DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Barčić, N. Panić: EKOLOŠKO VREDNOVANJE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU PARKAPRIRODE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 379-390 kom, krajobraznom i prostornom pogledu. Pojam ekološko vrednovanje odnosi se na prirodni okoliš u užem smislu, te preoblikovani ili izmijenjeni okoliš od strane čovjeka. Odnos kvalitativnog vrednovanja može se odrediti razredima ili bonitetnim kategorijama (Bog nar, 1990). U sklopu zaštite prirode ekološko i prostorno vrednovanje predstavlja značajan doprinos mjerama očuvanja i upravljanju prirodnim vrijednostima (Iiyama et al., 2005).Vrednovanje se naravno provodi s ciljem očuvanja ekoloških sustava, stanišnih tipova, flore i faune, krajobraza, zatim radi praćenja stanja u prirodi i prirodnih vrijednosti, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Istovremeno sve prethodno navedeno uklapa se u smjerniceStrategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne novine br. 143/08). Nadalje, park prirode Kopački rit vrijedna je prirodna baština i u međunarodnim okvirima, stoga se nalazi i na Ramsarskom popisu. Ramsarska konvencija predstavlja sporazum o međunarodnoj suradnji u zaštiti i razumnom korištenju močvara, osobito kao staništa za ornitofaunu. Poplavno stanište Kopačkog rita bitno je radi cjelovitosti i raznovrsnosti kopnenih i vodenih ekoloških sustava. Upravo radi biološke raznolikosti takva područja u svijetu obuhvaćena su nizom programa u smislu zaštite i očuvanja(Munoz 2010,De Roeck et al. 2007).Na nacionalnoj razini zaštita u sklopu kategorije parka prirode možda je najprihvatljivija. Radi se naime o provedbi pojma održivosti ili održivog razvoja. U pravilu ciljevi zaštite prirode se u mnogo slučajeva ne podudaraju ili čak sukobljavaju s potrebama, očekivanjima lokalne zajednice i ondje prisutnih gospodarskih grana,što navode iRosa ida Silva (2005),zatimPrimack (2006) iBartlett i dr. (2010).U tom smislu održivi razvoj unutar parka prirode jamči i zahtijeva ispunjavanje niza zaštitnih, socijalnih i gospodarskih uloga. Mitsch iGosselink (2000) navodekako se vrijednosti primjerice močvarnih staništa može promatrati na tri razine unutar ekološke hijerarhije. Prva razina su vrijednosti za lokalnu zajednicu i stanovništvo kroz šumarstvo, lovstvo, ribarstvo, te vrijednosti postojanja biološke raznolikosti. Druga razina su zaštitne vrijednosti unutar različitih ekoloških sustava i treća razina odnosi se na široki spektar vrijednosti unutar biosfere, tj. održavanje stabilnosti u prirodi.Povezano s navedenim u radu,ukazuje se na potrebu ekološke i prostorne valorizacije zaštićenog područja kao instrumenta u razlikovanju primarne i sekundarne zaštite (Cessford iMuhar, 2003). Na taj način dobiva se kvalitenija podloga za rješavanje problema upravljanja zaštićenim područjem. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA– Research aim Određivanje glavnih smjernica za upravljanje kroz Nadalje, temeljni cilj je analiziranje utjecaja različitih ekološko i prostorno vrednovanje zaštićenog područja. djelatnosti na biološku raznolikost u parku prirode. 3. MATERIJAL I METODE – Material and methods 3.1Područje istraživanja –Research area Park prirode Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske. Zemljopisno Kopački ritprostire se između 45° 32’i 45° 47’sjeverne zemljopisne širine te 18° 45’i 18° 59’istočne zemljopisne dužine.Kopački rit je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Sjeverno, južno i zapadno od parka prirode nalaze se značajne poplavne površine,koje se protežu do Batine na sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu. U geološkom sastavu površinskog dijela prevladavaju sedimenti holocenske starosti. To su uglavnom fluvijalni pijesci i pjeskovite ilovače, flu 3.2Prikupljanje i obrada podataka– Prostorna analiza parka prirode Kopački rit izrađena je na podlozi postojećeg Prostornog plana (2006) toga područja. Korištene su komparativne metode i metode analize i sinteze. Primijenjena je kvalitativna analitička metoda sa stupnjevanjem elemenata u okviru četiri polja analize – mogućnosti, ograničenja, prednosti, nedostaci (SWOTanaliza). Strukturna analiza prostora napravljena je prema Lynchu (1972). Lynch je definirao strukturne elevijalne pjeskovite ilovače i pijesci, te fluvijalno-močvarne glinovite ilovače i gline. U naizgled jednoličnom reljefu razlikuju se tri osnovna tipa reljefa: nizinski (fluvijalni i fluvijalno-močvarni), ravničarski (lesne za ravni) i brdski (tektonski). Klimatske prilike parka prirode dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg prostora, kako prostora Baranje, tako i područja istočne Hrvatske u kojemu prevladava umjereno kontinentalna klima. Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632 mm u Brestovcu (1948–1960) do 686 mm u Osijeku (1959–1978). Data collection and processing mente grada, ali u krajobraznom planiranju implementira se takvu vrstu analize strukturiranosti prostora u proces planiranja upravo zbog njezine univerzalnosti. Lako ih se može primijeniti kao elemente slike nekog prostora uopće. Na taj su način u radu korišteni za analiziranje strukturnih karakteristika parka prirode Kopački rit i određivanja vizualne slike, te identiteta toga prostora. Prikupljeni podaci obrađeni su grafičkim i vek torskim računalnim programom. |