DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 57 <-- 57 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 391-397 UDK 630* 232 (Juglans nigra L.) OSNIVANJE KULTURACRNOGAORAHA(Juglans nigra L.) GENERATIVNIM NAČINOM ESTABLISHING CULTURES OF BLACK WALNUT (Juglans nigra L.) BY GENERATIVE PROPAGATION Željko MAYER 1 SAŽETAK: Crni orah pripada rodu Juglans, porodici orahovki koja je predstavnik reda orahovica ili oraholika. Toje vrsta istočnog dijela Sjeverne Amerike, koja je u Europu unesena 1629. godine. Na područje Istočne Slavonije i Srijema sjeme su 1899. godine donijeli šumari vukovarskog veleposjednika grofa Eltza. Razlozi unošenja sjemena crnog oraha u šumu bilo je sušenje hrasta lužnjaka, kao i cijena koju crnoorahovo drvo postiže na tržištu. Do 1925. godine radilo se prelaznim šumsko-poljskim načinom gospodarenja. Već 1925. godine bilo je oko 860 hektara pod kulturama crnog oraha. Vukovarski grofovi Eltz sijali su sjeme crnog oraha sve do Drugog svjetskog rata, kada napuštaju svoje posjede. S podizanjem kultura crnog oraha nastavilo se i nakon rata, a nešto intenzivnije sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada se sjeme sijalo na komasacijom i arondacijom dobivenim poljoprivrednim zemljištima. Sjeme se sijalo u redove razmaka 4 i 6 metara i to 500 kg po hektaru. Ponovno se međuredno uzgajaju poljoprivredne kulture, a nakon 3–4 godine unosi se obični bagrem. S podizanjem kultura crnog oraha nastavlja se krajem 20-og stoljeća i traje sve do danas. Sije se 500 kg sjemena crnog oraha po hektaru iste godine nakon sječe zrele šume. Brazde izvučene tanjurastim plugom razmaka su četiri metra, a sjeme se u redu sije na udaljenosti od 25 cm. Kilogram sjemena u prosjeku sadrži 20 sjemenki, što iznosi 10 000 sjemenki po hektaru. Sljedeće godine ponikne do 65 % sjemenki, a nakon druge godine na površini imamo do 55 % ili oko 5000 stabalaca crnog oraha. To nam jamči da ćemo marom dobrog gospodara u 80-oj godini dobiti 100–120 kvalitetnih stabala crnog oraha. Budući da se sijanje obavlja odmah nakon sječe, međuredno se nakon godinu-dvije javi dovoljan broj jedinki nekih od autohtonih ili alohtonih vrsta drveća, pa popunjavanje u svrhu dobivanja mješovite sastojine nijepotrebno. Šumarija Vukovar danas gospodari s oko 1300 ha kultura crnog oraha, dok bruto drvna zaliha iznosi oko 200 000 m3. Kulture crnoga oraha s ophodnjom od 80 godina postižu srednji pro mjer od oko 42 cm i srednju visinu od oko 33 m. Ključne riječi:Crni orah, Sjeverna Amerika, Istočna Slavonija, sijanje, njega UVOD – Introduction Kulture crnoga oraha u vukovarskom kraju podižu se Jovanoviću(1985) uneseno 1629. godine iz istočnog uz veće i manje prekide od 1899. godine (Herman dijela Sjeverne Amerike. Šumarski stručnjaci grofa 1971) do danas. Sjeme crnoga oraha u Europu je prema EltzaVukovarskog, donijeli su prvo sjeme crnoga oraha iz Baranje, a kasnije se sjeme kupovalo i u SAD-u. Prve pokuse sa sjemenom crnoga oraha postavio je šef šumar- Mr. sp. Željko Mayer, Hrvatske šume d.o.o., UŠPVinkovci, ŠumarijaVukovar, e-mail: Zeljko.Mayer@hrsume.hr stva priVukovarskom Vlastelinstvu, šumarski savjetnik |