DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 54 <-- 54 --> PDF |
D. Barčić, N. Panić: EKOLOŠKO VREDNOVANJE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU PARKAPRIRODE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 379-390 5. RASPRAVA– Discussion Ekološko i prostorno vrednovanje u parku prirode bitan je pokazatelj glavnih smjernica zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Prvi korak u tom smjeru je zoniranje koje jamči opstanak temeljnog fenomena zaštite, a sukladno zakonskoj regulativi omogućeno je ograničeno gospodarenje izvan zone temeljnog fenomena. Pojam ograničenog gospodarenja tumači se kroz zadane smjernice održivog razvoja.Na temelju rezultata, posebno usporedne analize i matrice utjecaja različitih djelatnosti (tablice 1 i 2) može se zaključiti kako najjači utjecaj, te intenzivne promjene mogu uzrokovati riječni promet, poljoprivreda i vodno gospodarstvo. U šumarstvu se ponajprije nastoji sačuvati sve preostale šumske površine, jer predstavljaju stanište većem dijelu faune Kopačkog rita. Na području parka prirode nije dozvoljeno unositi alohtone vrste drveća, već samo autohtone,i to bijelu vrbu i crnu i bijelu topolu, ukoliko to dozvoljavaju stanišni uvjeti. Gospodarenje šumama provodi se uz ugrađivanje mjera zaštite prirode u šumsko-gospodarske osnove. Djelatnosti vodnog gospodarstva trebaju biti usmjerene na održavanje prirodnosti močvarnih i poplavnih ekoloških sustava, jer njihov utjecaj može najviše ugroziti biološku i krajobraznu raznolikost.Važno je uspostaviti povoljan; prirodi najbliži hidrološki režim u poplavnom području. Izgradnja novih vodno-gospodarskih objekata, produbljivanje ili zatrpavanje postojećih kanala treba biti uz minimalne intervencije u okoliš i prethodno izrađenu studiju utjecaja planiranih zahvata na okoliš. Za zaštitu i očuvanje područja Kopačkog rita u užem smislu i Podunavlja u širem smislu, od ključnog značenja je omogućavanje odvijanja procesa stvaranja meandara na Dunavu i Dravi. Stoga su zabranjene sve aktivnosti gradnje koje bi taj proces onemogućavale u budućnosti, te jednako tako treba provesti restauraciju dijela postojećih objekata koji danas onemogućavaju meandriranje. Osobitu pozornost treba usmjeriti na kakvoću vode koja ispuštanjem dolazi u Kopački rit. Problem otpadnih voda odnosi se na sve vrste onečišćivača i zagađivača (otpadne komunalne, industrijske i poljoprivredne vode) koji su do sada svoje otpadne vode upuštale u rit. Budući su Drava i Dunav u svom toku od izvora pa do parka prirode recipijent brojnih otpadnih voda; na prostor parka vode dolaze opterećene onečišćenjima različitog porijekla. Zbog toga je potrebnona županijskoj, državnoj i međudržavnoj razini voditi aktivnosti s ciljem da se količine otpadnih voda smanje izgradnjom odgovarajućih uređaja za čišćenje svih vrsta otpadnih voda, naravno i uz propisani nadzor i praćenje kvalitete voda. Djelatnosti poljoprivrede trebaju biti usmjerene na ekstenzivni način uzgoja životinja, zatim poticanje tradicionalnih načina korištenja poljoprivrednog zemljišta. Istovremeno ograničiti oblike intenzivne proizvodnje unutar parka i spriječiti daljnje agromelioracije radi nestajanja vlažnih i poplavnih staništa. Gospodarski ribolov treba ostaviti kao tradicionalnu aktivnost lokalnog stanovništva, te ga uklopiti u tradicionalni održivi razvoj naselja u neposrednoj blizini zaštićenog područja.Treba se provesti sustavno suzbijanje nezakonitog ribolova, što je od izuzetne važnosti za zaštitu ribljeg fonda. Naime, ribe kao osnova u svim lancima ishrane važne su za brojčano stanje svih ostalih skupina kralješnjaka. Smanjenje prehrambene osnove imat će za posljedicu smanjenje i svih ostalih skupina u lancu ishrane. U zaštićenom prostoru kao što je park prirode, lovne aktivnosti trebaju biti strogo u zakonskim okvirima, bitno je uvođenje stalnog nadzora u svrhu suzbijanja krivolova. Osobito je naglašena stroga zaštita u posebnom zoološkom rezervatu. Uzevši u obzir valorizaciju prostora,potrebno je uočiti razliku između primarne i sekundarne zaštite. U primarnu zaštitu obuhvaćeni su prirodni temeljnifenomeni. Vodena i močvarna vegetacija, nitrofilna i travnjačka vegetacija, zatim ugrožena i rijetka šumska staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji. Radi se o sljedećim staništima na području parka prirode: C.2.2. vlaž nelivade srednje Europe (RedMOLINIETALIAW.Koch 1926), E.1.1.poplavne šume vrba (SvezaSalicion albaeSoó 1930), E.1.2. poplavne šume topola (Sveza Populion albaeBr.-Bl. 1931), E.2.2. poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Horvat 1938), E.3.1.mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion/Horvat 1958/ Marinček in Mucina et al. 1993). Prirodno bogatstvo očituje se dakako i brojnim svojtama flore i faune(Avertebrata i Vertebrata). Uzimajući u obzir biološku raznolikost treba naglasiti kako faunu ptica Kopačkog rita čini 296 vrsta, odnosno 78,4 % od ukupnog broja ptica u Hrvatskoj. U vodama rita zabilježene su 44 vrste slatkovodnih riba,što je 34,6 % ukupnog broja riba Hrvatske. Također prisutne su 52 vrste sisavaca, što predstavlja 51,4 % od ukupnog broja sisavaca Hrvatske. Kroz sekundarnu zaštitu i provođenje mjera zaštite zastupljene su različite djelatnosti uz posjećivanje i rekreaciju unutar zaštićenog područja. Ponajprije to se odnosi na lov i ribolov, naravno uz gospodarenje šumama, te ekstenzivnu poljoprivredu.Kopački rit dio je biološki i krajobrazno vrijednog ritskog ekosustava. Sadašnje vrijednosti aluvijalnih i nizinskih šuma koje je potrebno očuvati nisu samo ekološke,nego i gospodarske (Prpić iJakovac,1998). Istovremeno postojeće zaštićeno područje dio je veće cjeline poplavnih šuma, što je ekološki neprocjenjivo za našu zemlju (Schneider-Jacoby, 2006). Isti autor navodi za primjer kako je orao štekavac (Haliaeetus albicilla) izvrstan bioindikator za velika prostranstva aluvijalnih vlažnih staništa. Zaštita biološke raznolikosti moguća |