DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 371-377 UDK 630* 812 (Pinus sylvestris L.) MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE I GUSTOĆA DRVA BIJELOG BORA(Pinus sylvestris L.) S PODRUČJA CAZINAU BOSNI I HERCEGOVINI MACROSCOPIC CHARACTERISTICSAND DENSITY OF SCOTS PINE (Pinus sylvestris L.) FROM CAZIN, BOSNIAAND HERZEGOWINA 12 2 Hasib KLIČIĆ, Slavko GOVORČIN , Tomislav SINKOVIĆ, 32 Safet GURDA, Tomislav SEDLAR SAŽETAK: Plantažni uzgoj bijelog bora (Pinus sylvestrisL.), u svijetu se primjenjuje duže vrijeme. Istraživanje makroskopskih karakteristika i gustoće plantažno uzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestris L.) s područja Cazina u Bosni i Hercegovini, provedeno je radi stjecanja spoznaja o makroskopskim karakteristikama i gustoći tako uzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestrisL.) Od makroskopskih karakteristika mjerena je širina goda, širina zone kasnog drva i izračunavano učešće zone kasnog drva. Određivana je gustoća u apsolutno suhom stanju i nominalna gustoća. Raspon širine goda kod istraživane borovi ne je velik, a srednjom vrijednosti za sva tri debljinska razreda zajedno od 3,6 mm. Srednje vrijednosti širine goda za svaki debljinski razred međusobno se signifikantno razlikuju. Srednja vrijednost učešća zone kasnog drva je 38,6 % za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti učešća zona kasnog drva za svaki pojedini debljinski razred se signifikantno međusobno razlikuju. Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju je 0,469 g/cm3 za sva tri debljinska razreda. Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju kod sva tri debljinska razreda se međusobno signifikantno razlikuje. Srednja vrijednost nominalne gustoće je 0,419 g/cm3, za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti nominalnih gustoća kod sva tri debljinska razreda se međusobno signifikantno razlikuju. Ključne riječi:bijeli bor (Pinus sylvestrisL.), makroskopske karakteristike, gustoća, plantažni uzgoj UVOD – Introduction Plantažni uzgoj bijelog bora (Pinus sylvestrisL.) u funkcije na nekom području (Buckman 1985,Bogsvijetu primjenjuje se duži vremenski period. Istraživa-danet al. 2009). nje makroskopskih karakteristika i gustoće plantažno Kratkoća ophodnje određuje veliko učešće juveniluzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestrisL.) sa podru nog dr va u stablima. Zbog navedenih razloga,tako uzčja Cazina u Bosni i Hercegovini provedeno je u svrhu gojena sta bla imaju malo učešće zrelog drva, odnosno dobivanja spoznaja o navedenim svojstvima. Plantažni minima l no ili nulto učešće prezrelog drva. Kao i svaki uzgoj primarno se provodi za vrste drva koje u kratkoj živi organizam,u mladosti donosi buran rast. Juvenilno ophodnji ostvaruju najveće financijske i opće korisne drvo (Sin ko v ić,1995) odraz je početne faze rasta i razvoja sta bla. Pora st dimenzija gradbenih elemenata u 1 Mr. sc.Hasib Kličić, ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o., juvenilnom drvu an atomska je karakteristika koja deter“ Šumarija”, Cazin, minira ma kroskopske karakteristike i gustoću drva u toj 2 Dr. sc. Slavko Govorčin, dr.sc.Tomislav Sinković, Tomislav početnoj fa zi rasta sta bla (Govorčin i Sinković, Sedlar dipl.ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 3 1990). Bur ni rast i anat o mske karakteristike gradbenih Dr.sc.Safet Gurda, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu |