina od jednog do šest metara u kulturi običnog bagrema,utvrđeno je da je najpovoljnije sijanje na prugu širine 4 m. Stabalca crnoga oraha na prugama užim od 4 m zbog nedostatka svjetla brzo propadaju, a na prugama širim od 4 m počinju se ponašati kao na čistim površinama (Mayer, 2003). Stabalca crnoga oraha sađenog na pruge (V. Č. 1913. takav način sadnje naziva “sadnjom na kulise”) širine 4 m u prosjeku su nakon četvrte vegetacije viša za 55,57 cm od stabalaca sađenih klasičnim načinom, ali su imala manji promjer na panju za 2,75 mm. Nisu pretrpjela oštećenja od kasnog mraza, kao stabalca u klasičnoj kulturi. Nakon treće ili četvrte godine potrebno je razmicati nadrasli bagrem ili ga potpuno ukloniti,jer u zasjeni stabalca oraha propadaju (Mayer iRajković2008). Zapažena je u mladim kulturama velika visinska i debljinska varijabilnost mladih stabalaca. Neka su prav - Slika 9. Zrela 83 godišnja kultura crnog oraha. Dubrave 40b Figure 9Oldgrowth black walnut culture, 83 year old. Dubrave 40b na, visoka, lijepih promjera i bez rašlje. Druga su debela i rašljava.Treća potpuno kržljava. Potaknuti time,stvorena je ideja za osnivanjem klonske sjemenske plantaže crnoga oraha. Prvi koraci su načinjeni, odabrano je oko 30-ak plus stabala crnoga oraha, s nekih od njih su skinute plemke i cijepljene na podloge. Postoji,istina,mali broj cijepljenih biljaka u rasadniku “Hajderovac”, ali od ideje ne treba odustati, jer bi u buduće bilo potrebno puno manje visokokvalitetnog sjemena za podizanje kultura crnoga oraha. Naravno da se na taj način smanjuju i troškovi podizanja i njege kulture (Mayer Rajković2008). Na devastiranim površinama i na rubovima šume, uz šumske ceste, prosjeke i kanale može se zamijetiti velik broj samoniklih stabala crnoga oraha. Sjeme je otpalo sa stabla, proklijalo i poraslo bez ikakvog utjecaja čovjeka.Tonam je dobar znak da se crni orah vrlo dobro udomaćio na ovom području i da je moguća i prirodna obnova, koju još nismo savladali, ali se na tome u ŠumarijiVukovar, istina stidljivo radi. ZAKLJUČCI – Conclusions Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti sljedeće: Podizanje kultura crnoga oraha iz sjemena daje odlične rezultate. Moguće je podizanje kultura crnoga oraha sjetvom sjemena u brazde šumsko-poljskim načinom na poljoprivrednim tlima i klasičnim načinom nakon dovršne (čiste) sječe na šumskim tlima također sjetvom sjemena u brazde. Moguća je konverzija kultura običnog bagrema u kulturu crnoga oraha s bagremom sjetvom sjemena crnoga oraha “pod motiku“na svijetle pruge širine četiri metra uz kasnije micanje bagrema, koji će se kontrolirano obnoviti iz žilja i bit će zastupljen u 10–20 %-tnom omjeru smjese, a dio će se nalaziti u podstojnoj etaži. Sadnja sadnica crnoga oraha ne daje dobre rezultate i treba je izbjegavati. Prirodna obnova kultura crnoga oraha prema dosadašnjim pokazateljima čini se izglednom. Osnivanjem klonske sjemenske plantaže crnoga oraha dobili bi visokokvalitetno sjeme, a time i kvalitetniju kulturu uz manje troškove sadnje i njege. ZAHVALA–Acknowledgement Zahvaljujem mojoj kćerki Lani Mayer, prof. na jezik. prijevodu Sažetka i opisa slika s hrvatskog na engleski |