DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 48 <-- 48 --> PDF |
D. Barčić, N. Panić: EKOLOŠKO VREDNOVANJE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU PARKAPRIRODE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 379-390 nim izmijenjivanjem šumskih, močvarnih i vodenih površina unosi se u prostor specifična energija i dinamika koja ostavlja snažan vizualni dojam u percepciji promatrača. Poljoprivredne površine i ribnjaci unose u prostor antropogenu sastavnicu koja predstavlja vizualni kontrast prirodnim površinama ostalog prostora i na određeni način djelomično prekida njihovu dinamiku. Sličan prekid kontinuiteta površina čine rubovi u prostoru. Najsnažniju vizualnu, ali i fizičku barijeru u prostoru čine rijeke Dunav i Drava. Osim njih, takav status imaju i kanali. Obrambeni nasip je vrlo snažna fizička, ali i vizualna barijera u prostoru. Iz prikaza analize vidljivo je da nasip dijeli prostor parka prirode na antropogeni dio i dio u kojemu vladaju prirodni, poplavni uvjeti.Vizualni identitet parka prirode počiva na specifičnoj prostornoj strukturiranosti pojedinih elemenata koji su izdvojeni ovom analizom. 4.2Analiza utjecaja djelatnosti na biološku i krajobraznu raznolikost Analyzing the effect of activities on biological and landscape diversity 4.2.1Utjecaj šumarstva–Effect of forestry Na području parka prirode,kao i posebnog zoološkog rezervata prema postojećim podacima oduvijek se gospodarilo šumama. Postojeći stupanj zaštite ne isključuje daljnje gospodarenje osim u posebnom rezervatu, ali nameće neke nove uvjete koji sada dobivaju veće značenje.Na površini parka zadržane su sve šumske zajednice, uz smanjivanje površine nekih zajednica. Radi očuvanja biološke raznolikosti potrebno je obratiti pozornost na dvije djelatnosti u okviru šumarstva; iskorištavanje i unos stranih vrsta.Tablica 1 ukazuje na mogući vrlo jak utjecaj prema poplavnim šumama, pticama, sisavcima, migracijama ptica močvarica i sisavaca, te odnosu prema poplavnom režimu i manje prema dinamici voda. 4.2.2 Utjecaj vodnoga gospodarstva – Effect of water management Gospodarenje vodom na području parka temelji se na reguliranju poplavnih voda Drave i Dunava pa tako postoji devet crpnih stanica na području Baranje za navedenu regulaciju voda. Upravo o tome mehanizmu punjenja i pražnjenja prostora poplavnim vodama ovisi čitava biološka raznolikost.Taj je proces izuzeto složen i promjenjiv i ovisi o mnogo čimbenika, a ponajviše o vodostaju Dunava i Drave. Budući su vode Dunava i Drave kvalificirane kao vode II stupnja kakvoće, težnja je da takvima i ostanu.Toujedno znači i da upuštena voda u ritu treba biti takve kakvoće. Na kakvoću vode u Kopačkom ritu utjecaj imaju izravni i neizravni zagađivači, te se izvori zagađenja mogu podijeliti na točkaste i raspršene.Točkasti izvori zagađenja su komunalne otpadne vode, industrijske i poljoprivredne otpadne vode. Oborinske vode se smatraju raspršenim izvorom onečišćenja. U Baranji nije riješeno pitanje otpadnih voda,tako da se sanitarne otpadne vode upuštaju ili u podzemlje (preko propusnih septičkih jama) ili u obližnje kanale sustava odvodnje, a bez ikakvog predtretmana. Slično vrijedi za sve industrijske pogone i farme, a budući da se na isti način ispiru s oranica prekomjerne količine umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava, očito je da ispusti glavnih kanala dunavskog i dravskog sektora odvodnje Baranje ne mogu uz sadašnje uvjete u Kopački rit ispuštati nezagađene vode. Na to ukazuju i sva dosadašnja mjerenja kakvoće njihovih voda. Potrebno je napomenuti da vjerojatno zbog smanjenog intenziteta poljoprivredne proizvodnje tijekom rata i poraća ove vode u mnogim parametrima imaju trend poboljšanja kakvoće, ali to sigurno nije trajno stanje. 4.2.3 Utjecaj poljoprivredne proizvodnje–Effect of agriculture Tijekom posljednjih 200 godina oko polovina prijašnje poplavne doline Dunava je meliorirana i pretvorena u poljoprivredne i druge obradive površine. Kao rezultat, došlo je do znatnog nestanka vlažnih i poplavnih staništa te flore i faune vezane za ta staništa. Osim toga, u tim je melioriranim područjima došlo i do poremećaja vodnoga režima, osobito podzemnih voda. Činjenica je da je produktivnost novostvorenih staništa, nakon hidro i agromelioracija znatno povećana,kako po količini, tako i stabilnosti proizvodnje. No, činjenica je i da je takav način poljoprivredne proizvodnje iznimno utjecao na preostali prirodni prostor, konkretno Kopački rit u širem smislu koji je danas zaštićeni prostor. Naime, novim sustavom kanala, zatim podzemnom drenažom i drugim mjerama uređenja zemljišta sve agrokemikalije korištene u biljnoj proizvodnji kao i vode sa stočnih farmi (tekući stajski gnoj, gnojnica i otpadne vode) odlaze znatno brže prema recipijentima, kanalima, podzemnim vodama, potocima i rijekama. Što su veće promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i urbanom prostoru,to je jači utjecaj onečišćenja okoliša. 4.2.4Utjecaj lovstva–Effect of hunting Tradicija lovstva na području današnjeg parka prirode Kopački rit seže još u davnu 1699. godinu.Utjecaj ratnog i poratnog vremena ponajprijese odnosi na poremećeni mir u lovištu, onemogućavanje stoljetnih prirodnih migracija divljači, krivolov, ubijanje divljači iz konvencionalnog vatrenog oružja, miniranost i sl. Navedeno je imalo negativni utjecaj ponajprije na brojno stanje krupne divljači odnosno jelena običnog, srne i divlje svinje, a u znatnoj je mjeri poremećena dobna i spolna struktura. |