DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Ž. Mayer: OSNIVANJE KULTURACRNOGA ORAHA(Juglans nigra L.) GENERATIVNIM NAČINOM Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 391-397 Julio pl.Prandstetter krajem 19-og i početkom 20tog stoljeća. Sjeme iz SAD-a bilo je skupo,pa se sadilo svega 620 sjemenki po hektaru, a kasnije se popunjavalo nekom od autohtonih vrsta drveća kako bi se stvorio potpuni sklop (V. Č. 1913). Razlozi unošenja sjemena crnoga oraha na šumska i poljoprivredna tla bilo je sušenje hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) uzrokovano hrastovom medljikom (Oidium quercimum), hrastovom pepelnicom (Microsphaera alphitoides Griff. Et Maubl.), gubarom (Limantria disparL.), zlatokrajem (Euproctis chrysorrhoea L.) i hrastovim prelcem (Lasiocampa quercus L.), koje je bilo posebice izraženo u razdoblju od 1915. do 1920. godine (Sevnik 1926). Drugi razlog bila je cijena crnoorahovog drveta koju postiže na tržištu. U početku se gospodarilo takozvanim prelaznim šumsko-poljskim načinom gospodarenja. To je način kada se nakon čiste sječe i krčenja panjeva zemljište daje u zakup na nekoliko godina. Prve godine se sadi bostan, druge pšenica, a od treće do pete kukuruz. U jesen pete godine posijalo se sjeme crnoga oraha i hrasta lužnjaka u redove razmaka 2–3 m, dok se međuredno posijala pšenica. Sljedeće tri godine međuredno se sadio kukuruz, repa ili krumpir. Nakon starosti kulture crnoga oraha od tri godine prestajalo se s uzgojem poljoprivrednih kultura (Sevnik, 1926). Kasnije se eksperimen tiralo, a redovi su bili različitog razmaka od 1 do 16 metara.V.Č. (1913) preporuča da je bolje sijanje u re- dove tamo gdje je puno drače i korova, jer je kasnije lakša njega nego kada su biljke posađene u nejednakom rasporedu. Šumsko-poljsko gospodarenje jako iscrpi tlo, a kada se prestane sa sjetvom poljoprivrednih kultura sve dok se mlada sastojina ne sklopi,tlo trpi od isušenosti i žege. Katkada obradom tla bude ozlijeđeno žilje i stabalca,pa se takav način podizanja kultura napustio 1925. godine. Nastojalo se pošumljavati odmah nakon sječe,tako da tlo ostane sačuvano (Sevnik 1926). Već 1925. godine pod kulturama crnoga oraha bilo je oko 1500 katastarskih jutara ili oko 860 ha. Podizanje kultura nastavilo se i dalje, ali ne toliko intenzivno. Radilo se dosta kampanjski,tako da je očit nesrazmjer dobnih razreda. Intenzivnije se pošumljavalo 70-ih godina prošloga stoljeća na poljoprivredne površine, a zatim je nastavljeno iza Domovinskog rata pa sve do danas. Danas na području ŠumarijeVukovar pod kulturama crnoga oraha ima 1293,92 hektara, što iznosi 0,07 % površine državnih šuma, s drvnom masom od 180 659 m3 (Slika 1 i 2).Ako tome pridodamo drvnu ma su crnoga oraha iz drugih uređajnih razreda, tada dobijemo podatak od 206.183 m3, ili 0,05 % ukupne drvne zalihe u RH (Osnove gospodarenja za g.j. “Dubrave” i “Jelaš” 2009–2018). Šumari grofa Eltza pokušali su površine pošumljavati i sadnjom sadnica,ali su rezultati bili slabi.Tako V. Č. (1913) piše kako kulture crnoga oraha koje je osnovao šumarnikRebmann iz Strassburga još 1882. godine nisu uspjele niti uza svu brigu i njegu. Rebmann je uzgajao sadnice crnoga oraha u rasadniku presađujući ih tri ili četiri godine, a onda ih je sadio u kulturu. Došao je do zaključka da je razlog neuspjehu stalno ozljeđivanje žilja. Čak i kod presadnje jednogodišnjih biljaka treba biti posebno oprezan da se ne povrijedi žila srčanica, a pogotovo kod višegodišnjih sadnica. Posljedica toga je slab rast biljaka, a mogu se oporaviti samo na jako dobrom tlu i to nakon više godina. Zaključuje: “To je opažano na hiljadama biljaka, a da je to doista glavni razlog mnogobrojnih neuspjeha može se svatko pokusom uvjeriti”. Sevnik (1926) piše da se mogu saditi isključivo jednogodišnje sadnice jer one podnose umjereno orezivanje korijena i nakon toga razviju novu srčanicu, ali preporuča kod osnivanja kultura crnoga oraha sjetvu ora hovih sjemenki, a nipošto sadnju sadnica. Dubina brazde kod jesenjeg sijanja iznosi 10–15 centimetara.Ako je sjeme posijano na veću dubinu od Slika 1. Površine pod kulturama crnoga oraha (Juglans nigraL.) po dobnim razredima Figure 1Areas of black walnut (Juglans nigraL.) cultures by age class |