DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Ž. Mayer: OSNIVANJE KULTURACRNOGA ORAHA(Juglans nigra L.) GENERATIVNIM NAČINOM Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 391-397 živanjima Oršanića i dr. (2007) kilogram sjemena crnoga oraha s usplođem sadrži prosječno 19 sjemenki, a bez usplođa 61 sjemenku. UAnon. češkoj lit. stoji podatak da kilogram čistog sjemena sadrži 80 sjemenki. Sjeme se nedugo nakon sakupljanja sije u pripremljene brazde “izvučene” tanjurastim plugom. Dubina brazde iznosi oko 15-ak cm u koju se sjeme postavlja ručno na razmak od 25 cm, odnosno 4 sjemenke po metru tekućem. Sjeme se sije zajedno sa zelenom ovojnicom i prekrije slojem zemlje 5–8 cm debelim. Razmak između redova iznosi 4 m. Na taj način po hektaru je posađeno 10.000 komada sjemenki ili 500 kilo- grama. Sjeme u prosjeku niče početkom svibnja. V.Č. (1913) preporuča da se sjeme stratificira za proljetno sijanje. Skida se zelena ovojnica, sjeme se osuši i sije na gredice tako da se sjemenke ne dodiruju, a zatim se prekrije slojem zemlje debelim 5–6 cm. Za velikih hladnoća prekrije se slojem lišća ili slame. U proljeće se kontrolira da li je sjeme proklijalo.Ako se klice nisu pojavile gredicu treba prekriti slojem konjskog gnojiva. Još je bolji način stratifikacije stavljanje sjemena u sloj konjskog gnojiva debelog 8–10 cm. Sjetva sjemena s Slika3. Priznata sjemenska sastojina crnog oraha (Juglans nigra L.). Dubrave 45a Figure 3Acknowledged seed stands of black walnut (Juglans nigra L.). Dubrave 45a Slika 5. Sjeme crnog oraha bez usplođa Figure 5Black walnut seeds with extracted husks extracted husks korjenčićem je najsigurniji način sjetve koji omogućava brzo izbijanje ponika i gotovo 100 %-tni primitak. Oprezan treba biti kod manipulacije kako se korjenčić ne bi oštetio.Krajina (1973) piše da dugo čuvanje sjemena u hrpama nije dobro, jer velik dio sjemena gubi klijavost zbog upale vanjske lupine.Anon. nje. lit. navodi da pri jesenjem sijanju postoji opasnost od uništavanja dijela sjemena od miševa i voluharica, aSevnik (1926) pak kaže da sjeme posijano sa zelenom ovojnicom štiti sjeme od miševa i vjeverica, a uz to stvara toplinu i vlagu. Površina koja je posijana u jesen, prije nicanja ponika sredinom travnja tretira se kemijskim sredstvom, jer se na njoj pojavljuju korovi koji znatno ili u potpunosti sprječavaju razvoj ponika crnoga oraha. Najučestaliji korovi su broćika (rukodrž, priljepača, mačak) Galium aparine L. i mišakinja Anagallis arvensis L. Nakon tretiranja kemijskim sredstvom površina ostaje “čista”kroz svibanj i lipanj, tako da se ponik može slobodno razvijati. Bez obzira što je crni orah heliofilna vrsta u mladosti voli postranu zasjenu (Williams 2006), ali ovako “gola”površina mu ne smeta.Tijekom srpnja javljaju se ostali korovi i drvenasto bilje koji više ometaju rast nego što štite pomladak,tako da se u kolovozu obavlja njega pomlatka motikama ili kosirima. Zgodnije je motikama, jer se pomladak može po potrebi i okopati. Sljedeće godine obavlja se njega pomlatka nešto ranije, u srpnju jer drvenasti i zeljasti korovi sprječavaju normalan razvoj stabalaca crnoga oraha.Treće godine u mladu sastojinu ne ulazimo, a tijekom četvrte vegetacije obavljamo njegu mladika. Sada su stabalca već dobro formirana i više nema opasnosti za njihovo propadanje. Prilikom obavljanja njega pomlatka i mladika nismo dirali u crni orah. Po prvi puta tek nakon sedme, osme godine kada su kulture crnoga oraha u stadiju koljika,obavljamo čišćenje zahvaćajući i u stabalca crnoga oraha.Vade se preko brojna, oštećena i jako nadrasla stabalca tzv. “kram- Slika 4. Sjeme crnog oraha s usplođem paši” crnoga oraha, kao i sva nadrasla stabla ostalih Figure 4Black walnut seeds without |