DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 38 <-- 38 --> PDF |
H. Kličić, S. Govorčin, T. Sinković, S. Gurda, T. Sedlar: MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE I GUSTOĆA... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 371-377 elemenata de terminiraju veliku širinu goda, malo učešće zone kasn og drva i smanjenu gus toću juvenilnog drva u odnosu na zrelo drvo četinjača. Ovo istraživanje upotpunit će znanja o makroskopskim karakteristikama i osnovnom fizikalnom svojstvu, gustoći drva, bijelog bora(Pinus sylvestrisL.), odnosno dati osnovne ulazne parametre za sječu, izradu i transport te tehničku vrijednost drva iz tako uzgojene sastojine. Ovo istraživanje je također provedeno,jer je učešće plantažnog uzgoja bijelog bora(Pinus sylvestrisL.)u Šumskoj upravi Cazin na oko 25% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta,pa time je i tehnička vrijednost tako uzgojenog drva značajna za Šumsku upravu Cazin. Šumska plantaža bijelog bora (Pinus sylvestris L.) “Dubrava” počela se formirati u razdoblju od 1961. do 1968. godine na platou iznad kanjona rijeke Une,na površini od 500 hektara. Matični supstrat na navedenoj lokaciji čini tipični akrični luvisol. Reakcija tla u vrijeme provođenja pedološke analize prije podizanja plantaže kretala se od vrlo kisela do kisela,uz stupanj zasićenosti bazama nizak. Ispitna stabla uzimana su iz 26 i 30 odjela gospodarske jedinice Gata. Odjel 26, gospodarske jedinice Gata kao plantaža osnovan je od 1967. do 1968. go- dine, pošumljen je sa školovanim sadnicama bijelog bora(Pinus sylvestrisL.)(Anon,1998;Bendsten, 1978), sa 5500 sadnica/ha na površini odjela od 86,8 ha. Odjel 30, gospodarske jedinice Gata,kao plantaža osnovan je 1961. i 1962. na površini od 73,7 ha, pošumljen sa školovanim sadnicama bijelog bora(Pinus sylvestrisL.) (Anon, 1998; Bendsten, 1978) u količini od 2500 sadnica/ha. Bijeli bor (Pinus sylvestrisL.)je vjerojatno najraširenija vrsta bora u Europi, rasprostranjena od 8 oWu Španjolskoj do 149 oE u Rusiji i od 70 oN do 37 oS (Mason i Alia, 2000). Velika rasprostranjenost bijelog bora (Pinus sylvestrisL.)rezultat je njegove male izbirljivosti na tlo i klimatske uvjete.Todokazuje njegova rasprostranjenost u Europi u oceanskoj, mediteranskoj subkontinentalnoj, kontinentalnoj i alpskoj klimatskoj zoni. Gustoća u apsolutno suhom stanju bijelog bora (Pinus sylvestris 3 3 L.)kreće se od 0,30 g/cm do 0,86 g/cm, sa srednjom vri 3 jednošću od 0,49 g/cm (Horvat iKrpan,1967). Drvo bijelog bora ima širok dijapazon primjene od drva za proizvodnju celuloze, ploča na bazi drva (iverica, vlaknatica, stolarskih i uslojenih) dofurnira, podnih i zidnih obloga, drva za izradu namještaja i drva u brodogradnji. Srž bijelog bora na zraku je trajna, a pod vodom i natkrivenim prostorima vrlo trajna. MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA Material and Methods of Research Prema odredbama norme ISO 3129 iz 1975. godine za potrebe istraživanja odabrano je 76 ispitnih stabala. Iz odjela 30 gospodarske jedinice Gata uzeto je 40, a iz odjela 26 gospodarske jedinice Gata, 36 ispitnih stabala. Na ispitnim stablima prikupljeni su svi relevantni parametri: geografski položaj, prsni promjer, tlocrtna projekcija krošnje, orjentiranost stabla prema stranama svijeta, totalna visina stabla, visina do prve žive grane i visina panja (Kličić, 2006). Ispitna stabla svrstana su u tri debljinska razreda: 1. od 11do 20 cm prsnog promjera, 2.od 21 do 30 cm prsnog promjera i 3. od 31 do 40 cm prsnog promjera stabla. Iz svakog ispitnog stabla izrađen je ispitni trupčić duljine oko 70 cm , s početkom na prsnoj visini. Ispitni trupčići raspiljivani su na srednjače (Ugrenović,1950) iz kojih su se izrađivali uzorci za određivanje makroskopskih karakteristika i gustoće borovine. Za svaki uzorak na kojemu je određivana gustoća, određivana je i pozicija u radijalnom smjeru kako bi se mogao prikazati raspored gustoće u radijalnom smjeru, odnosno od srca ka kori. Određivanje makroskopskih karakteristika i gustoće borovine obavljeno je prema važećim normama ISO 3131 iz 1975. godine. Od makroskopskih karakteristika mjerena je širina goda, širina zone kasnog drva i izračunavano je učešće zone kasnog drva. Gustoća je određivana u apsolutno suhom stanju,kao i nominalna gustoća. Statistička obrada podataka i njihova usporedba obavljena je računalnim programom Statistika. Statistička obrada podataka sadrži prikaz broja izmjerenih uzoraka (n), minimalnu (min), srednju (aver) i maksimalnu (max) vrijednost određenih svojstava, te standardnu devijaciju (stdev) i varijancu (var) istih. Usporedba istraživanih svojstava između debljinskih razreda obavljena je Mann-Whitney testom. Zbog velikog broja mjerenja na grafičkim prikazima nalaze se samo izjednačene linije trendova vrijednosti svojstava temeljene na polinomu drugog stupnja. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results of Research U tablici 1. prikazane su statističke veličine za širinu goda i učešće zone kasnog drva po debljinskim razredima i za sva tri debljinska razreda zajedno. Na slici 1. prikazan je grafički prikaz izjednačenih linija trenda vrijednosti širina goda za svaki od tri debljinska razreda u radijalnom smjeru. Statističke veličine u tablici 1. pokazuju veliki raspon širine godova za sva tri debljinska razreda u radijalnom smjeru,što je također vidljivo i na slici 1. Srednje vrijednosti širine goda rastu od prvog ka trećem debljinskom razredu.Veliki raspon širina godova u radijalnom smjeru također je vidljiv u iznosima varijanci, a sve navedeno je jedna od odlikajuvenilnog drva. |